14
Pai bà kà Ioane Pwi a piupwaa 
Maréko 6.14–29; Luka 9.7–9 
 1 Na pàara-bà, âna wà *Héroda Antipas, pwi ukai naa Galilée, âna é pitêre ê jèkutâ goro [ê pâ pwina é gére pwa ma ina wà] Iésu.  2 Â é ina tà tèpa ênawéna kêe pâ: «Wà pwi Iésu bèepwiri, âna wà *Ioane Pwi a piupwaa, â é wâro côwâ gée na aubà. Â wàé kaa pwiri ê majoroé ma é pwa ê pâ câmu bèepwiri kâra ê pàtàmee.» 
 3-4   Lévitique 18.16, 20.21; Luka 13.19–20Wàéni ê jèkutâ goro majoro pai bà kà Ioane. Ba wà Héroda, âna ru piéa ma Hérodiade, tô wâdà Filipo, pwi aéjii kêe. Â é nye tà ciburà ina tà Héroda wà Ioane pâ: «Nye ticè tàrù'gà ma gà popa tô ilàri bèepwiri.» 
 é nama tâjùru wà Ioane wà Héroda, ma piié ma tòpòé naa na karapuu.  5   Mataio 21.26 nüma Héroda na é pòtàmwereê, êco na wâgotêe goro tèpa âboro, ba wâru gée goorà na rà niimiri pâ é pwi *péroféta [me gée goo Pwiduée]. 
 6 [Êco na ticè pai pwa wèe.] Â, na pwi tòotù na rà pwamaina ê pai pitèpa Héroda, âna wà tô èpo ilàri kà Hérodiade, âna é câbu ara pâ âboro. 
 po dau wâdé tà Héroda.  7 Â é *ipwataâboro têe pâ: «Go naa tâgà diri cè pwina gà o ilari jiio.» 
 8 Â wà tô nyaa kêe, âna é cètùué, ba na é ina tà ukai Héroda pâ: «Gà naa tôo ni i pûru wà Ioane naa na cè jè ngapò.» 
 9-10 Â wà Héroda, âna é piwâ* Piwâ—Hésiter. ma pikîri. Êco na é jèe nye ipwataâboro na ara pâ âboro diri. Â é panuâ pwi jè coda naa na karapuu, ba na é tépàgà i nya wà Ioane,  11 ma pame i pûruê, ma naa târa i èpo ilàri. 
 é popa wà tôoni, â é naa tà nyaa kêe.  12 Gée na càùé, âna rà mwa caa me nau popa i naii wà Ioane wà tèpa *câmu kêe, ma rà pwàniriê.  rà pâ nau piwiâ tà Iésu ê pwina tèepaa mari Ioane. 
É pa-ija pâ âboro na wâru Iésu 
Maréko 6.30–44; Luka 9.10–17; Ioane 6.1–15 
 13 Wà Iésu, âna é têre ê pwina tèepaa mari Ioane. Â é pâra acari gòro wànga naa na jè ére na wâiti, na ticia wê. Êco na, na rà nye pitêre pâ âboro, â rà còobé gée na pâ village, â rà po pâra wiâê wii bàrawià.  14 Ûna é boo gée na wànga, â é côo i pâ âboro-bà, na dau wâru wàilà, â é po dau meaarirà. Â é pwa ma rà wâdé côwâ wà tàpé na rà maagé. 
 15 Jèe pwa na é duu i tòotù, â rà medarié wà tèpa câmu kêe, â rà ina têe pâ: «Ée jèe duu i tòotù, â na, aupiticia ni. Gà panuâ pâ ê pâ âboro bèeni naa na pâ village na tàmwünyabwe, ba na rà o pa cè uti kàra.» 
 16 Â é tòpi tàra wà Iésu pâ: «Bwa, càcaa pâri ma rà pâra. Â guwà naa cè uti kàra.» 
 17 Â rà ina têe pâ: «Càcaa pâri, ba nye 5 poloa co ma ârailu ârawéà na wâjaabà!» 
 18 Â é ina tàra pâ, na rà pame têe. 
 19   Mataio 15.35–39; Maréko 8.6–10Â nabwé, â é ina târa pâ âboro pâ, na rà tâaboo naawê. Â é pa i 5 poloa ma i du ârawéà. Â é tagòtùé too naa napwéretòotù, â é pwaolé tà Pwiduée. Â é tubiti i poloa, â é naa tà tèpa câmu kêe, â rà ipâdi târa pâ âboro. [Â é wàrapwiri tàra mwara i du ârawéà.]  20 Â rà cau ija diri, tiagoro na rà jèe po cau pwàro diri. Â rà panaimari côwâ ê dàra uti kàra, â rà pwaai 12 nakébò goo.  21 Êdiri jéû tèpa paao na rà ija, âna po 5 000 kaamwara, â càcaa pûra ilàri ma èpo kîri. 
É pâra gòro parawére jawé 
Maréko 6.45–52; Ioane 6.16–21 
 22 Gée na càùé, â é ina wà Iésu tà tèpa câmu kêe pâ: «Guwà tò naa gò i wànga. Â guwà tàmara gée naanigée na ére gée côwâ.» 
Ba é bwaa tà tâa, ba na é pawâjuéri côwâ ê pâ âboro.  23   Luka 6.12, 9.28Ûna é picijiirà diri, â é too naa gòrojaa, ba na é pwapwicîri. Â tòpò ne gooé naawê. 
 24 Napwa tèpa câmu kêe, na rà tâa gò i wànga, âna rà jèe wâiti jii napô. Â é pò me cararà ê pwéretòotù, â jèe pwii wià, naa na i wànga. 
 25 Na jèe gòropwaa, â é pâra darirà gòro parawére jawé wà Iésu.  26   Luka 24.37Â rà cau côoê, â rà kâa too, ba rà niimiri pâ pé duée, â po dau wâgotàra!  27 Êco na é nama patùrarà wà Iésu, ma ina tàra pâ: «Tàpéeni, guwà cibwaa nama wâgotàwà! Ba wâgo! Guwà gòo!» 
 28 Â é ina têe wà Pétéru pâ: «Pwi Ukai, wiàna wâgà, â gà tûâri tôo pâ go boopaé darigà naa gòro parawére jawé.» 
 29 Â é ina têe wà Iésu pâ: «Îgà, boome!» 
 é boo gée gòro wànga wà Pétéru, â é tapoo pâra cara Iésu gòro parawére jawé.  30 Êco na wâgotêe goro i pwéretòotù ma i wià na maina, â é tapoo tàbàtù ma é cònumu boo i najawé.  é uu ma ina pâ: «Pwi Ukai, gà dàgòtùo!» 
 31   Mataio 8.26; Maréko 4.39Â é nye tu pâ kaa naa goro îê wà Iésu, â é ina têe pâ: «Nye dau kîri kaa ê cèikî'gà! Gorodà na gà pidumapiê?»  32 Ûna ru too naa gòro wànga, â é tûuboo i pwéretòotù. 
 33 Â wà diri tàpé na rà wâgòro i wànga, âna rà tùu jùrurà â rà pwamaina Iésu, â rà ina pâ: «Âjupâra pâ wâgà *Pwina naî Pwiduée!» 
É nama wâdé côwâ tèpa maagé wâ Génésareth 
Maréko 6.53–56 
 34 Rà jèe tapàgà diri i nawià wà Iésu ma wà tèpa câmu kêe. Â rà tèepaa gée naa na ére na tàmwünyabweri Génésareth.  35 Â rà côoina Iésu wà tèpa âboro wê. Â rà pi-ina pai tèepaa kêe pitiri ê ére-bà. 
 rà cau popa medarié diri tèpa maagé.  36   Mataio 9.20–21 rà tacoo gooé, â rà ina têe pâ: «Pâri ma rà tu naa goo co ê gòobàra ârabwée'gà?» 
 wà diri tàpé na rà tu naa goo, âna rà nye wâdé kaa.