19
Jesús enseña sobre el divorcio 
(Mt. 5.31‑32; Mr. 10.1‑12; Lc. 16.18) 
 1 Jinq'uin aj Jesús u tzupsi u chen ni t'anda, pasi ya'i tama ni noj cab tä Galilea, bixi tama noj cab tä Judea. C'oti tunxe río Jordán.  2 Q'uen gente bixi tu pat, y ya' jini u tz'äcäli upete machcatac c'ojo. 
 3 De ya'i c'oti bajca an aj Jesús aj fariseojob u jiranob si u ch'e' u yäc'ben u säte', u yälbenob ca'da: 
―¿U yäle' quira tama ni ley cache' utz waläctintic untu ixic que sea cua' chichca jini u säte' t'oc jit'oc? 
 4 Aj Jesús u p'ali ca'da: 
―¿Mach to quira bay a tziquila ni jun ta Dios, bajca u yäle' cache' Dios jini u chi upete cua' chichca ayanba, chäcäl najtäcä u chi täcä winic y ixic?  5 U yäli täcä Dios ca'da: “Jin uc'a untu winic u xe u yäctan u pap y u na' tuba lotojac t'oc ixic. Ca' jini u cha'tumajobba u colan ca' a wälä tontujob”.  6 Ca' a wälä mach ni' cha'tujob. Tontujob namás une. Jini u yäc'bi Dios ajnic tomp'e t'oc jit'ocba, mach'an cua' uc'a u tz'eje' ubajob. 
 7 De ya'i aj fariseojob u yälbijob täcä ca'da: 
―¿Cua' uc'a jiq'uin aj Moisés u yäli cache' machca u waläctan jit'oc c'änä u yäq'ue' tä tz'ibinte ump'e jun bajca u yäle' cache' atotoj waläctinti ni ixic jini? 
 8 Aj Jesús u yälbijob ca'da: 
―Uc'a a tzätzäl pämlela u yälbetla aj Moisés a chenla ca' jini. Pero najtäcäba Dios mach u yäq'ui tä ute ca' jini.  9 No'onba cälbenetla jiq'uin ca'da: Machca chichca u waläctan jit'oc y mach uc'a u chi u tanä de cherajtz'ijte' ni ixic jiniba, y de ya'i si lotojac t'oc otro ixic, jini winic u chen u tanä de cherajtz'ijte'. Che' chich täcä machca lotojac t'oc jini ixic que waläctintiba, une täcä u chen u tanä de cherajtz'ijte'. 
 10 U yajcänt'anob aj Jesús u yälbijob ca'da: 
―Si ca' jini ayanob jini machca u lotojanba, mejorica mach lotojac untu. 
 11 Aj Jesús u yälbijob ca'da: 
―Pero mach upete u chen trebe ajnic sin que lotojac, seq'uen jini machcatac Dios u yaqui tuba ajnic ca' jini.  12 Ayan chich winic que mach u ch'ä lotojac uc'a che' chich päncäbi. Ayan chich winic que mach u lotoja uc'a winic chich u yäq'ue' tä cherbinte cua' chichca tuba mach lotojac. Ayan chich täcä winic que mach yo lotojan uc'a más yo u yäq'ue' u c'ajalin u c'alin chen cua' yo utic ni Dios ya'an tä cieloba. Machca u chen trebe u chen ca' jini, utz chich si u chen. 
Jesús bendice a los niños 
(Mr. 10.13‑16; Lc. 18.15‑17) 
 13 De ya'i u c'osijob bajca an aj Jesús bijch'oc tuba u yäc'ben u c'äb tan u pam y u c'atben Dios por unejob. U yajcänt'anob aj Jesús u q'uejpijob jini machcatac u täsen ni bijch'oc bajca an aj Jesús.  14 Aj Jesúsba u yäli ca'da: 
―Äctanla tic ni bijch'oc bajca anon. Mach a ch'acbenla u biji, uc'a ca' jinijob une ni ya'an bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. 
 15 Aj Jesús u yäc'bi chich u c'äb tan u pam ni bijch'oc y u c'atbi Dios por unejob. De ya'i, pasi bajca anob, bixi. 
Un joven rico habla con Jesús 
(Mr. 10.17‑31; Lc. 18.18‑30) 
 16 De ya'i c'oti untu winic bajca an aj Jesús u yälben ca'da: 
―Maestro, utz a c'ajalin une. ¿Cua' une ni utzba que c'änä cä chen tuba äc'binticon paq'uin cuxlecon? 
 17 Aj Jesús u p'albi ca'da: 
―¿Cua' uc'a a wälbenon cache' utz cä c'ajalin? Mach'an niuntu utz u c'ajalin seq'uen Dios une. Pero si a wo ochiquet bajca a xe tä paq'uin ajtä cuxu, chen ca' chich u yäle' u manda Dios. 
 18 Une u yäli: 
―¿Catac anba? 
Aj Jesús u yälbi: 
―Mach a chen tzämsa. Mach a sacän a tz'ijte'. Mach a chen xuch'. Mach a sube' a lot t'oc jop'ojti'.  19 Tz'omben u t'an a pap y a na'. Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba ane. 
 20 Jini ch'oc winic u yälbi ca'da: 
―Upete ni jini cä chen chich ca' u yäle', desde p'i'on to. ¿Caxcamba jiq'uin u chen falta ta cä chen? 
 21 Aj Jesús u yälbi ca'da: 
―Si a wo c'alin ajniquet tu toja, corre chono upete lo que a cänäntan, y laj pucben pobrejilba u taq'uini. De ya'i tiquet a tzäypätinon. Ca' jini a xe a cänäntan q'uen cua' chichca tä' choj u valor tä cielo. 
 22 Tu yubin ni ch'oc winic ca'da, tä' ch'ocomi u pixan, y bixi, uc'a une u cänäntan q'uen cua' chichca. 
 23 De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: 
―Totojtoj cälbenetla cache' untu ajtaq'uini mach u se'en pojle bij tuba ochic bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba.  24 Bada cha'num cälbenetla cache' más u ch'e' numic untu ajcamello tu jut untz'it putz' que ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. 
 25 U yajcänt'anob aj Jesús, jinq'uin u yubi cua' u yäli, tajch'icwäni u jutob u yubin, u yäle'ob ca'da: 
―¿Caxca une jiq'uin u ch'e' u japän uba? 
 26 Aj Jesús u chämben u jut u yajcänt'anob, u yälbenob ca'da: 
―Winicba mach u che trebe u japän uba. Pero Diosba u chen trebe u japänonla, uc'a uneba mach'an niump'e cua' que mach u chen trebe u chen. 
 27 De ya'i u p'ali aj Pedro, u yälbi aj Jesús ca'da: 
―Iranba, no'on t'ocobba cä laj äcti upete lo que cä cänänti t'ocob y cä tzäypätet t'ocob. ¿Cua' une jiq'uin cä xe tä äc'binte t'ocob uc'a cä chi ca' jini? 
 28 Aj Jesús u yälbijob ca'da: 
―Totojtoj cälbenetla cache' jinq'uin Dios u xe u tzijibesan u pancab, jinq'uin no'on que sutwänon de winicba cä xe tä chumtä pan ni chumlib bajca cä xe cä chen manda t'oc cä poder, anela täcä a xe tä chumtäla bajca an jini doce chumlib tuba xiquetla de ajmanda taj Israel, uc'a a wiranla si u chi tu tojajob ni doce grupo de u ch'ocob aj Israelob. Jin une ni a xe tä äc'bintela uc'a a wäctila upete tuba a tzäypätinonla.  29 Machca chichca que u yäcti yotot, u säcunob, u chichob, u jitz'inob, u pap, u na', jit'oc, u ch'ocob, o u cab uc'a u tz'ombenon, u xe chich tä äc'binte cien veces más de lo que u yäcti, y u xe tä äc'binte täcä paq'uin cuxlec.  30 Pero q'uenob machcatac noj don winicob tu jut u lotob u xe tä colan de ajch'och'oca, y jini ajch'och'ocajobba u xe de ajt'äbälajob.