8
8:1-3
Ambo Marene Yesusi Nokoringi Semanemo
Kanu-kinia pe Yesusi pumba, kolea awili kanga akumanga andopale nirimumuni, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba semane peangamo topa silipa, yomboma ungu-mane silipa andorumu. Yu lombili andoli ye engaki rurepo kinia ambo mare kinia yu pea andoringi. Kanu ambomanga mare u kuru topa, mare u kuru ononga konopumanga peringi kinia Yesusini ono pali sepa peanga sirimu. Se, kolea Makatalla ambo Maria, u yunga konopuna kuru yopoko-pakara moloringimando Yesusini “Ongo wendo paa.” nirimu kinia ongo wendo puringi. Se, ambo Joana, Susa menu. Susa yu kolea Gallilli disiriki ye nokoli kingi Erotenga ulka tapu-yemo. Se, ambo Susana. Ono kinia we-ambo awisilini Yesusi nokoringi. Kanu ambomane ononga kou-mone taltoringima likuli Yesusi kinia yu lombili andolima ononga kere-langi mélema topo toko liku siku nokoringi.
8:4-8,11-15
Ye Sene Kere-Langi Umbu Kaliana Tanda Sirimu Ungu-Ikumu
Kanu-kinia Yesusi molorumuna kolea lupa lupamanga moloringi yomboma sukundu sukundu ongo, liku maku toringi kinia yuni onondo ungu-iku se topa nimbale:
“Ye sene rasi-witi umbu kaliana andopa tanda sirimu. Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma yombomane kimbuni kuloringi; mare keramane ongo liku noringila.
Umbu mare kou perimuna mania pumbale akuna no naa molorumu-kulu toko nimba wendo omba waltikele kolorumu.
Umbu mare siri-ka mele molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi-umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo se naa torumu⸥.
Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo omba mongo peangama topa, mongo towapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
⸤Aku nimbale⸥ “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu.
8:9-10
Yesusindu “Ungu-Ikuma Nambi Semu-Na Tolenoye?” Ningu Mangilku Pilieringi Semanemo
⸤Yesusini aku nirimu kinia⸥ yu lombili andolimane yundu ninguli: “Aku ungu-ikumunga pulumu ningu si.” niringi.
10 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema nokolemomonga ulu-pulu u yuyu pilierimu kanu ulu-puluma ‘Ono kiniá ⸤na lombili olemele yomboma⸥ piliangi.’ nimbale ono ‘Ungu-ikumanga puluma piliangi.’ nimbale ono nimba sikimu. Aku-sipa na-kolo we-yomboma ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbuli ungu-ikuma mindi topo siliu. ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbale:⸥
‘Ono mongone kanokole naa kanoko,
komuni pilkuli naa pilielemele.’
nirimu akumunga we-yombomando ungu-ikuma mindi tolio.” nirimu.
8:11-15
(Ungu-ikumunga inia yakondo 8:4-8.)
11 Aku nimba yuni nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu i-sipa:
“Kere-langi umbu tanda sirimu kanu umbuma Pulu Yemonga ungumu.
12 Umbu mare aulkana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilielemele kinia pe ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo omba ‘Aku ungumu kamu kuru mondongi liemu Pulu Yemone ono lipa tapondopa aulka kirina wendo limba kinia manda mólo.’ nimba ungu tanda sili konopuna pumba pelemoma wendo limú.
13 Umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli konopu siku pilku limili. Aku-na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna sembá kinia molo ⸤Setene omba⸥ manda manjipa kondi-ka sembá kinia, ono pilielemele ungumu siye kololemele.
14 Umbu mare tanda sirimu siri-ka mele molorumuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli pe aulkana pungí pungí kinia konopuna umbuna selemo umbunama kinia, méle awisili taltolemele mélema kinia ya ma-koleana uluma seko konopu singí uluma kinia, aku sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinia ungumuni uluri naa sepa kere-langi mongo kamu naa tolemo.
15 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ononga konopu peanga pepili molko ungumu pilkuli kanu ungumu kamu liku kuru mondokole, tondolo pupili molemele kinia kanu umbuma kere-langi mongo ⸤awisili⸥ tolemo.” ⸤nirimu.⸥
8:16-18
Sepe-LLamemonga Ungu-Ikumu
16 ⸤Yesusini onondo ungu-iku se pea topa nimbale:⸥
“Yombomane sepe-llame kandokole mingina sukundu naa panjiku polo maniakondo naa taltokole nilimilimuni, ‘Yombo ongema kolea pa kanangi ulkana sukundu pa sepili.’ ningu polo senga ola taltolemele. 17 Aku sipa mele, kiniá lopi selemo mélema pe walte mona lemba yomboma kanonge; kiniá aki topa lemó mélema pe walte pa sembá kinia yombomane kanu mélema kanonge.
18 Aku sembá kene onone ungu pilielemele akumu mimi siku piliangi. Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yomboma paa olandopa nimba simba pilingí. Pe paa awisili pilingí. Aku-sipa na-kolo naa pilku molemele yomboma ono kanga-kolte pilielemele ungumu kepe wendo limba.” nirimu.
8:19-21
Yesusinga Anumu Kinia Genupili Kinia Akumanga Semane Se
19 Walte Yesusi ulka senga sukundu molorumu kinia yunga anumu keme genupilima yu kanongendo oringi. Akuna yombo awisili ekelepa seko moloringi-kulu yu molorumuna nondoko manda naa ongole 20 ⸤ungu se ningu mundoringi kinia⸥ yombomane yundu ninguli: “Aminia kinia genali nu kanongendo ongo pena gilimili.” niringi.
21 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga ungumu pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele.” nirimu.
8:22-26
Poporome Awili Se Torumumuni Yesusinga Ungumu Pilipa Liltimu Semanemo
22 Walte, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono nona andoli sipi senga sukundu puringi kinia punguli, yuni onondo nimbale: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinia akuna pungí puringi. 23 Sipina pungí puringi kinia Yesusi yu uru perimu. Yu uru pepili poporome awili se nomuna torumu. Aku serimu-na ⸤nomumu apisipa ola ombale⸥ no sipimunga sukundu sukundu omba peke lepale sipimu memba nona mania pumbá serimu kinia ono nona wangonge seringi.
24 Kanu-kinia yu uru perimuna pungu toko makisindiku ninguli: “Ye Nokolimu, Ye Nokolimu, olio nona wangokomolo.” niringi kinia yu makilipale poporomemo kinia no apisipa ola orumu nomumu-tolo iri torumu. Kanu-kinia poporomemo topa kelepa, nomumu lope naa sepa we lierimu.
25 Kanu-kinia yuni lombili andolimando nimbale: “ ‘⸤Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu⸥ kuru naa mondokomeleye?” nirimu.
⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane pipili kolko mini-wale mundukuli anju yando onono mangilku ninguli: “Apa! I yemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yuni olondo “Sale.” nilimú ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
8:26-39
Kuru Paa Awisili Ye Senga Konopuna Molko Amboloringima Yesusini Topa Makororumu Semanemo
26 Kanu-kinia nomuna nekendo pungu kolea Gerasa puringi. Nomu yakondo kolea Gallilli, nomu nekendo kolea Gerasa kanumu.
27 Akuna oringi kinia Yesusi sipimunga wendo omba kelona gilierimu kinia kanu koleana ye se yu molorumuna orumu. Kanu yemo kuru awisili yunga konopuna moloringimunga mulu-maminia selu kepe naa panjipa, we-we andopa, ulka senga naa pepa, yombo-óno-koleana pelepa andopa molorumu.
28-29 Kurumuni kanu yemo alieli liltimu-kulu yombomane ka-sénene yu kimbu kima ka toko yu nokoko moloringi-na-kolo ka-sénema sungu sirimu kinia pe kurumuni kolea ku lielina yu memba purumu. Kanu yemone Yesusi kanopale kalli nimba yu gilierimuna mania molopa tamalu pepa tondolo mundupa nimbale: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunga Malo, na-kinia ungu nambolka unguri senindu onuye? ‘ “Na mindili paa naa lipu simbú.” ni.’ nimbu mawa sekero.” nirimu. ⸤Yu kokele ombá orumu kinia⸥ Yesusini u nimbale: “Kurumu, i yemonga konopuna ongo wendo pu.” nirimu mele pilipale yemone aku sipa “Naa sei.” nimba mawa serimu.
30 Aku nirimu kinia Yesusini yemondo mangilipa nimbale: “Nunga imbi nawe?” nirimu kinia
yemo yunga konopuna kuru awisili moloringi-kulu pilipale yuni “Nanga imbi Paa Awisili.” nirimu. 31 Kanu kuru awisilimane wale awisili Yesusi mawa seko ninguli: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokole “⸤I ma-koleamo munduku kelko⸥ Pulu Yemone komuru paa lepa mindi pumba pora naa nilimú murumunga ⸤olionga ye nokoli Setene walte lipa mundumba⸥ kanu murumunga paa.” ni naa ni.” ningu mawa seringi.
32 Akuna ma-pangi senga umbu-kongi awisili ímu nongo moloringi kanokole Yesusi mawa seko ninguli: “Olio ⸤toko makorokole⸥ ‘Ne kongimanga konopumanga molo-pangi.’ ni.” niringi kinia
yuni “Manda, akuna pangi.” nirimu.
33 Aku sipa nirimu kinia kuruma kanu yemonga konopuna wendo ongole kongi akuna moloringimanga konopumanga pungu moloringi kinia kanu kongima amu toko lisiku pungu kopona pukua toko nomuna sukundu pungu nona wangoringi.
34 Ulu akuma wendo orumu-na kanokole kongi tapu seko moloringi yema kowa punguli niringimuni, kolea-awilina moloringi yomboma kinia, kolea-kangamanga moloringi yomboma kinia, ulu akuma wendo orumu mele semanemo toko siliku puringi. 35 Kanu semanemo pilieringi yomboma ‘Uluma wendo omu mele kanamili.’ ningu wendo pungu Yesusi molorumuna ongole u kuru awisili konopuna molko ongo wendo puringi yemo mulu-maminia pakopa, umbu-konopu pepili Yesusi molorumuna nondopa mania molorumu kanokole ono pipili koloringi. 36 Yesusini serimu mele mongone kanoringi yombomane pe oringi yomboma ningu siringi. Kuru awisili konopuna moloringi yemonga konopuna kuruma ongo wendo puringi kinia yemo yu umbu-konopu pepili molorumu mele ningu siringi.
37 Kanu-kinia kolea Gerasa yomboma pali paa mini-wale mundukuli Yesusi mawa seko ninguli: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi kinia yu kelepa pumbándo nona andoli sipimunga sukundu purumu. 38 ⸤Yu pumbá serimu kanopale⸥ kuru awisili konopuna u molko wendo oringi yemone yundu nimbale: “Pea pambili.” nimba mawa serimu.
Aku-na-kolo Yesusini “Mólo.” nimba yundu nimbale: 39 Nu ulkondo pungu Pulu Yemone nu lakopa sepa kondomu mele nunga yomboma ningu si-pu.” nirimu. Yesusini aku nirimu-na pilipale ye kanumu pumba kolea-awilina sukundu moloringi yomboma pali Yesusini yu-kinia lakopa sepa kondorumu mele nimba sirimu.
8:40-56munga 8:40-42,49-56
Yesusini Bola Se Kolorumumu Sepa Konde Lipa,
8:43-48
Kuru Se Topa Naa Kelierimu Ambo Se Sepa Peanga Sirimu Semanetolo
40 Kanu-kinia Yesusi yu nomu yakondo orumu kinia yu ‘Ombá.’ ningu maku toko nokoko moloringi yombomane “Nu papu okono.” ningu konopu siringi.
41-42 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se nokorumu ye se, yunga imbi Jairasi, Yesusi molorumuna orumu. Kanu-kinia yu Yesusinga kimbuna nondopa omba mania molopa tamalu pepa yundu mawa sepa nimbale: “Nanga ulkando pea pambili ou.” nirimu. Yemo yunga bolamo, yunga lemenu selu mindi, yu kalia-ingi engaki rurepo mele omba purumu kanu bolamo, kuru paa awili sepa torumumunga yu nondopa kolomba sepa lierimumunga ⸤yemone Yesusi aku sipa mawa serimu⸥.
Pe Yesusi kanu ulkana pumbá purumu kinia yombo awisili liku maku toko yu kakapu seko ekelepa seko pea puringi.
 
43 Kanu yombo pea puringimanga ambo se yunga pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili kalia-ingi engaki rurepo omba purumu. Yu doketamanga yunga kurumu ‘Pora nipili.’ nimba andopa, yunga kou-mone pali ono sirimu-na-kolo kuru kanumu pora naa nirimu. 44 Kanu ambomo Yesusi pumbá purumu kinia bulkundu omba, yunga wale-pakolimunga pundumu ambolorumu kinia waltikele yunga kuru torumu kanumu pora nirimu.
45 Aku serimu kinia Yesusini nimbale: “Na nawene ambolomuye?” nirimu. Onone pali “Na mólo.” niringi kinia ⸤yu lombili andoli ye⸥ Pitane yundu nimbale: “Ye Nokolimu, yombo awisili nu gilinuna nondoko nondoko ongo kakapu seko ekelepa seko gilkimili kanumu.” nirimu.
46 Aku-sipa na-kolo Yesusini kelepa nimbale: “Na yombo lipu tapondolio tondolo mare nanga kangina omba ultu pumu-kulu pilipuli yombo sene na ambolomumundu nikiru.” nirimu. 47 Aku sipa nirimu pilipale ambomo yu lopi manda naa sepa, yu serimu mele Yesusi pilipa molorumu kanopale yu kimbu ki puru-puru nipili Yesusi molorumuna omba mania molopa tamalu pepale, yomboma pilku giliangi yuni ‘Kuru pora nipili.’ nimba omba yu ambolorumu kinia waltikele peanga lierimu mele nimba para sirimu kinia
48 Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, ‘Nu manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondonu kanu ulumuni nu peanga lekemo. Konopu pe nipili mololko pani.” nirimu.
 
49 Yesusini ambomondo aku sipa nimba molorumu kinia, ye se, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka nokoli ye ⸤Jairasi⸥nga ulkana molopale omba ⸤Jairasindu⸥ nimbale: “Nunga bolamo kolopa pora simu. Ungu Mane Sili Yemo ‘Mindili nopili.’ ningu we naa mengo wani.” nirimu.
50 Yuni nirimu mele Yesusini pilipale ⸤ulka nokoli yemondo⸥ nimbale: “Mini-wale naa mundoyo. Nunga bolamo nane ‘Manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondoko moloni kinia yu konde pumba.” nirimu.
51-53 Kanu-kinia Yesusi yemonga ulkana ombale ulkana sukundu yombo awisili bola kolorumumu kondo kolko kola seko moloringi kanopa onondo nimbale: “Bolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo kene kola naa saa.” nirimu. Aku-na-kolo yu sika kolopa pora sirimu pilkuli yuni “We uru pelemo.” nirimumunga onone yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. Pe yu ⸤bolamonga suluminiana⸥ pumbá purumu kinia ‘We-yomboma pali naa ongo anju paa.’ nimbale Pita keme, Jono keme, Jemisi keme, kanu bolamonga anumu lapatolo kinia “Ono mindi pea pamili.” nimba ⸤bola ónomo lierimu⸥ suluminiana ono memba purumu.
54 Pumbale bolamonga kimu ambolopa yundu mangilipa nimbale: “Bolamo, nu ola molou.” nirimu kinia 55 yunga mini purumu kanu minimu kelepa sukundu orumu kinia bolamo waltikele ola molorumu. Kanu-kinia Yesusini ⸤anumundu⸥ nimbale: “Bolamo kere-langi mare liku si.” nirimu.
56 Yuni serimu mele kanokole bolamonga anumu lapatolo olo paa mini-wale mundoringili-na-kolo yuni olondo tondolo mundupa nimbale: “Ungu i sekeromo yombo selurindu kepe anju pungu paa naa ningu siele.” nirimu.