10
10:1-18
Karasini Olionga Nimba Kamu Popo Tondombando Waltikele Mindi Yu Yuyu Pulu Yemo Sirimu Kinia Kongi Mélema Kalko Siringi Uluma Kamu Mania Purumu. (10:1-10) U Kalko Siringi Mélemane Ulu-Pulu-Kirima Manda Kulu Naa Tondorumu; (10:11-18) Karasini Pulu Yemo Popo Topa Sirimu Mélemone Mindi Ulu-Pulu-Kirima Paa Manda Kulu Tondolemo, Akumunga Ungu Se
⸤Karasi olionga nimba kolondorumumunga ungu se kelepo niembo.⸥ Nomuna kinia kariyápana kinia kanopole nilimulumuni, méle sikama naa kanopo mélemanga minima mindi gilimú kanolemolo. Mélemanga minima kinia mélemanga pikisa doro selemelema kinia akumane sika mélema molemo mele we lipa ora silimú, yu yuyu méle sika se mólo. Aku sipa, Mosisini yombomane Pulu Yemo popo tonge méle ungu-mane sirimuma pe ulu peanga se wendo ombámonga minimu mele mindi. Aku ungu-manema pilku seringi uluma paa sika mélema mele mólo. Akumunga ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ninguli aku ungu-manema pilkuli kongi mélema kalko Pulu Yemo siringimane yombomanga ulu-pulu-kirima kamu kulumiye naa tondopa, Pulu Yemone ono kamu kanopa ‘konopu peanga kake sepili molemele.’ nimba kanomba unguri naa sepa, ‘Onone “Pulu Yemo-kinia sepo kinjerimulu.” ningu konopumuni naa pilku molangi.’ nimba unguri naa serimumunga alieli kalia-ingimanga pali ono Pulu Yemo popo tongendo u-pulu- pulu seringi mele selu-siku mindi sengendo kongi mélema kalo-pu-pu seringi.
Aku siku seringi ulumane ononga konopuma kamu alieli- alieli kulumiye tondolkanje kelko kongi mélema kalolemoláye? Kamu-alieli-alieli kulumiye tolkanje waltikele Pulu Yemo popo toko kalko sikuli, ononga ulu-pulu-kirima mania pulka, kanu-kinia onone ‘Konopukundu umbuna se naa pepa, ulu- pulu-kirima we naa pelemomonga Pulu Yemone olio molopo kinjimulú ulu se naa sembá.’ ningu pilkuli kelko kongi méle mare naa kalko aku uluma munduku kelielemolá. 3-4 Aku-sipa na-kolo kongi kao peleama kinia kongi memema kinia toko kaloringimanga mememane ononga ulu-pulu-kirima kamu kulumiye manda naa tondorumumunga alieli ipulieli tangoli kalia-ingimanga pali Pulu Yemo kelko kongi mélema kalko punguli Pulu Yemonga ungu-manema pulua toringimunga ononga konopumanga ulu-pulu-kirima we pepa mindi purumu mele kelko pilieringi.
⸤Pe kongi mélema toko Pulu Yemo popo toko kaloringimanga mememane yombomanga ulu-pulu-kirima konopuna perimuma manda kamu kulumiye naa tondorumu⸥-kulu pilipale Karasi ma-koleana ombá sepale nirimumuni, ⸤Pulu Yemondo⸥ nimbale:
“Kongi méle toko nu kalko siringima kinia,
méle nu we siringi mélema kinia,
konopu naa mondokole nuni na
“Yombomanga ningu ma-koleana kolondani pu.”
ningu umbu-kangi se seko taltorunumu sikinu.
‘Pulu Yemo kape niemili.’ ningu
‘Sepene nomba pora sipili.’ ningu
kaloringi kongi mélema kinia,
‘Ulu-pulu-kiri selemolomanga kalopo sikimulu.’
ningu kaloringi kongi mélema kinia, akuma
nu kanoko kiri pilierinu.
Aku kongi méle kaloringima
konopu naa mondorunumunga nane nimbuli:
“Pulu Yemo, na ya molio kanuyo.
Nuni nando “Sani pu.” nirinu mele
‘Sambo.’ nimbu ⸤nanga kangimu yombomanga nimbu
nu popo topo simbú⸥ ombó sekero.
Nane aku sipu sembó mele
u bokuna toringi molemo kanumu.” nirindu.”
nirimu.
⸤Sika Pulu Yemone yuyu yombomando “Saa.” nimba ungu- mane sirimu mele pilkuli sengendo kongi mélema kalko yu siringi-na-kolo⸥ Karasini nirimu mele nikiru aku ungumunga u Karasini nimbale:
“Kongi méle toko nu kalko siringima kinia,
méle nu we siringi mélema kinia,
‘Sepene nomba pora sipili.’ ningu
kaloringi kongi mélema kinia,
‘Ulu-pulu-kiri konopuna pelemomanga
kalopo sikimulu.’ ningu
kaloringi kongi mélema kinia, akuma kanokole
nu konopu naa siku kanoko kiri pilierinula.”
nirimu. ⸤Kongi méle kaloringimunga aku sipa nimbale⸥ pe nimbale:
“Na ya molio kanuyo. Nuni nando “Sani pu.”
nirinu mele ‘Sambo.’ nimbu ombó sekero.”
nirimu. ‘Pulu Yemo olio kanopa peanga piliepili.’ ningu yu u popo tongendo kongi mélema kaloringi ulu-pulumu ⸤Pulu Yemone⸥ topa mania mundupa, kiniá yu molemona nondopo manda pumulú aulkamonga ulu-pulu konde pe nirimumu ‘Kamu wendo omba tondolo mundupa pepili.’ nimba yuni Yesusi Karasindu “Sei.” nirimu mele pilipale omba serimu. 10 Pulu Yemone yundu “Sei.” nirimu ulumu pilipa lipale ⸤Yesusi Karasini⸥ ‘Sambo.’ nimba omba yunga kangimu waltikele mindi yuyu kamu Pulu Yemo popo topa sirimumunga ⸤Pulu Yemone kanopa peanga pilipale⸥ olionga ulu-pulu-kirima mundupa kelendepa ‘olio yunga yombo kake selima molangi.’ nirimu.
11 ⸤Akumunga ungu se pea i-sipa:⸥ Walemanga pali Pulu Yemo popo tondoli yema ola gilku popo tondoli kongono se-pu-pu selemele. Paa alieli ipulieli tangoli ola gilku ulu-pulu-kirima paa manda naa kulu tondolemo kongi mélema popo toko kalondoko silimili. 12 Aku-sipa na-kolo pe orumu Pulu Yemo popo tondoli ye kanumuni yombomanga pali alieli selemele senge ulu-pulu-kirima paa kamu manda kulu tondomba ungu se sendembando yuni kamu waltikele mindi yunga toringi kangimu Pulu Yemo popo topa sirimu kinia ⸤kongi mélema toko kalko Pulu Yemo siringi ulu-pulumu kamu mania purumu. Yu aku sepale imbi ola molopili Pulu Yemo kinia mélema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo pumba molorumu. ⸤Mana Pulu Yemo popo tondoringi yemanga kongonomo pora naa nirimumunga alieli ola gilku popo toko mindi gilieringi-na-kolo Karasini waltikele mindi Pulu Yemo popo torumu kinia manda serimu-kulu we molorumu.⸥ 13 Akuna molorumu mele kiniá yandopa Pulu Yemone Yesusi yunga opa-touma kamu topa mania mundumba walemo wendo ombámonga we nokopa molemo. 14 Yuni ‘Yombomanga ulu- pulu-kiri selemele konopumanga we pelemoma kamu mania pupili.’ nimba yombomanga nimba yuyu yunga meme waltikele ondondopa kolorumu aku ungumuni yombo konopuna kake sembá selemo yomboma Pulu Yemo kamu-alieli-alieli kanopa peanga pilimba ungumu senderimumunga kelepa ⸤Pulu Yemo pe mélse popo topa naa kalombamonga u molorumu mele kiniá we molemo⸥.
15 Yuni olionga nimba senderimumunga olio konopu kake sepili molomolo aku ungumundu Mini Kake Sélimuni ungu talo nilimú. U Mini Kake Sélimuni nimbale:
16 “Na Ye-Awilimuni nimbale:
“Isirelene kalopa liltimu yomboma kinia
kelepo sembó mele pe ungu konde
nimbu panjipu mi lembo akumu i-sipa:
‘Nanga ungu-manema ⸤konopu mondoko
‘Pilipu samili.’ ningu molangi.’ nimbu⸥
ononga konopuna pepili panjindipu,
⸤‘Ono seko molonge kinia
nane ono kanopo peanga pilimbu nirindu mele
konopumuni pilku kondangi.’ nimbu⸥
nane kanu ungu-manema boku mele
ononga konopuna imbi tombo.” nirimu.”
yuni nilimú. 17 Aku nimbale ungu se pea nimbale:
‘ “Ononga ulu-pulu-kirima kinia
‘Pulu Yemonga ungu-manema naa pilipu semolo.’
ningu pulua tolemele uluma kinia
na kelepo naa pilimbu.” nirimu.’
nilimú. 18 Akumunga, Karasini olionga nimba senderimumunga Ye-Awilimuni olionga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolorumu-kulu kiniá olione ‘Olionga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ nimbu kelepo kongi mélema topo kalopo yu popo topo simulú aulka se naa lemó.
10:19—13:25
‘Sika.’ Ningu Kuru Mondokole, Karasinga Ipuru Yomboma Tondolo Munduku Molonge Mele Ungu Mare
10:19-39
Karasinga Uluma Selemolo Mele Mindi Sepo Molopole Mundupu Naa Keleamili Ungu Se
10:19-25
‘Sika.’ Nimbu Kuru Mondopole ‘Pulu Yemo Molemo Suluminiana Sukundu Pumbu Yu Molemona Nondopo Pamolo.’ Nirimu Ungu Se
19-21 Ango-keme, ‘Olio Pulu Yemo paa sika molemo kolea paa kake sélimunga sukundu pipili naa kolopo manda sumbi sipu pumbu yunga kumbikerena molomolo.’ ningu tondolo munduku kuru mondolemelemonga pulu pokore i-sipa:
⸤Se:⸥ ‘Yesusini olionga nimba yunga meme ondondomu mememone olionga ulu-pulu-kirima kamu omba wendo pulimúmunga kiniá yunga mememone olio Pulu Yemonga kumbikerena manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolo.
⸤Se:⸥ ‘Pulu Yemonga mana suluminia Paa Kake Sélimunga sukundu ‘We-yomboma naa pangi.’ ningu u kerepuluna mulu- maminia awili tondolo sene pipi siringi. Aku-na-kolo pe Yesusi yombomanga nimba kolondorumu kinia kanu mulu- maminiamo ⸤olakondo maniando sipa⸥ olá topa anju yando purumu. Yesusi toringi kinia yunga kangimu suku nirimu akumu Pulu Yemo yu paa sika molemona olio ⸤we-yomboma pali⸥ kiniá manda pumulú aulka kondemo. Yunga mana-kangimuni senderimumuni konopu konde pepili ulu peangama sepo molopo kondopo pumulú aulka kondemo lipa taltondorumumunga kepe, Pulu Yemonga kumbikerena kiniá manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolola.
⸤Se:⸥ ‘Kiniá olionga Pulu Yemo popo tondoli ye awili paa olandopamone Pulu Yemonga yomboma nokolemomonga kepe Pulu Yemonga kumbikerena kiniá pipili naa kolopo manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolola.
Akumunga, 22 Pulu Yemo molemona nondopo pamolo. ‘Pulu Yemo molemona nondopo pamolo.’ nimbuli nimulúmuni, Karasini yunga mememo olionga konopumanga kandondorumu-muni olio ulu-pulu-kiri se konopuna naa pepa konopu peanga sepa pepili molopo, ⸤u popo tondoringi yemane no paa kake seli se lekole kangi peanga sepa giliepili Pulu Yemonga ulkana sukundu puringi mele⸥ olio aku sipu ulu peangama mindi sepo molopo kondopo, kolo toli ungu se konopuna naa pepili ‘Yuni kanopa peanga pilielemo uluma mindi samili.’ nimbu, ‘Yuni “Sembó.” nilimú mele paa sika sembá.’ nimbu kuru mondopole ⸤‘Pulu Yemone “Sembó.” nilimú mele sika sembá molo naa sembanje.’ nimbu konopu talo sepo kimbu naa sipu⸥ olio Pulu Yemo molemona pipili paa naa kolopo nondopo pumbu molamili.
23 “Ono-kinia sembó.” nimba panjerimu yemone kolo naa topa “Sembó.” nilimú mele sika selemo kene ono ‘Yu ‘olio-kinia sepo kondombo.’ nimba panjerimu mele sika sembá.’ ningu u kuru mondoringi mele siye naa kolko, ambolko kondoko likuli ‘yu paa sika omba sembá.’ ningu konopu siku nokoko molangi.
24 ‘Anju yando konopu mondoko liku tapondaa.’ ningí aulka se koroko pilku molaa. 25-27 Yombo mare genupili kinia liku maku naa toko ultu molemele aku mele naa saa. Ono Karasinga yomboma liku maku toko molkole anju yando yomboma ‘Konopuna tondolo pupili molko, ‘⸤Karasi yu⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele mele aku siku ningu kuru mondoko molangi.’ niengi. Ye-Awilimuni yombomanga kote pilimba walemo nondopa wendo ombá sekemo pilkuli i “Sangi.” nikiru mele tondolo munduku seko molaa.
10:26-31
Pulu Yemonga Malo Ungu-Taka Paa Naa Tondamili Ungu Se (10:19-39 pali)
⸤Yesusini olionga nimba yunga toringi kangimu Pulu Yemo popo tondopa sirimu⸥ ungu sikama pilku likuli kelko ‘Naa pilimulú. Ulu-pulu-kirima we sepo molamili.’ ningu munduku kelko ulu-pulu-kirima alieli seko mindi molongi liemu kelko ulu-pulu-kiri sengema kulu tondomba mele Pulu Yemo popo toko singí mélse paa naa lemó. ⸤Ungu sikamo pilku likuli kelko munduku kelielemelemonga⸥ ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia sepe paa awili nomba pelemomone yunga opa-touma nombá kinia olio pea nombá.’ ningu pilku pipili kolko mindi molonge akumunga, ‘Maku toko anju yando ononga yomboma ‘Konopu tondolo pupili.’ niee.’ nikiru.
28 Yombo sene Mosisini ungu-mane sirimuma ‘Naa pilipu sembó.’ nimba pulua torumu kinia ye talone molo yopokone kanoko ningu siringi kinia yu kondo naa kolko sumbi siku kamu toko kondoringi. 29 ⸤U aku sika seko kinjeringi yomboma aku siku mindili siringi⸥ liemu ‘yombo sene Pulu Yemonga Malo ‘Yu unguri mólo.’ nimba mundupa kelepa ⸤ungu-taka tondopa⸥, Pulu Yemone ungu konde nimba panjipa mi lierimu ungumu Karasinga mememone tondolo mundundorumu aku mememone kanu yombomo ‘Pulu Yemonga yombo konopu kake sélimu molopili.’ nirimu aku mememo ‘unguri mólo’ nimba ungu-taka tondopa, Pulu Yemone olio konopu mondopa lipa tapondolemo mele lipa ora silimú Mini Kake Sélimu ungu-taka tondolemo aku yombomo papu olandopa mindili nombá molo mólo.’ konopu lekemeleye? 30 Aku nikirumunga ungu talo i-sipa bokuna molemo:
Se: Seko kinjilimilimanga pundu toli kongonomo
nanga kongonomo.
Nanu mindi pundu topo ono mindili simbú.
⸤Yombo se lupane aku naa sembá.⸥”
nimba aku ungumu molemo.
Se: “Ye-Awilimuni yunga yombomanga kotemo
yuyu sendepa pilimba.”
nimba aku ungumu molemóla. Aku ungutolo nirimu ⸤Pulu Yemo olio pilipuli ‘aku siku yunga Malo kinia Malonga mememo kinia Mini Kake Sélimu kinia seko kinjingí yomboma sika paa mindili nonge.’ nimbu pilielemolo.⸥ 31 Konde molopa mindi puli Pulu Ye paa tondolo puli olandopamone yombo sendo mumindili kolopale ‘Mindili nani.’ nimbá liemu papu yu paa mini-wale mundumba. ⸤Aku kene maku topo anju yando yomboma ‘konopu tondolo pupili.’ niemili.⸥
10:32-39
Olio ‘Sika.’ Nimbu Paa Tondolo Mundupu Kuru Mondopo Ambolopo Mundupu Naa Keleamili Ungu Se (10:19-39 pali)
32 Ono u Pulu Yemonga ungumu pulu-pulu pilkuli pilku liltingi kinia seringi mele kelko piliaa. Ono mindili siringi kinia we mindili nongo tondolo munduku molko Pulu Yemo munduku naa kelieringi. 33 Wale mare ono liku yombomanga kumbikerena anjiku ono ungu-taka tondoko ‘mindili nangi.’ niringi. Wale mare aku siku mindili noringi yomboma ono- kinia kopu seko molko liku tapondoringila. 34 Ka siringi ka-ulkana peringi yomboma onone kondo koloringi. ‘Ononga méle paa peanga alieli lepa mindi pumbá mélema we lemó.’ ningu pilkuli ‘Molko kinjangi.’ ningu ononga mana-mélema liltingi kinia ‘We liengi.’ ningu we siye kolko konopu siringi. Aku siku seringi walema kelko konopu liku munduku piliaa!
35 U aku siku seringi mele kelko pilkuli ‘Sika lipa tapondolemo. Sika aku sipu molomolo.’ ningu kuru mondoringi mele kiniá munduku naa keleangi. Tondolo munduku kuru mondoko molonge kinia akumunga, méle kaloli peangama ono awili seko lingí. 36 ‘Pulu Yemone olio “Saa.” nilimú mele semolo kinia yuni “Simbu.” nimba panjerimu méle peangama limulú.’ ningu pilkuli kuru mondolemele mele munduku naa kelko, seko mindi molangi. Munduku kelenge kinia naa lingí. 37 Ungu se pilipuli aku sipu nikiru. Aku ungumu i-sipa:
‘Wale koltalo mindi omba pumbá kinia
“Ombó.” nirimu yemo sika ombá.
Yu waltikele lisipa ombá.
38 “Nane ‘yombo sumbi nilima’ nimbu
kanolio yomboma nane nimbu molio mele
‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga
konde molko kondoko mindi pungí.
Aku-na-kolo kuru mondolemele mele
munduku keliengi liemu
na ono-kinia konopu naa simbú.” nirimu’
nimba aku sipa molemo. 39 Aku-sipa na-kolo olio yombo kuru mondolemele mele munduku kelkole kolea-kirina pulimili yombomanga yomboma naa molemolo. Olio ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, ‘yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú yomboma molemolo.
Kolomongo-Awili 11-13
‘Pulu Yemo Sika.’ Nimbu Kuru Mondopole Tondolo Mundupu Molamili Ungu Se