10
10:1-21
Yesusini Kongi Sipisipima Kinia Sipisipimanga Tapu-Yemo Kinia Akumando Nirimu Semanemo
10:1-6
Kongi Sipisipi Palamonga Ungu-Ikumu
⸤Yesusini yombo moloringimando nimbale:⸥ “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ye se kongi sipisipi pala kerepuluna sukundu naa pumba, we-senga topa takondopa pulimú yemo yu wa noli yemo. Aku-sipa na-kolo ye se kerepuluna sukundu pulimú yemo yu sipisipi nokoli yemo.” nikiru. Kerepulu nokoli yemone yunga kuna lindilimú. Sipisipimane nokoli yemonga ungumu pilielemele, yunga sipisipimanga imbima lepa pala kerepuluna ultu memba pulimú. Yunga sipisipima wendo lipale, yu kumbi lepa pulimú kinia yunga ungumu pilkuli ono lombili pulimili. Ye lupa senga ungu nilimúmu naa pilkuli yu lombili naa pungu talopa leko pulimili.” nirimu.
Yesusini aku ungu-ikumu topa sirimu-na-kolo ungu-pulumu naa pilieringi.
10:7-18
Yesusi Yu “Kongi Sipisipimanga Tapu-Ye Peangamo Molio.” Nirimu Semanemo (10:1-18 pali kanani.)
Yesusini ⸤kongi sipisipimanga ungu-ikumu topale nirimumuni, ungu-pulumu naa pilieringi-kulu⸥ kelepa ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Na sipisipimanga pala kerepulumu. Ye lupa u na naa wambo oringi yema wa noli yema mindi, aku-na-kolo ononga unguma sipisipimane naa pilieringi. Na kerepulumu. Yomboma ‘Sukundu pamili.’ ninguli na molombona ongema mindili nolemolá aulkana wendo ongo na-kinia manda molko sukundu pungu pena ongo era nongo sengemo. 10 Wa noli yemone wa nomba, topa kondopa, sepa kinjimbando mindi olemo. Aku-sipa na-kolo nane ‘Ono konde molko paa molko kondangi.’ nimbu orundu.
11 “Na nanu kongi sipisipi tapu sepo kondolio yemo. Sipisipi tapu sepa kondoli yemone yunga sipisipima ‘Mindili naa nongo, kolou naa kolangi.’ nimbale ono lipa tapondopa ononga nimba kolali sepa kolondomba selemo. 12 Ye se yu sipisipi pulu yemo mólo, yu we kou-kongono mindi sepa sipisipima we nokondolemo, kanu we tapu sendeli yemo owá-palako se ‘Sipisipi se topo nambo.’ nimba olemo kinia kanopale, yu sipisipima mundupa kelepa talopa lepa pulimú. Kanu-kinia owá-palakomone sipisipima topa bulu-balu silimú. 13 Yemo yu kou-kongono seli yemo mindi molopale, sipisipima kondo naa kolopa yu kowa mindi pulimú.
14-15 “Na nanu sipisipi pulu yemo molopole ono tapu sepo kondolio. Tatane na kanopa pilielemo nane yu kanopo pilielio mele aku sipa melela, nane nanga sipisipima kanopo pilielio onone na kanoko pilielemelela. Nane sipisipima ono ‘Naa kolangi.’ nimbu ononga kolali sepo kolondombo. 16 Nanga sipisipi mare lupa molemelela, i ⸤Juda⸥ koleana sipisipima mindi mólo. Na kanu sipisipi wema kepe paa membo ombóla. Membo ombó kinia kanuma nanga unguma pilku lingí kinia pe sipisipima pali talape selumu mindi molonge, sipisipi pulu ye selu mindi molopa ono tapu sepa kondomba. Akumu na.
17 “ ‘Na kolambo.’ nikirumunga Tatane na konopu mondolemo. Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Kolopole ónomo óno-koleana kamu leambo.’ ni naa nimbu, ‘Lomboropo ola molambo.’ nimbú.’ nimbu pilipuli ‘Na kolambo.’ nikiru. 18 Yombo sene na ‘Kolopili topo kondambo.’ ni naa nikimu; nanu konopumuni pilipuli ‘Kolambo.’ nikiru. ‘Na kolambo tangi.’ nikirumu nanu ‘Kolambo.’ manda nimbú. Kolopole nimbúmuni, ‘Na kelepo konde molambo.’ nimbúmu nanu manda nimbú. I sembomo Tatane “Aku siku sei.” nirimu mele sembó.” nirimu.
19 Yesusini aku nirimu-kulu Juda yombomane pilkuli ono kelko konopu seluna naa pupili yu-mele-mele konopu liku mundoringi.
20 Yombo awisilini ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemomonga yu amu topa aku sipa ungumu nimba kinjilimú. Nambi semu-na yunga ungumu pilkimiliye?” niringi.
21 Aku-sipa na-kolo marene ninguli: “I ungu nikimuma kuru se konopuna molomba ye sene aku sipa mele manda naa nilka. Kuru sene nambi sepa yombo senga mongo kiri lielimu manda sepa peanga sendelkaye?” niringi.
10:22-42
Juda Ye Awilimane “Yesusi Pulu Yemonga Malo Mólo.” Niringi Semanemo
22 Kanu-kinia Juda yombomanga ulu se wendo orumu wale se wendo orumu. Koronga-u yombo marene Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena seko kake senderingi walemo kalia-ingi senga senga pilingindu Jerusalleme maku toringi aku walemo wendo orumu. Aku walemo kolea ali sepa kalopora torumu walemanga wendo orumu. 23 Kanu walemo wendo orumu kinia Yesusi ulka-tembele kerepuluna ‘Sollomononga’ ningu takoko anju liltingina andopa molorumu 24 kanu-kinia yu molorumuna Juda ye awilima ongo maku toko gilku yundu ninguli: “Olio konopu talo sipu naa kimbu sipu molamili kene Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu olio mongo toko ningu si.” niringi.
25 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane aku yemo molio u nimbu sirindu-na-kolo ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemele. Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo “sende-pu.” nirimu-na ulu-tondolo seliomane na molio mele lipa ora silimú, 26 aku-na-kolo ono nanga kongi sipisipima naa molemelemonga molio mele niliu akumu ‘Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondolemele. 27 Nanga sipisipima nanga unguma pilielemele. Nane ono kanopo imbi siliu, ono na lombili olemele. 28 Nane ono ‘konde molko mindi pangi.’ niliu. Ono mindili nongo molko kinjingí koleana naa pungí. Ono nane nokopo molambo yombo sene manda wendo naa limba. 29 Tata yuni kanu sipisipima na sirimu yemo yu mélemanga pali olandopamo, yuni kanuma nokopa molopili yombo sene manda wendo naa limba. 30 Na kinia Tata kinia olto selumu.” nirimu.
31 Juda ye awilimane kelko kou-mulu liku Yesusi toko kondonge seringi, 32 aku-na-kolo yuni onondo nimbale: “Nane Tatanga ulu-tondolo awisili peangama ono lipu ora sipu serindu, akupokonga semo kanoko kiri pilkuli na kouni toko kondonge sekemeleye?” nirimu.
33 Juda ye awilimane pundu toko ninguli: “Ulu-tondolo serinumanga nu kouni topo kondomolo naa sekemolo. Nu we-mana-yemone Pulu Yemo liku ungu-taka tondoko nuni ninguli: “Na Pulu Yemo.” nilinu, akumunga nu kouni topo kondomolo sekemolo.” niringi.
34 Yesusini pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga boku taltolemelemonga Pulu Yemone ungu se nimbale:
“Nane ono u nimbuli:
‘Ono pulu yema.’ nirindu kanumu.”
nirimu, nimba bokuna molemo. 35 Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane kolo naa tolemo, ungu nilimúma pepa mindi pulimú kanumu. Pe Pulu Yemone yunga ungu pilieringi yombomando “pulu yema.” nirimu liemu 36 Tatane nimba taltopa ‘nanga yemo molopili.’ nimba ma-koleana lipa mundorumu-na orumu yemone yu “Pulu Yemonga Malo.” manda naa nimbáye? Pe nane “Na Pulu Yemonga Malo.” niliumunga nando “Pulu Yemo liku ungu-taka tondokono.” nambi semu-na nikimiliye? 37 Tatane uluma selemo mele nane aku sipu uluma naa sendu liemu na ‘sika yunga malo nikimu’ ningu kuru naa mondangi. 38 Aku-sipa na-kolo Tatane uluma selemo mele nane sika aku sipu uluma sembó kinia ‘Yu Pulu Yemonga Malo mólo. Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondongi liemu aku manda, ulu-tondolo selioma kanokole ‘Sika Pulu Yemonga ulu-tondoloma.’ ningu kanangi. ‘Tata na-kinia kopu sepa molemo, na Tata-kinia kopu sepo molio.’ ningu kuru mondongendo aku siku nane selio uluma kanokole ‘Sika Pulu Yemonga ulu-tondoloma.’ ningu kanaa.” nirimu.
39 Yuni aku nirimumunga onone kelko yu ka singí seringi-na-kolo yu ono mundupa kelepa yu purumu.
40 Aku sepale nirimumuni, Yesusi kelepa no Jodane kimbilipa nekendo pumba, Jono u yomboma no linderimu koleana pumba molorumu. 41 Kanu-kinia yombo awisili yu molorumuna oringi. Ongo ninguli: “⸤No Lindeli⸥ Jonone sika ⸤Pulu Yemonga kongono senderimu mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo selu kepe naa serimu, aku-na-kolo i yemone pe omba molopa sembá mele Jonone u nimba sirimu aku unguma paa sika nirimu.” niringi. 42 Kanu-kinia aku koleana yombo awisilini ‘Yesusi yu sika.’ ningu kuru mondoringi.
Kolomongo-Awili 11-12
Yesusi Kolea Judia Disiriki Pumba Jerusalleme Purumu Kinia Juda Yombomanga Ye Awilimane “Yu Topo Kondamili.” Ningu Waa Toringi Semanemo