2
Yesu Ikarata Tool Atu Yo Kene Ikap Rama I
(Matiu 9:1-8; Luka 5:17-26)
Yesu iyepe a ke kapala iman a ila, motong la imulu pang malala Kapenam. Ngan nen le di tooltool tilongo bingi ki yo imulu a man iyepe rumu nga. Le nga di tooltool alunu kaiye tilo tigaua ye rumu tani yo iyepe ye i, in le ipon le man itaua dada le manga sa mulu yo be di tooltool tipa ke diki a tilo, ngan siap. Inbe iwetewete betanga ke Maro pang di. Inbe di tooltool kapala yo timan pang ye nga, ngan pai kidi ngan titokotoko tool atu yo ikap rama in a timan pang ye Yesu. Bong ngan ni manga pa yo be tikaua tool tani a tilo pang ye, ngan siap, yesoo di tooltool alunu kaiye san. Ngan nen le tikauu a tilo rumu pono ke ete, motong la tisaua piti gumono le itarke ni yo Yesu iyepe ye i, inbe tipadua le ipa ye mie ki a idu pang ye. Ye kene tani in Yesu ikamata ben di tooltool tina ngan titara lodi medana panga moolmool nga, le tina iwete pang tool tani yo ikap rama in nen. Iyei ne, “Natuk, noonoo kiong ngan agir oo.”
Ngan di pannoongoo ke ger ke Maro ngan pattu tiwurur a tilongo betanga yo Yesu iwete nen nga, le nga di tapdi lodi kaua urata nen, “Ona tiap, nga yelei a tool i iwete nen nga? Nga o be ikaua Maro nene, too? Tool sa yo be igiri noonoo kidi tooltool ngan tiap, bong Maro ya taleu.”
Le tina pattu leu be Yesu lon galanga ye di ye yo lodi kaua urata nen nga, le nga itor di nen, “Nga yelei be lomim kaua urata nen nga? Soo betanga imarra be aweta pang tool kap rama tani i? Be awete panga nen, ‘Noonoo kiong ngan agir oo,’ too be awete panga nen, ‘Kumadit, a kouo mie kiong a kupa’? 10 Bong au i lok be ayei nen, a be nen ngan ole lomim galanga be Tool Moolmool ke Maro in gurana ki mai ye tana i, ke be igiri noonoo kidi tooltool.” Motong la Yesu iwete pang tool yo ikap rama in nen, 11 “Ai, awete pong, kumadit a kouo mie kiong a kula pang rumu kiong.” 12 Motong la di tooltool le imot matadi ikenen ye, inbe imadit tina le ikaua mie ki a ipa a ila. Ngan nen le di tooltool tina yo tikamata nga, ngan titakrai a tiyitmaka Maro ene. Tiyei ne, “Muku ngan amkamata so sa yo nen, ngan tiap!”
Yesu Koonoo Pang Liwi
(Matiu 9:9-13; Luka 5:27-32)
13 Motong la iyege malala tani, inbe ipa mulu a idu pang ye ran ke Galili. Idu, ngan di tooltool alunu kaiye la timan pang ye man tiye tipa, inbe ipatomonai di nga. 14 Le nga ipa a ila ngan ikamata Alpias natunu yo Liwi i, in iwurur rumu ke sodaningi pat in lono. Motong la Yesu iwete panga nen, “Ai, kuman kutoo au.” Le nga Liwi imadit tina le itoo a yaru tila.
15 Motong la tiyepe a kene san in Yesu iye di galiunu tiyepe rumu ke Liwi a tiye tikan so. Ngan di tooltool alunu ke sodaningi pat, inbe alunu ke yeingi noonoo nga, ngan di lapau tilo a tiye Yesu tikan so, yesoo di tooltool yo ben di nga, ngan titoo Yesu a tiye tipa. 16 Le nga ye kene tani in di pannoongoo ke ger ke Maro yo di Paresi nga, ngan tikamata Yesu iye di tooltool ke yeingi noonoo, inbe di tooltool ke sodaningi pat tigaua a tikan so nga. Motong la titor di galiunu nen, “Ai, nga yelei be iye di tooltool ke sodaningi pat, inbe di tooltool ke yeingi noonoo tigaua a tikan so nga?”
17 Ngan Yesu talngana katbe tina yo tiwete nen nga, le nga iwete pang di nen, “Di tooltool yo tinidi dook mata nga, ngan tool ke bar ke be ipa pang ye di tiap, bong di tooltool la matamatenge ikap di nga. Ngan nanga, au i asi nga be si akiu di tooltool yo noonoodi nga tiap, bong di tooltool yo ke noonoo nga.”
Titoro Yesu Ye Dada Ke Sapanga Ye Kaningi
(Matiu 9:14-17; Luka 5:33-39)
18 Ye kene kapala ngan Yowan yo irriu di tooltool i, in di galiunu, inbe di Paresi ngan tisapa ye kaningi so. Le nga di tooltool pattu timan ye Yesu man titoru. Tiyei ne, “Yowan di galiunu, inbe di Paresi galiudi nga tisapa ye kaningi so, e nga yelei be di galium nga tisapa ye kaningi so tiap nga?”
19 Motong la Yesu iraua torungu kidi nen, “Kumata tamoto atu yo be ikere i, in ikiu di tooltool ki be man tiye tiyepe ye kerenge ki nga, ngan yelei, ole tisapa ye kaningi, too tiap? Tiap yege! Ye kene yo tiye tiyepe ye in nga, ngan o ke be tiyeie so sa yo nen, ngan tiap. 20 Bong pang dama ni ngan ole di tooltool tikaua tool tani yo be ikere in le iyege di tooltool ki nga, ngan la be ye kene tani ngan ole tisapa ye kaningi nga.”
Dada Gurunu Inbe Dada Paunu Ngan Gaongo Tiap
21 Motong la Yesu iseke betanga ki mulu nen. Iyei ne, “Tool sa ke be ikaua wam timunu yo paunu i a idede sousoungu ki yo gurunu in gumono ye tiap. Kumata be iyei nen le be ingasi nga, ngan wam timunu tani yo paunu in ole irauwat le isarraka sousoungu ki le dook tiap. 22 Inbe tool sa ke be ipaling ooroo wain surunu yo paunu ngan ilo ye dap gurunu yo tikarata ye asara kulini, in tiap. Kumata le be iyei nen, inbe ooroo surunu tina ngan isung nga, ngan ole ipirpala dap tani a imatiti du tana, le dap pa ye wain tina ngan ole dook tiap.”
Yesu In Iyei Tool Mai Pang Lal Kidi Yuda Ke Sungunu Lapau
(Matiu 12:1-8; Luka 6:1-5)
23 Ye lal kidi Yuda ke sungunu atu in ngan Yesu iye di galiunu tipa ye dada yo ipa kumu lono ke dingding i. Le nga ye kene yo titoo dada tani a tila nga, ngan di galiunu tikap dingding tina ngan puana pattu a be tikan. 24 Bong ngan di Paresi pattu tikamata di, le nga tiwete pang Yesu nen, “Ai, kumata! Nga yelei a di galium ngo tiyei dada yo ger kiam Yuda igunkalam be amyei ye lal ke sungunu tiap nga?”
25-26 Motong la Yesu iraua betanga kidi nen, “Ang nga kakinkata rau yo igasa so yo Dawiti iyeii ye kene yo Abiata iyei tool kuto mai ke paroranga so pang Maro ye, in pitiap, too? Ye kene tani ngan iye di tooltool ki pitolo di le tisere so yo be tikani i. Motong la idewe a ilo rumu ke Maro lono, lo ikap porong yo tiyei paroranga ye nga. Ngan porong tina, ngan di tooltool ke paroranga so leu la be tikan nga, bong di tooltool sokorai, ngan tiap. Bong Dawiti ikap porong tina a ikan, inbe ikap pang di tooltool ki a tikan lapau.”
27 Motong la Yesu iwete porai betanga ki nen, “Maro itara lal kidi Yuda ke sungunu pang di tooltool, bong itar di tooltool pang lal kidi Yuda ke sungunu tiap. 28 Ngan nen le Tool Moolmool ke Maro, in ya la iyei Tool Mai pang lal kidi Yuda ke sungunu i, in lapau.”