YA꞉SUKUNU HIDO TABO 
MAKATE 
MIYA꞉TIYA꞉  
 1
Yoneko Tawakalubi Beyamo Wadulateledawate Godokono Tabo Dolamagiya꞉ 
Ma꞉t 3.1-12; Luk 3.1-18; Yon 1.19-28 
 1 Ya꞉su Kelisoko ba꞉ Godokono Oemedawala ba꞉gala ebeno Gudula, ba꞉bene Ya꞉sukunu Hido Tabo da꞉tupuimiya꞉ ba꞉moe ba꞉be mabula. 
 2 Ba꞉ hibila, Godote dopamo ebeno ukui hawakalimidawa Aisayako ipuwado Kelisokono pe komoma꞉ ebeno Bukamo tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, 
“Nale Kelisokono dopo hapuamo 
naeno tabo atadawa kopoemema꞉nemo, 
ebete ebeno gabo kopihiduimima꞉. 
 3 Iyo, lumagiti dito hopolo 
tabo ba꞉ma ka꞉na ibulu kopegoema꞉ne, 
‘Kodawoeno gabo na꞉hiduima꞉la꞉, 
ebeno gabo na꞉tuputupuima꞉la꞉!’ ” 
 4 Ba꞉be mabuma꞉ Yonete a꞉puluhukuya꞉. Ebete tawakalubi dito hopolo beyamo ba pewadulatele Godokono tabo ba꞉ma ka꞉na polamagiya꞉, “La꞉eno kubane ohobila꞉te beyamo aduti komo lawema꞉ na꞉pelama꞉la꞉, ba꞉bene Godote la꞉eno kuba egebolelamete kadodoholelamema꞉na꞉ta.”  5 Ba꞉bema꞉ tawakalubi hiliyonomate Yudiya hopone ba꞉gala Yelusalema ko habane tolamiya꞉ Yonekono tabo ulihoma꞉, ba꞉bene iba꞉te ibino kuba da꞉nehawakalilameholiya꞉, Yonete ibi Yodane Tulilo beyamo ba꞉bo wadulateliya꞉.  6 Ba꞉ba tetelo Yonekono emede komo komopino emede komo huiyaha꞉, mabu ebete ka꞉molo-goe ipo kuba kaliko kau-goe tama kamaka꞉go pulinakui, ba꞉gala ebeno baa꞉ wawaka ba꞉gala molo benahanakui. 
 7 Yonete Godokono tabo ba polamagi na꞉goiya꞉, “Eta lumagiti naeno gala hapuni ba꞉pena. Ebeno helo konomote naeno helo na꞉gogolona, ba꞉bema꞉ na hidoenoha꞉ nale hopamo tudiwatate ebeno nato ukulalemema꞉.  8 Nale la꞉ beyamo wadulatelemata, huiyatiya ebete Godokono Gobogobamo la꞉ kopewadulatelema꞉na꞉ta.”  
Yonete Ya꞉suku Beyamo Dadutiya꞉ 
Ma꞉t 3.13-17; Luk 3.21-22 
 9 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku Ga꞉lili hopoeno Nasalete habane pete, Yonete Yodane Tulilo ebe beyamo ba꞉bo adutiya꞉.  10 Ya꞉suti beyane ba podolo ba꞉ba tetenomolo Godote ebeno Hunu Haba a꞉hiya꞉midutalo ba꞉bo umiya꞉, ba꞉bene ebete Godokono Gobogobo bumiya꞉ ebetamo gimai holamo da꞉pihitigutiya꞉.  11 Ba꞉bene tabote Hunu Habane ba꞉ma ka꞉na pihitiguya꞉, “Ama꞉ naeno kapiya Gudunomolata. Na ama꞉tamo na꞉kalakalutamo.” 
Saitanate Ya꞉suku Kuba Gabamo Kemogabuimima꞉ Ebetamo Duluhukuya꞉ 
Ma꞉t 4.1-11; Luk 4.1-13 
 12 Ba꞉ba tetenomolo Godokono Gobogobote Ya꞉suku dito hopamo na꞉magatuya꞉,  13 ba꞉bene ebete dito hopolo 40 hegela ba nemede, Saitanate kuba gabamo kemogabuimima꞉ ebetamo ba꞉bo uluhukuya꞉. Ba꞉bolo hiya꞉hiya꞉ helohelo ilinate na꞉pola꞉nuya꞉, huiyatiya Godokono nopopa꞉te ebe na꞉buiya꞉minutiya꞉. 
Ya꞉suti Ebeno Oko Da꞉tupuimiya꞉ 
Ma꞉t 4.12-17; Luk 4.14-15 
 14 Ba꞉bene gabomana꞉te Yoneko du genamamo dihatiya꞉, ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Ga꞉lili hopamo Godokono Hido Tabo olamaga꞉go ba꞉bo piya꞉.  15 Ebete na꞉pegoiya꞉, “Hido tete ba꞉ a꞉pe. Godokono Ko Gawadubuma꞉ eda꞉ tete tatalila, ba꞉bema꞉ la꞉eno kubane ohobila꞉te Hido Tabo hibima꞉ na꞉mida꞉la꞉.” 
Ya꞉suti Daha Uwateholepi Netewa-netewa Duwatiya꞉ 
Ma꞉t 4.18-22; Luk 5.1-11 
 16 Ba꞉bene Ya꞉suku Ga꞉lili Bobo dododo ba tonato, ebete daha uwateholepi netewapi ba꞉bo nulamiya꞉, Saimonoko ba꞉gala ebeno ekawi A꞉nduluku iba꞉te daha kamahamo na꞉hutiya꞉.  17 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ na na꞉ta꞉mahena꞉la꞉, ba꞉bene nale la꞉ tawakalubi uwatepima꞉ komidilima꞉nemata.”  18 Ba꞉ba tetenomolo iba꞉te ibino kamahu miya꞉palete Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉.  19 Ba꞉bene Ya꞉suti nanekela꞉mo gala katote Sebedikono gudu Ya꞉imesiko ba꞉gala ebeno ekawi Yoneko ba꞉bo kanulamiya꞉, iba꞉te ibino bogelo emedehote kamahu bihiduilamitiya꞉.  20 Ya꞉suti ibi da꞉ka꞉lamiya꞉, ba꞉ba tetenomolo iba꞉te ibino nabiwi Sebediko miya꞉pate Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉, huiyatiya ibino nabiwino mani oko dowatihonama꞉ ba꞉bi komo dubate eba꞉go bogelo pola꞉nuya꞉. 
Ya꞉suti Kuba Gobogobagoeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉ 
Luk 4.31-37 
 21 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Kapeniyama habamo tolamiya꞉. Ba꞉bene Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegelalo ebete ibino baidi ibubulamehole genamamo tote ibi da꞉niya꞉tulamitiya꞉,  22 iba꞉te ebeno tabamo na꞉hanohanohutiya꞉, mabu ebete Godokono heloamo iya꞉tulamitiya꞉ huiyatiya ebe ibino Godokono Tutumu iya꞉tulamepi huiyaha꞉. 
 23 Ba꞉be atu tetelo kuba gobogobagoeno dubuti ibino baidi ibubulamehole genama gulu na꞉lutiya꞉,  24 ba꞉bene ebete gaa꞉tepahalo na꞉goiya꞉, “Ya꞉su Nasaletenapi, ama꞉ atamo bada komo na꞉kododiomena꞉? Ama꞉ a kubahia꞉mema꞉ ka꞉pa꞉wa? A꞉iye, na iya꞉tawala amia꞉no komo, ama꞉ ba꞉ Godokono Hido-talona Dawalata!” 
 25 Ya꞉suti huiyatiya ebe na꞉kiyahamiya꞉, “Ama꞉ kodakodate, ebegodone nuluhuka!” 
 26 Ba꞉bene kuba gobogobote gaa꞉tepahago ba꞉gala ewagelehago dubuino apene duluhukuya꞉,  27 tawakaluba꞉te ba꞉be komoma꞉ na꞉hanohanohutiya꞉. Etate eta goemenakui, etate eta goemenakui, “Moe badala꞉ka꞉? Moe eta hiya꞉ uli iya꞉tulame komola꞉ka꞉? Ba꞉moe dubuino helo konomola! Numa꞉la꞉, kubakuba gobogobate ebeno tabamo a꞉papamila꞉!”  28 Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉be atu hegelalo Ya꞉sukunu oko owati tabote ba꞉be Ga꞉lili hopo konomamo ba꞉ dito tuya꞉, iyo, puya꞉te ba꞉bolo demedehonama꞉ ibi hiliyonomate ebeno komoma꞉ tabo ba꞉bo nikiyahuya꞉. 
Ya꞉suti Saimonokono Moto Kakidubu Da꞉hiduimiya꞉ 
Ma꞉t 8.14-17; Luk 4.38-39 
 29 Ba꞉bene Ya꞉imesiko Yoneko iba꞉te Ya꞉sukuba꞉ Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genamane pikuliti, Saimonoko A꞉nduluku ibi netewapino genamamo tolamenomo tolamiya꞉.  30 Ba꞉bolo Saimonokono moto kakidubu ape koe tawetawa꞉go watitiya꞉, ba꞉bene tawakaluba꞉te ba꞉moe kamenoeno komoma꞉ Ya꞉suku ba꞉bo ga꞉lamiya꞉.  31 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebetamo pete ebe kokotamo da꞉padipatiya꞉ ebeno tawetawete na꞉wibuya꞉, ba꞉bene ba꞉be kamenate mahigate ibi mabuma꞉ baa꞉ okalimi oko ba꞉bo tupuimiya꞉. 
Ya꞉suti Hiliyonomo Temetema꞉gopi Da꞉hiduilameniya꞉ 
Ma꞉t 8.16-17; Luk 4.40-41 
 32 Ba gapogapohona hegelate da꞉nihila꞉minaniya꞉, habaluba꞉te hiliyonomo temetema꞉gopi ba꞉gala kuba gobogobagopi Ya꞉sutamo ba꞉bo magaheleniya꞉,  33 ba꞉bene komo ibi hiliyonomate genama gigiho dopo hapulu pepola꞉nuya꞉.  34 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi ipuwalo komo hiya꞉hiya꞉ temetema꞉gopi hiliyonomo hiduilamenate, ba꞉gala hiliyonomo kuba gobogobo komopa꞉godone ba꞉bo oelameniya꞉. Ba꞉bi kuba gobogobo iya꞉tawahala Ya꞉suku ba꞉ Godogodone piya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebeno komo kohawakalimima꞉ ebete tabo ga꞉la talona bihatelameniya꞉. 
Ya꞉suti Ga꞉lili Hopo Konomolo Godokono Tabo Da꞉nolamaginakui 
Luk 4.42-44 
 35 Ba꞉be du tetenomolo owaloho hapuamo Ya꞉suti ebeno u wata bahini mahiganate, ebe ha꞉kiya tataba hopamo tonate Godokoba꞉ tabo ba꞉bo nega꞉laniya꞉.  36 Ba꞉bene duiduiyalo Saimonoko ba꞉gala ebeno mabulubi iba꞉te Ya꞉suku ohowadima꞉ da꞉tolamiya꞉,  37 iba꞉te ebe numiti na꞉nega꞉lamiya꞉, “Hiliyonomo tawakaluba꞉te ama꞉ bohowaditata.” 
 38 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kubaha꞉, a kotolamiya꞉. Nale komo habahabalo Godokono tabo konolamagima꞉nemo, mabu na ba꞉bema꞉ piya꞉mo.” 
 39 Ba꞉ba tetelo ebete Ga꞉lili hopoeno hiliyonomo habahabamo tonakui, ba꞉bene ebete Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genama gulu Godokono tabo olamaginakui ba꞉gala ebete kuba gobogobo tawakaluba꞉godone akoelamenakui. 
Ya꞉suti Kuitikuita꞉goeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉ 
Ma꞉t 8.1-4; Luk 5.12-16 
 40 Ba꞉bene kuitikuita꞉goeno dubuti Ya꞉sutamo pete ebeno pupamo pemedete ebetamo koamo ba petoetoe na꞉pegoiya꞉, “Amia꞉no ubi ditama꞉na, ama꞉le na kohiduinamema꞉na꞉ta.” 
 41 Ya꞉suti ebe koamo malemaletelo ebeno kokoto hogaminate ebe ologilo na꞉goemiya꞉, “Na ubila, ama꞉ na꞉hida!”  42 ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo kuitikuiti temetemete ebegodone wibote ebe ba꞉bo hiduya꞉.  43 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ba oeme koamo ba꞉ma ka꞉na kiyahamiya꞉,  44 “Ama꞉ naeno komoma꞉ tawakalubi akanikiyalama꞉la꞉. Wadiyala ama꞉ huiyatiya ba꞉moe tetenomolo tote amia꞉no ape Godotamo hawa꞉goeno ikamehodawatamo na꞉nemutuimiya꞉, ba꞉bene hawa꞉goeno malemale ilina Godotamo akona꞉nikamiya꞉, Mosesete dolamagiya꞉ ba꞉ba ka꞉na. Ba꞉be komote tawakalubi kiya꞉tulamema꞉ne amia꞉no temetemete a꞉wibui.” 
 45 Huiyatiya ba꞉be dubuti ba to tawakalubi hiliyonomo na꞉kiyahalamenatuya꞉, ba꞉bema꞉ Ya꞉suti komo habahabamo hawakala toma꞉ kamodobuya꞉ha꞉. Ba꞉ba tetene tupuimiti ebete huiyatiya dito hopolo emedenami, ba꞉bene hapuhapuni tawakaluba꞉te ebetamo pelamenakuya꞉.