5
Ananiasis y Safira'is cyoja 
 1 Y ijtuna'ṉ tum pøn ñøyipø'is Ananías y yomo'is ñøyina'ṉ Safira. Je'is mya'ayajque't nas.  2 Veneti cyoyoja yaj quejayu y vene 'yaṉgøvø'nayu va'cø ñe'c ñøyosa, y nømdina'ṉ myusque't yomo'is. Veneti ñønu'cay cyoyoja y chi'yaj apostoles.  3 Pero nøjay Pedro'is: 
―Ananías, ¿ti'ajcuy mi ndzi' lugar Satanás va'cø mi ñøtzøcø, va'cø mi sujtzay Masanbø Espiritu Santo? Porque mi aṉgøvø'nay vene nasis cyoyoja.  4 Antes mi ⁿma'aj nas, muspana'n mi nøc yosøyø mi sunbase mi ne'ṉgø. Y cuando mi ⁿma'aju, muspana'ṉ mi yac yosay cyoyoja mi ne'c mi sunbase. ¿Ti'ajcuy mi ṉgui'ps mi ndzoco'yomo va'cø mi angøvø'nay vene cyoyoja? Dios mi sujtzayu, que ji'ndyet pøn. 
 5 Y myanu'cti Ananiasis jetse, quec nasomo y ca'u. Y møja'n na'tzco'ñaj mumu lo que myañajupø'is jujche tujcuse.  6 Entonces miñaj soca, cyeteyaj tucuji'ṉ, ñømaṉyaju, maṉ ñipyaje. 
 7 Cøjtumna'ṉ como tu'cay hora, tøcøy Ananiasis yomo. Ji'na'ṉ nø myusu tina'ṉ tujcu.  8 Pedro'is ñøjay yomo: 
―Tzajmay ndøvø o'ca jetsecøsam mi ⁿma'ajtam nas. 
Y yomo'is ñøjayu: 
―Jø'ø, je'ñche'ṉomgøsamtzø ma'andyam nas. 
 9 Pedro'is ñøjayu: 
―¿Ti'ajcuy mi ñdyu'mbajcajtamu va'cø mi ndzøjquistam ndø Comi's 'Yespiritu? Opø'is ñipyaj mi ⁿjaya nøm tyome'isyaj aṉdyuṉ, y maṉba mi ñømaṉyajque'te. 
 10 Jicsye'cti quejque'tuti yomo Pedro'is cyosocø'mda'm y ca'que'tuti. Tøjcøyaj soca y pya'tyaj ca'upø y ñøputyajque'tu maṉ nipyajque'te tu'mbac jyayaji'ṉ.  11 Y mumu vya'ṉjamyajpapø'is Jesús møja'ṉ na'chaju y mumu myañajupø'is jujche oy tuqui na'chajque'tu. 
Vøti milagro'ajcuy y seña 
 12 Diosis chi'yaj apostoles musocuy va'cø chøcyaj vøti milagro'ajcuy y ji'ndø isyajepø tiyø sone pø'nomo. Y mumu tu'myaju Salomo'nis cyoredojromo tumbø qui'psocuji'ṉ.  13 Pero ni jutipø eyapø pø'nis ja ñø'itøna'ṉ pyaqui choco'yajcuy va'cø tyu'myaj jetji'ṉ. Pero cumgupyø'nis myøja'ṉomgotzøcyajpana'ṉ apostoles.  14 Más vøti'ajyajpana'ṉ vya'njamyajpapø'is ndø Comi; vøti tøjcøyajpana'ṉ ndø Comicø'mø, tanto pøn, tanto yomo.  15 Y cyotyajpana'ṉ ca'eta'mbø calle'omda'm øṉgucyøsi y patacøsi maṉbamø cøt Pedro, va'cø cyøcøjtay ca'eta'mbø aunque sea Pedro'is cyømø'ṉis.  16 Y tzu'ṉyajque'tu vøti pøn eyata'mbø cumgu'yomda'm tome isyajpapø'is Jerusalén gumguy, y nu'cyaj Jerusalén gumgu'yomo. Ṉømiñajpana'ṉ ca'eta'mbø y yatzipø espiritu'is yacsutzøcyajupø; y cøyin dzocyaju. 
Apostoles yacsutzøcyajtøju 
 17 Entonces møja'aṉ pane covi'najø y mumu lo que jetji'ṉna'ṉ ityajupø vøti qui'syca'yaju. Yø'ṉista'm saduceo'is va'ṉjajmocuy ñø'ityajuna'ṉ.  18 Por eso ñucyaj apostolesta'm y syomyaju.  19 Pero ndø Comi'is yangelesis oy 'yaṉvajcay tzu'i preso aṉdyun y ñøputyaj apostoles y ñøjayaju: 
 20 ―Maṉdamø, y te'ndzø'tyam masandøjcomo y tzajmayaj mumu pøn yøn aṉma'yocuy tø yaj quendambapø'is. 
 21 Myañaju'cam jetse, tøjcøyaju y aṉma'yoyaju. Emøc tu'myaj pane covi'najø y mumu jetji'ṉna'ṉ ityajupø. Ñøvejyaj aṉgui'myajpapø y mumu Israel tzambønda'm va'cø tu'myajø. Entonces cyø'vejyaj policía va'cø maṉ mye'chaj apostoles preso'omo.  22 Pero nu'cyaj policía y ja pya'tyaj jeni. Vitu'yaju maṉ chamyaje que ja ityaja'am jeni preso'omo.  23 Ñøjayaju: 
―Mba'jtam øjtzi mø'chøqui aṉga'mupø preso y cyoqueñajpapø'is jendi te'ñaj aṉdyuṉgø'mø. Pero cuando aṉva'cta'møjtzi, ni iyø ja mbya'jtam jojmo. 
 24 Myañaj yøcsepø ote møja'aṉ pane covi'najø'is y masandøjcomo aṉgui'mbapø'is y pane covi'najø'sta'm; y maya'yaju; ji'na'ṉ myusyaje ti más maṉba tuqui.  25 Entonces oy nu'c tum pøn oyu'is cyotzame y ñøjayaju: 
―Pøn oyupø mi ṉgojtam preso'omo, masandøjcomo ityaju y nø 'yaṉma'yoyaju. 
 26 Entonces maṉyaj aṉgui'mba y policía y maṉ mye'chaj apostoles. Ja ñømiñaj obligado, porque na'chaj aṉgui'mbata'm que maṉbana'ṉ pyu'ṉyaj tza'pit vøti pø'nistam.  27 Ñønu'cyaj apostoles, y presentatzøcyaj tu'myajupø aṉgui'mbapø'is vyi'naṉdøjqui. Y møja'aṉombø pane covi'najø'is cyø'ocva'cyaju.  28 Nøjayaju: 
―O'yø mi aṉgui'mdam vøti va'cø mi jana aṉma'yotyam jic pø'nis 'yaṉma'yocucyøsi, y nø mi aṉma'yoñdyamu hasta que mumu Jerusalén gumgu'yomda'mbø'is nø myañaju. Y sunba mi ndø cojacøtzøjcatyamø o'ca øtz yaj ca'tam Jesús. 
 29 Entonces 'yandzoṉyaj Pedro'is y eyata'mbø apostolesis, ñøjayaju: 
―Más sunba va'cø ndø cøma'nøtyam Dios vi'na que ji'n pønda'm.  30 Mismo Dios lo que ndø jandatzu'ṉgu'ista'm oyupø vya'ṉjamyaje, je'is yac visa' Jesús cuando mitz oyu'cam mi ma'mga'tam cucyøsi.  31 Y mismo yøṉ Jesús Diosis yac møja'ṉo'maju ñe'c chø'na'nomo va'cø møja'ṉ aṉgui'mø, y va'cø yaj cotzojcoya; va'cø chi' qui'psocuy Israel pønda'm va'cø mus qui'psvitu'yajø; va'cø yac tzu'ṉayaj cyoja Diosis.  32 Jetseta'mbø tiyø øtz ndzamda'mbøjtzi, y Masanbø Espiritu Santo jetseti chamgue'tpa. Y yøṉ Espiritu Santo chi'pa Diosis cyøma'nøjapyapø'is 'yote. 
 33 Aṉqui'myajpapø'is myañaju jetsepø ote nø chamupø Pedro'is, y vøti qui'syca'yaju. Sunbana'ṉ yaj ca'yaj apostoles.  34 Pero tum pøn te'nchu'ṉ angui'myajpapø'omo, ñøyipø'is Gamaliel, fariseo va'ṉjajmocuy ñø'ijtupø'is. Jet 'yaṉma'yopyana'ṉ Moisesis 'yaṉgui'mgucyøsi y cumgupyø'nis vyøcotzøcjajpana'ṉ. Je'is 'yangui'myaj policía va'cø ñømaṉyaj apostoles a'ṉgomo usyaṉ hora.  35 Entonces ñøjmay Gamaliejlis aṉgui'mbata'm: 
―Mi Israel pønda'm, tzøctam cuenda mijtzi ti ma mi ndzøjcatyam yøṉ pønda'm.  36 Porque vi'na ijtuna'ṉ pøn ñøyina'ṉ Teudas, y nøm ñe'cø que møjapønete. Tu'myaj jetji'ṉ como cuatrocientos pønsye'ṉomo. Pero yaj ca'tøj Teudas y mumu lo que opø'is pya'tyaje maṉyaj emøc yø'qui jeni; ni ti jay chøcyajø.  37 Y más jøsi'jcam ijtuna'ṉ tum pøn ñøyipø'is Judas, Galilea nasomo tzu'ṉupø, cuando oy japøjcoñømi. Vøti pø'nis o pya'tyaje. Pero ca'que'tuti jicø, y mumu lo que opø'sti pya'tyaje maṉbø'yaju yø'qui jeni.  38 Y yøti mi ndzajmatyamba øjtzi va'cø ni ti jana mi ndzøjcatyam yøṉ pønda'm. Tzactamø va'cø myaṉyajø. Porque o'ca yøṉø aṉma'yocuy y yoscuy pø'nis señe, maṉba cøyaje.  39 Y o'ca Diosis señe, ji'n mus mi ⁿyaj cøyajtamø u'tyem Dios mi nøṉguiptamu. 
 40 Y vyø'møyajuti'am jetji'ṉ y ñøvejyaj apostoles, y yac nacstochøcyajtøju y 'yaṉgui'myaju va'cø jyana tzajmayaj ni iyø Jesusis 'yaṉma'yocuy. Y jetse chøcøpø'yaj apostoles.  41 Jejta'm casøyaju porque Diosis myusu que vøjta'mbø pønete y por eso Diosis syunu va'cø ñøcøtyaj toya Jesuscøtoya.  42 Pero mumu jama masandøjcomo y tyøcnamaye ji'na'ṉ nitu'yaje va'cø 'yaṉma'yoyajø y va'cø cyotzamyaj Jesucristo.