KOLLOSI
Pollone KOLLOSI Yomboma Pepá Topa Sirimu Bokumu
Pollone I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare
Pollo kinia yuni pepá topa sirimumanga ungu-pulu mare inia yakondo gomo 676 molemo.
‘Pollo u-pulu-pulu kolea-awili Romo ka siku ulka senga pepili ami-yemane nokoringi kinia i pepámo kinia Epesasi, Pillipai, Pillimono kinia pea torumu.’ ningu pilielemele (Lipa Mundorumu Yema 28:16-31).
Kollosi akumu Esia poropinji lierimu taono awili se (gomo 628 pikisana kanou). Akumu Epesasi taono nondopa lierimu-na-kolo Pollo yuyu akuna naa purumunje. Semane se naa molemo. Epesasi taono molopale ye mare Kollosi akuna “Semane toko siengi paa.” nimba lipa mundorumunje. Ye Epaparasini unguma nimba sirimu mele Kollosi 1:7-8 molemo. U-Korini 16:19 molemo ungu akumu Kollosi yombomando nirimulanje?
I pepámo Pollone nambi semu-na topa sirimunje? Ye marene kolo toko mane siringi mele Karasinga yomboma pilku lombili puringi mele pilipale pepá topa sirimu. Seko kinjeringi mele i-sipa: Se: Pulu Yemonga yomboma molongendo kere-langi mare kinia no kinia walema kinia kangi kopiseli ulumu kinia u Mosisini mane sirimu mele pilku liku seringi mele Pollone ‘naa piliangi.’ nirimu (2:16-17, 2:11, 3:11). Se: Kolo toko ‘Mélema naa ambolko, naa nongo piliangi, mólo.’ ningu mane siringi (2:21,23). Se: Angelloma popo toko imbi ambolko paka tondoringi (2:18). Se: Karasi toko mania mundoringinje. Pollone Karasi tondolo mundupa kape nirimu (1:15-20, 2:2-3,9). Se: Kolo toko ‘Ungu mare lopi serimu.’ niringi akumu Pollone nimbale: “Karasi kinia pea mindi pilipa kondoli ungu lopi selima pelemo.” nirimu (2:18, 2:2-3). Se: ‘Mana-yombomane pilipa kondoli pelemo unguma kinia mana-yombomane ulu-pulu seringi mele kinia pilipu samili.’ niringi. Pollone aku siku pilku aku siku seringi mele ‘Paa manda mólo.’ nirimu. ‘ ‘Manda molamili.’ ningu Karasi mindi pilku, Karasi mindi pea molangi.’ nirimu. Yu Pulu Yemo mele molopa, yu mindi mélema kinia ungumanga kinia paa olandopa (1:15,16,17,18,19, 2:9, 1:20-22, 2:10). ‘Kolo toli ungumane naa lipa tapondolemo.’ nirimu (2:8, 2:23).
Ya ungu-pulumu pora nikimu.
1
1:1—3:4
Karasi Mélemanga Pali Ye-Awilimu, Pulu Yemonga Konde Mololi Ulu-Pulumu Kinia Uluma Pali Yu-Kinia Pelemo Ungu Mare
1:1-2
Pollone Pepámo Tombando Pulu Polopa Torumu Unguma
Na Pollo, Pulu Yemone na nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Timoti pea molopole i pepámo topo sikiru. Ono Pulu Yemonga yombo kolea-awili Kollosi pelemele, ono Karasi kinia kopu seko molemele-na yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko ambolko molemele genupilima i pepámo topo sikiru.
Olionga Lapa Pulu Yemone ono we kondo kolopa, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nipili.
1:3-14
(1:3-8) Pollone Kollosi Yomboma Yesusi ‘Sika.’ Ningu Kuru Mondoringi Mele Pilipale Pulu Yemo Kinia ‘Ange.’ Nimba (1:9-14) Ononga Nimba Pulu Yemo Mawa Sendepa ‘ ‘Tondolo Pupili Molangi.’ Ni.’ Nirimu Ungumu
Oltone Pulu Yemo, olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapa, yu-kinia ungu nimbu mawa sendelembolo kinia alieli “Ange.” nilimbulu. Ono Karasi Yesusi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele kinia, Pulu Yemonga yomboma pali konopu mondolemelemonga aku selembolo. 5-6 Semane peanga, akumu ungu sikamo, ono moloringina orumu kinia, méle Pulu Yemone ‘ononga’ nimba, nimba taltopa mulu-koleana taltondorumu lemó, ‘Akumu sika.’ ningu pilku ‘Akumu paa liemili.’ ningu nokoko molemele. Pe aku nokoko molemele ulumuni ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kinia konopu mondolemele ulumu kinia ‘Ono liengi.’ nirimu. Ono u-pulu-pulu semane peangamo pilku Pulu Yemone ono we kondo kolorumu ungu sikama pilkuli akumunga pulumu paa pilku kondoringi kinia yandopa aku semane peangamone ono sepa kondopa ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimú mele ma-koleamanga pali aku sipa ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimú. ⸤Pulu Yemone ono we kondo kolorumu semane peangamo⸥ ye Epaparasini ono u nimba sirimu-na pilieringi. Kanu yemo yu olio pea kopu sepo kendemande sepo molemolo yombomanga ye se, olio konopu mondolemolo yemo. Yu ‘olionga kongonomo sendambo.’ nimba Karasinga kongono sendélimu paa ambolopa kondopa siye naa kololemo yemo. Ononga konopumanga Mini molemomone ono lipa tapondorumu-na konopu mondolemele mele kepe Epaparas yuni olio nimba sirimu.
Akumunga, ono-kinia aku sipa uluma wendo orumumunga u-pulu-pulu pilierimbulu kinia yandopa alieli Pulu Yemo kinia ononga nimbu mawa sendepole, “Pulu Yemone ‘Sangi.’ nimba pilipa molemo mele ono paa pilkuli, akumunga ungu-puluma paa piliangi kene Mini Kake Sélimu ononga konopumanga molopa pilipa kondolimu sipili.” nilimbulu. 10 “Aku siku pilku seko molkole, Ye-Awilimuni ono kanopa peanga piliepili kene yunga yomboma seko molemele mele aku siku seko molko, ulu peanga lupa lupama awisili seko, Pulu Yemo molemo mele kinia, nilimú unguma kinia, pilku molemele mele paa olandopa pupili.” nimbu mawa sendelembolo. 11-12 “Ono, umbuna pemba kinia mini-wale naa munduku, ‘Umbuna walema pora nimbá.’ ningu taka leko nokoko molangi kene Pulu Yemo tondolo paa olandopa pulimúmanga yuni ‘Ono enge nipili molangi.’ nimba ono tondolo lupa lupama sipili. ‘Yunga yombomanga’ nimba yu ye nokoli kingimu molopa nokolemo kolea pa sélimunga méle taltondolemoma ono Kollosi yombomanga kepe pea taltondolemo lingí aulkamo akisinderimu ye, akumu ononga Lapamo, yu-kinia paa konopu siku ‘Ange’ niengi.” nimbu Pulu Yemo ononga mawa sendelembolola. 13 “Yuni olio lipa tapondopa simbulu tolimu yu kingimu molopa nokolemo tondolomonga wendo lipa, yunga konopu mondolemo Malone nokolemo tondolomonga sukundu lipa mondorumu kene ⸤aku siku sangi⸥.” nimbu mawa sendelembolo. 14 Yunga Malo akumu (yunga meme ondondorumumuni) olionga ulu-pulu-kirima ‘Kamu mania pupili.’ nimba siye kolopa, olio ka sipa ambolorumu aulkana wendo lipa ‘We manda molangi.’ nirimu yemo.
1:15-23
Karasi Yu Molopa Ulu Selemomanga Pali Yu Olandopamonga Ungu Se
15 ⸤Pulu Yemonga Malo Karasi akumu⸥
Pulu Ye naa kanolemolomo none seli yemo.
Pulu Yemo molemo mele
Malo yu mona molemo kanolemolo.
Mulu ma mélema u wendo naa opili yu u molorumu,
mélemanga pali yu ye nokoli olandopamo molemo yemo.
16 Malomo aku sipa yemo molemomonga pulumu i-sipa:
Muluna gilimú mélema kinia mana lemó mélema kinia,
kanolemolo mélema kinia naa kanolemolo mélema kinia,
aku méle Pulu Yemone ‘Sepo wamambo.’
nirimu mélema pali Malonga kimuni serimu.
Tondolo pelemo kuruma kinia,
mulu-koleana yombo namba molemo yombo awilima kinia,
imbi paa olandopa molopa
méle awisili nokolemelema kinia,
enge nilima kinia,
aku méle paa enge nilima muluna kinia
mulu-koleana kinia molemelema pali kepe
méle mongone kanolemolo mélema pali pea
yunga kimuni serimu.
Mélema paa pali Malone mindi sepa wamorumu.
‘Aku mélema yunga mindi liepili.
Yunga imbi ambolko paka tondangi.’ nimba aku mélema
serimu akumunga yu aku sipa yemo molemo.
17 Mélemanga pali yu kumbi lepa molorumu;
mélema pali yunga engemone wendo orumu;
pe kiniá Karasi yunga engemonela mélema pali
wendo olemo.
18 Karasinga talape yomboma yunga kangimu;
Karasi yu kangimunga pengemo.
Yu yunga kangimu konde molemomonga ulu-pulumu.
Yu mélemanga pali kumbi lepa molemo yemo,
‘Yu mélemanga pali ye nokoli awilimu molopili.’
nimba ⸤yu kolorumu kinia⸥ Pulu Yemone yu
topa makisinderimu-na
yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo molemo.
19 Pulu Yemo yuyu molopa selemo mele ‘aku sipa
ulu-puluma Malo-kinia pepili.’ konopu lierimu-na
Pulu Yemo yuyu sengepea sepa pelemo mele
Malo-kinia aku sipa pelemo,
⸤Pulu Yemonga Malo, Lapa molemo mele molemo⸥.
20 Pulu Yemone ‘Mulu ma mélema pali yu-kinia konopu
seluna pupili, manda selu sipu molamili kene
Malone aku sembá aulkamo akisindepili.’ nimba pilipale
Karasinga mememo unju-perana ondorumumuni
Pulu Yemone olio-kinia opa-tou molorumulu ulu-pulumu
kamu topa mania mundorumu.
21 Aku senderimu nikirumuni ono lipa sere lendelemo. U onone ulu-kirima seko ononga konopumane yu-kinia opa-tou moloringimunga Pulu Yemo kinia sulu seko moloringi. 22 Aku-sipa na-kolo kiniá ⸤Malo Karasinga⸥ kangimu toringi kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ono yu-kinia ‘konopu seluna pupili nondoko ongo molangi.’ nirimu. ‘Ono yunga yombo kake selima molko, kalaro se naa pepa, yuni kanopa kiri pilielemo ulu se naa pepili yu molemona ongo molangi.’ nimbale aku serimu. 23 Aku-sipa na-kolo ⸤Karasi⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele kuru mondoko, ‘Karasi ononga ulka simu mele.’ ningu yu tondolo munduku ambolko siye naa kolangi. Aku sengi liemu ⸤yuni molonge mele nikimu aku siku molonge⸥. Semane peangamo u-pulu-pulu pilieringi kinia ‘Sika.’ ningu kuru mondoko kanu semanemone wendo ombá mele kinia ono molonge mele kinia nilimú ‘aku sipa mele olio-kinia paa wendo opili.’ ningu konopu siku nokoko moloringi mele ulu umbuna se wendo ombá kinia siye kolonge kene mimi siku kanoko molaa. Kanu semane peangamo ma-koleamanga pali toko siringi, ono pilielemele semanemo. ⸤Karasini⸥ na Pollo ‘Kanu semane peangamonga kendemande-yemo molani.’ nirimu-na molio.
1:24—2:5
Pollone Karasinga Yombo Talapemo Kollosi Molemelema Mindili Sipa Lipa Tapondorumu Semanemo
24 Pe kiniá na ono lipu tapondombondo mindili noliomonga konopu sikiru. Karasinga kangimu, akumu yunga yombo talape kanumu, yuni ononga nimba lipa tapondopa mindili norumu mele mindili mare we pelemo akumu na yunga talapemo ‘lipu tapondambo.’ konopu lepo ⸤Karasi mindili norumu mele⸥ nanga kangina mindili nombo manda sendelio. 25 Pulu Yemone ‘na Karasinga talape yombomanga kendemande-yemo molopili.’ nimba ononga nimbu lipu tapondombo kongono se sirimu. Aku kongonomo ‘Ono Pulu Yemone nilimú unguma sumbi siku pilku, akumunga ungu-puluma pali paa piliangi.’ nimbu, nimbu simbú kongonomo. 26 Paa koronga-u walemanga pali Pulu Yemone i ungumu lopi serimu yomboma pali naa pilieringi, aku-na-kolo kiniá ‘yunga yomboma piliangi.’ nimba, nimba para silimú. 27 I ungu lopi serimu ungu ‘akumu paa peanga olandopa, Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelema paa manda lipa tapondomba mele yunga yombomane pali piliangi kene mona liepili.’ nimba, Pulu Yemone nimba para sirimu. Aku ungu lopi serimumu i-sipa: Karasi yu ono-kinia molemo. Yu ono-kinia molemomonga yuni ‘ono Pulu Yemo mulu-koleana tondoloma kinia pea pepili molemo akuna kopu sepo molamili lipu membo pumbú.’ nirimu-na pilkuli ‘Sika.’ ningu konopu siku nokoko molemele kanumu.
28 I nikiru ye Karasi akumuni selemomo yomboma semane topo nimbu silimulu. ‘Ono Karasi kinia pea kopu seko molko yunga yombo konopu tondolo peli yombo yuma molonge kinia membo pumbu ⸤Pulu Yemo⸥ siemili.’ nimbu, pilipa kondoli pelemomone yomboma mimi sipu liepi-liepi topo mane silimulu. 29 ‘Aku sambo.’ nimbu yuni na enge sipa tondolo mundupa lipa tapondolemo ulumane pali tondolo mundupu kála-sepo kongono selio.