18
El ejemplo de la viuda y el juez 
 1 De ya'i aj Jesús u yälbijob ump'e tz'aji tuba u ye'benob cache' c'änä u paq'uin chenob c'änti'ya sin que jaq'uic ujinob.  2 U yälbijob ca'da: 
―Ajni untu juez tan ump'e caj que mach u c'ajti'i Dios y niuntu winic mach u bäc'ta.  3 Ajni täcä tama ni caj jini untu neba' ixic que u bon ajne ca'an ni juez u yälben ca'da: “Japänon tu c'äb machca mu' u tz'ibajtesanon”.  4 Ni juez mach u yoli u chen ca' jini najtäcä, pero ji'pat tz'ita'ba ati tu c'ajalin ca'da: “Mach cä c'ajti'i Dios y niuntu winic mach cä bäc'ta täcä.  5 Pero ni neba' ixicda u jaq'uesan cäjin. Jin uc'a cä xe cä japän tu c'äb machca u tz'ibajtesan, uc'a si machba, u xe u chen segui u bon sujtä u ticwesbenon cä c'ajalin”. 
 6 De ya'i Cajnojala u yäli ca'da: 
―Ca' jini u yäli ni juez que mach u che tu tojaba.  7 ¿Mach quira u cherbejob tu toja Dios jini machcatac u yaquiba, jini machcatac u c'ajti'benob u c'aba' t'oc q'uin y ac'äb? U cherbenob chich tu toja. ¿U jäläcnan quira tuba u yäc'benob cua' u c'atänob? Mach ujäläcna.  8 Cälbenetla que seb u xe u cherbenob tu toja. Pero jinq'uin cä xe tä sujtä, no'on que sutwänon de winic, ¿cä xe wäre cä pojlen machcatac u tz'onänob pancab? 
El ejemplo del fariseo y el cobrador de impuestos 
 9 Ajni yebejob machcatac u tz'onijob que unejob ayanob tu toja, y otrosjobba mach yo u chänenob. Jin jinijob aj Jesús u yälbijob ni t'anda: 
 10 ―Cha'tu winic bixijob tama ni noj ch'u'ul otot taj judíosob tuba u chen c'änti'yajob. Untuba aj fariseo y ni otro untuba ajcojtaq'uin.  11 Naj fariseoba ya' wa'ca une u chen c'änti'ya u juntuma ca'da: “Cälbenet uc'adios uc'a no'onba mach jinon ca' otros winicob, ajxuch'obba, ajmalujlejobba, ajcherajtz'ijte'ba, y mach jinon ca' najcojtaq'uin jini täcä.  12 Cha'petz' cada semana mach uc'uxnon y mach ubuc'on tuba cä c'ajti'in Dios. Upete lo que acä chen ganaba, de cada diez cua' chichca, ump'e acä'ben Dios”. Jintacda u yäli naj fariseo.  13 Najcojtaq'uinba ya' wa'ca nat y mach u yoli u t'äbsen u jut tä cielo. Namás u bon jätz'e' u pecho tuba u ye'e' cache' ch'ocomi u pixan uc'a u tanä, y u yäle' ca'da: “¡Dios, ch'ämbenon yajin ajcherajtanäjon!”  14 Cälbenetla que jinda winic Dios u yäc'bi colac tu toja tu bixe tu yotot, y ni otroba mach une, uc'a upete machca chichca u chen uba fama cache' u chen tu toja u xe tä quisnäjescan y machca u chen uba de ajch'och'ocaba u xe tä äc'binte xic de untu ajnoja. 
Jesús bendice a los niños 
(Mt. 19.13‑15; Mr. 10.13‑16) 
 15 De ya'i ajni machcatac u täsbijob aj Jesús bijch'oc tuba u yäq'ue' u c'äb tuyac'o u ch'u'ul chenob, pero jinq'uin u yajcänt'anob u chänijob ca' jini u q'uejpijob.  16 Pero aj Jesús u joq'uijob ni bijch'oc bajca an y u yäli ca'da: 
―Äctanla ticob ni bijch'oc bajca anon y mach a ch'acbenla u biji uc'a ca' jinijob machca u yochejob t'oc Dios tuba utic manda.  17 Cälbenetla que si mach a sapäla u manda Dios ca' u sapän untu bijch'ocba mach uxet tä ochela t'oc Dios tuba u chenet mandala. Toj une ni cälbenetlaba. 
Un joven rico habla con Jesús 
(Mt. 19.16‑30; Mr. 10.17‑31) 
 18 De ya'i untu ajnoja tuba aj judíosob u yälbi ca'da: 
―Maestro, utz a c'ajalin ane. ¿Cua' une c'änä cä chen tuba paq'uin cuxlecon? 
 19 Aj Jesús u yälbi ca'da: 
―¿Cua' uc'a a wälbenon cache' utz cä c'ajalin? Niuntu mach'an utz u c'ajalin seq'uen Dios une.  20 A wi chich cua' u yäle' ni ley ta Dios: “Mach a cänäntan a tz'ijte'; mach a chen tzämsa; mach a chen xuch'; mach a sube' a lot t'oc jop'ojti'; olin a pap y a na'”. 
 21 Une u yäli ca'da: 
―Upete ni jindaba cä laj tz'oni desde jinq'uin ch'ocon toba ixta bada. 
 22 Jinq'uin u yubi aj Jesús ca' jiniba u yälbi ca'da: 
―U colan to ump'e cosa a chen: chono upete lo que a cänäntan y laj pucben u taq'uini pobrejilba y a xe a cänäntan q'uen a matän tä cielo tä' choj u valorba, y la'ix bada tzäypätinon. 
 23 Jinq'uin u yubi ca' jini coli mäx triste uc'a tä' q'uen u taq'uin jini winic.  24 Jinq'uin aj Jesús u chäni cache' coli mäx triste u yäli ca'da: 
―¡Mäx cach tuba ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda Dios!  25 Untu ajcamello más seb u nume tu jut untz'it putz' que ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda Dios. 
 26 Machcatac u yubijob jini que u yäli aj Jesús u yälijob ca'da: 
―¿Caxca une u xe u ch'e' u japän uba jiq'uin? 
 27 Aj Jesús u yälbijob ca'da: 
―Lo que mach u ch'ä u chenob winicobba, Dios u ch'e' u chen. 
 28 Aj Pedro u yälbi ca'da: 
―Ubixto, no'on t'ocob acä waläcti upete lo que cä cänäntan t'ocob tuba cä tzäypätinet t'ocob. 
 29 De ya'i une u yälbijob ca'da: 
―Totojtoj cälbenetla que machca u yäcti yotot o u pap y u na', o u jitz'inob y u säcunob, o jit'oc o u bijch'oc uc'a u manda Dios,  30 u xe tä äc'binte q'uen más bada tu pancabba de lo que u yäctiba, y jini q'uin que u xe tä c'oteba u xe tä äc'binte paq'uin cuxlec. 
Nuevamente Jesús anuncia su muerte 
(Mt. 20.17‑19; Mr. 10.32‑34) 
 31 De ya'i aj Jesús u ch'i ni docejob u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da: 
―Ubixtola, bada cä bixela tä Jerusalén. Ya'i upete lo que u tz'ibijob ajt'anob ta Dios que u xe u chenon pasa no'on que sutwänon de winicba, u xe tä pase toj ca' chich tz'ibintiba.  32 Uc'a cä xe tä äc'can tu c'äb ni gente que mach jin aj judíosob y cä xe tä xic'can y tä tz'ibajtescan y cä xe tä tubinte.  33 U xe u jätz'e'onob y de ya'i u xe u tzämsenonjob y u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan. 
 34 Ni doceba mach u chi entendejob niump'e cua' de lo que u yäliba uc'a ca' a wälä mäcbinti u c'ajalinob, y mach u yäc'bi uba cuentajob lo que älbintijob. 
Jesús sana a un ciego de Jericó 
(Mt. 20.29‑34; Mr. 10.46‑52) 
 35 Jinq'uin aj Jesús c'oti nätz'ä tä Jericó ya'an untu ajchoc' que ya' chumca tu ch'ejpa bij tä tentenbäji.  36 Jinq'uin ni ajchoc' u yubi cache' nume u chen noj q'uenel gente bajca anba, u c'ati cua' jini ayan.  37 Ni gente u yälbijob cache' nume u chen aj Jesús, jini u cab tä Nazaretba.  38 De ya'i ni ajchoc' u chi noj awät u yäle' ca'da: 
―¡Jesús, ane que u natil ch'oquet tuba ni rey aj David, ch'ämbenon yajin! 
 39 Machcatac u bixe pänte'ba u q'uejpijob uc'a ch'ijcäbac, pero une más noj gran awät u chen u yäle' ca'da: 
―¡Ane que u natil ch'oquet tuba ni rey aj David, ch'ämbenon yajin! 
 40 De ya'i aj Jesús tajwa'wäni y u täsqui tä ch'ämcan, y jinq'uin c'oti ca'anba u c'atbi ca'da: 
 41 ―¿Cua' a wo cä cherbenet? 
Ni ajchoc' u p'ali ca'da: 
―Cajnoja, co äc'binticon cä chen chanä. 
 42 Aj Jesús u yälbi ca'da: 
―¡Chänen jiq'uin! U jäbi uba a jut uc'a a tz'oni. 
 43 De ya'i seb u chi chanä y u tzäypäti aj Jesús u ch'u'ul c'ajti'in Dios, y upete ni gente u chänijob y u ch'u'ul c'ajti'bijob u c'aba' Dios.