3
E Ioanes i Pelekado a Dala 
(Mateo 3:1-12; Markus 1:1-8; Ioanes 1:19-28) 
 1 E Kaiser Tiberius i matakari pali na pida i ravulu a polona i lima (15), e Ponsius Pilato i matakari o Iudea. E Herod i matakari o Galili, e turana e Pilip i matakari o Iturea o Trakonitis. E Lisanias i matakari o Abilene.  2 E Anas e Kaipas rua a prister dagi. Na tahuna iea a nitana Vure i valai ne Ioanes, e tune Sakarias, na tahuna i made na tabeke i ngeki.  3  * Apo 13:24Lakea e Ioanes i laho lae na maka tanga tabukoi na naru e Iordan, i vara e huriki ri gi pulo a vilone ria, ni gi vahilolo, lakea a Vure ge puga vuroki a vilo hale ne ria.  4  * Ais 40:3-5Hosi, e Isaia a propet i vakalongo muga ne Ioanes, i here maea: 
“A lohona viri i gale dagi na tabeke i ngeki i ta maea, 
‘Mu pelekadoa a dala ne Bakovi Dagi. 
Mu pelekadoa a dala ge laho vona ge kiripiripi. 
 5 Mu kelitagu a maka maloku. 
Mu keli tarida a maka lolo, a maka kupona. 
Mu kado a maka dala marogorogo, ri gi kiripiripi. 
Mu kavitagu a hini i golugolu, ge bila. 
 6 Muri e huriki lobo bara ri masia a naro a Vure ge korimule hita vona.’ ” 
 7  * Mat 12:34; 23:33I kupo e huriki ri valai ge vahilolo ria e Ioanes, lakea i taki ria, “Mua a tuna mata! E rei i taki mua mu gu ha vona a rongova ne Bakovi Dagi?  8  * Ion 8:33,39Naha ni luhoi mua, ge mua a hamone Abraham, mu gu malamala pali. Naha ni luhoi mavonga, a vuhuna a Vure i kara ni pulo a kedo nga, ge ria e huriki a hamone Abraham. I vai a kanena narone mua? Mu rata taro a naro kamumu ge vakasiri mua mu pulo muholi a vilone mua.  9  * Mat 7:19A kira i tabuli tabukoi pali na vuhuna kai. A kai i uka kanena kamumu, bara ni tolo puru, ni rungani.” 
 10 Lakea e huriki ri nanea, “Mi gi pulo navai a vilone mia?” 
 11 E Ioanes i koli, i ta maea, “A viri i tahoka a varakia i rua, ge habia tara na viri i bala a varakia. A viri i tahoka a maki ni kani, ge habi ranga na viri i uka maki ni kani.” 
 12  * Luk 7:29I ranga e huriki a mari ni bole a takis ri valai ge vahilolo ria e Ioanes, lakea ri nanea, “Mari ni tovo, pali mia? Mi gi pulo navai a vilone mia?” 
 13 Lakea e Ioanes i taki ria, i ta maea, “Mu bole kunana a takis ni taki mua vona mu gu bole, pali naha ni bole tavula tabu ranga.” 
 14 Muri e huriki a nugumaheto ri nanea, “Pali mia? Mi gi pulo navai a vilone mia?” 
Lakea i taki ria i ta maea, “Naha ni vakamangenge e huriki ri gi habi a moni ne mua. Naha ni padi virihi tavula e huriki na ngava, ri gi kona mua. Mu maru vona a moni ni kona mua vona.” 
 15 E huriki ri pasimata ne Kristo ge valai. Ri luhoi e Ioanes, ma ge ia kunana a viri a Vure i rudu vilia ge korimule e huriki.  16  * Apo 13:25Lakea e Ioanes i koli, i ta maea, “Iau a vahilolo mua na naru. Pali a viri tara i tabukoi ge valai, i tuhaka hateka nau. Iau i uka ma a bakovi kamumu ga puga vuroki a mota na vahapolo vona. Na tahuna i valai, bara i vahilolo mua na Hanu Kiripiripi, a kanono.  17 Ngane i tabukoi bara i kalipida e huriki a bakovi kamumu, a bakovi hale, i manga a bakovi i leho na hania na vit i kalipida a vit, a luluna. Bara i bole e huriki a bakovi kamumu, ge ru ria na tanga kamumu, i manga a bakovi i leho na hania i ru kadolu a vit pololilo na roho na vit. Pali bara i bole e huriki a bakovi hale, i voro puru ria na kanono, i manga a bakovi i leho na hania na vit i bole a lulu, i voro rike na kanono. Ra kanono iea, i uka nilobona.” 
E Ioanes i Vahiloloa e Isu 
(Mateo 3:13-17; Markus 1:9-11) 
 18 E Ioanes i vara na ngava i kupo na Velenga Kamumu, i taki tora e huriki a bakovi a ngatavine ri gi pulo a vilone ria. 
 19  * Mat 14:3-4; Mrk 6:17-18Pali i tahatea a hariki e Herod na hini i parangi tabu e Herodias, e girihine tarina. I tahate tabua na maka naro hale ranga i rata.  20 Lakea e Herod i ratea a naro i hale hateka na maka naro hale muga. I lakavua e Ioanes, i ru dilia na bavi. 
 21 Muga ne Ioanes ni ru dili na bavi, na tahuna i vahilolo e huriki ala kupo, e Isu tara ni vahilolo. Na tahuna e Isu i vasileki, a hunu i mata ka,  22  * Ion 1:32lakea a Hanu Kiripiripi i puru valai i manga a balu, i toka langa vona. Muri a lohona viri i ta valai meli na hunu, i ta maea, “Ioe e Tugu, a hategu. A vivi hateka vomu.” 
E Huriki e Tubune Isu 
(Mateo 1:1-17) 
 23  * Luk 4:22; Ion 6:42E Isu i vakatubu a leho vona na tahuna i tahoka a pida i ravulu tolu. E huriki ri luhoi ia ta ia e tune Iosep. 
E Iosep ia e tune Heli. 
 24 E Heli e tune Matat. E Matat e tune Levi. E Levi e tune Melki. E Melki e tune Ianai. E Ianai e tune Iosep.  25 E Iosep e tune Matias. E Matias e tune Amos. E Amos e tune Nahum. E Nahum e tune Esli. E Esli e tune Nagai.  26 E Nagai e tune Mat. E Mat e tune Matias. E Matias e tune Semein. E Semein e tune Iosek. E Iosek e tune Ioda.  27 E Ioda e tune Ioanan. E Ioanan e tune Resa. E Resa e tune Serubabel. E Serubabel e tune Siltel. E Siltel e tune Neri.  28 E Neri e tune Melki. E Melki e tune Adi. E Adi e tune Kosam. E Kosam e tune Elmadam. E Elmadam e tune Er.  29 E Er e tune Iosua. E Iosua e tune Elieser. E Elieser e tune Iorim. E Iorim e tune Matat. E Matat e tune Levi.  30 E Levi e tune Simion. E Simion e tune Iuda. E Iuda e tune Iosep. E Iosep e tune Ionam. E Ionam e tune Eliakim.  31 E Eliakim e tune Melea. E Melea e tune Mena. E Mena e tune Matata. E Matata e tune Natan. E Natan e tune Davit.  32  * Rut 4:17-22E Davit e tune Iesi. E Iesi e tune Obed. E Obed e tune Boas. E Boas e tune Salmon. E Salmon e tune Nason.  33 E Nason e tune Aminadab. E Aminadab e tune Admin, e Admin e tune Arni. E Arni e tune Hesron. E Hesron e tune Peres. E Peres e tune Iuda.  34 E Iuda e tune Iakop. E Iakop e tune Isak. E Isak e tune Abraham. E Abraham e tune Tera. E Tera e tune Nahor.  35 E Nahor e tune Serug. E Serug e tune Reu. E Reu e tune Peleg. E Peleg e tune Eber. E Eber e tune Sela.  36  * Vuh 11:10-26E Sela e tune Kainan. E Kainan e tune Arpaksad. E Arpaksad e tune Sem. E Sem e tune Noa. E Noa e tune Lamek.  37 E Lamek e tune Metusela. E Metusela e tune Enok. E Enok e tune Iared. E Iared e tune Mahalalel. E Mahalalel e tune Kainan.  38  * Vuh 4:25-26E Kainan e tune Enos. E Enos e tune Set. E Set e tune Adam. E Adam e tuna Vure.