16
16:1-15
Ya Mana Taltolemolo Mélemando Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo
⸤Aku nimbale⸥ Yesusini yu lombili andolimando nimbale:
“Walte ye kamako se molorumu kinia yunga méle taltorumumanga nokondoli ye se molorumula. Walte yombo marene kamakomo molorumuna ongo, yunga mélema nokondoli yemone serimu mele ongo yundu ninguli: “Nunga méle taltolenomanga nokondoli yemone nu sepa kinjipa, nunga mélema ‘We mania pupili.’ nimba yu akuma nokopa naa kondolemo.” niringi.
Aku niringi pilipale ye-kamakomone kanu yemondo ‘Ou.’ nimba yundu iri topa nimbale: “I ungu nambolka ungumu nikimiliye? Nuni nanga mélema seko kinjilinu mele níngi kinia pilipuli nuni nanga mélema serinu seleno mele bokuna toko, yando sikuli pe pani. Nu nanga mélema kelko manda naa nokani. Nu makorombo.” nirimu.
Kanu mélema nokondoli yemo yuyu nimbale: “Apa! Kiniá nambi samboye? Nanga ye-awilimuni nanga kongono seliomo wendo lipa na makoromba sekemo kene na nambi samboye? Na ma akumbundu tondolo naa pulimú-na aku kongonomo manda naa sembó. Yomboma kere-langi mawa sembondo pipili kolombo. Akumunga na sembó mele kiniá piliporo. ⸤Nanga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma lipu tapondopole onondo ‘Pundu ekendo mindi tangi, ekendo mania pupili.’ nimbú kinia⸥ pe na makoromba kinia kanu yombomane na konopu siku liku tapondokole nando “Pea peamili ou.” ningí.” nimbale nirimumuni,
yunga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma ‘Yu-mele-mele wangi.’ nimba kumbi lepa orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia
yuni pundu topa nimbale: “Unju-ollipi mongo wele mingi paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia
ye-kamakomonga mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena wele mingi tu paono tene welea toko mondou.” nirimu.
Yunga bulkundu orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia
yuni pundu topa nimbale: “Rasi-witi wale paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia
mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, rasi-witi wale paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena rasi-witi wale po paono welea toko mondaa.” nirimu.
Yu aku serimu pilipale ye kamako awilimuni kanu sepa kinjeli yemo yu kape nirimu. Yunga mélema sika wa-mele lipa sepa kinjerimu-na-kolo yunga pilipa kondolimu paa olandopa perimu pilipale yu kape nirimu.
“Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa mondolemele yomboma, ononga pilipa kondolimu paa olandopa; pa selina molko Pulu Yemo konopu mondolemele yomboma ononga pilipa kondolimu maniandopa. We-yombomane yombo se kinia kou-kongono sengendo, molo ulu se sengendo aulkamo sumbi siku kanoko akisiku kondolemele; pa selina melemele yomboma aku sipa tondolomo maniandopa pelemo. We-yomboma aku siku molemelemonga ⸤ye awilimuni sepa kinjeli yemo aku sipa kape nirimu.⸥” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
Nane onondo nimbu siembo: “Kiniá ya mana molkole mana-mélema liku ‘Yomboma nunga genali mele molangi.’ ningu nunga méle taltolenomanga ono liku tapondani. Pe mélema pora nimbá kinia nu kolea peanga kamu alieli-alieli lembana puni kinia akuna molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ningí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
10 “Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kondondolemo kinia kanopale ‘Méle awisili simbú kinia nokopa kondondomba lémo.’ nilimú. Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kinjindilimú kinia kanopale “Méle awisili simbú kinia nokopa kinjindimba lémo.” nilimú. 11 Nuni ya mana taltolemele mélema nokoko naa kondonu liemu nu paa sika méle kande-kande lupama, Pulu Yemone silimú méle kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbá. ⸤Ya mana taltolemele mélema maniandopa, Pulu Yemone silimú méle kande-kande lupama olandopa kanumu.⸥ 12 Nuni ya mana taltoleno mélema paa sika nunga mólo, kanu mélema Pulu Yemonga. Akumunga nuni yunga mélema nokoko naa kondondonu liemu pe yuni ‘nunga taltani.’ nimba simba sepa molemo mélema manda simbaye?
13 Kendemande-yombo seluni ye awili talonga kongonotolo lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se konopu mondomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo kinia liku sere leko manda naa sendenge.” nirimu.
14 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Parisi yema ono kou-mone kepe mélema kepe konopu paa awisili mondoringimunga yuni ungu nirimumu pilku mokoli seko tawe seringi kinia
15 Yesusini onondo nimbale: “Ono onono i-siku ninguli: ‘We-yombomane olio Parisi yema konopu sumbi sipa pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele-na-kolo ononga konopuna paa sika pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana-yombomane kanokole ‘Méle paa komindi, méle paa olandopamo.’ nilimili mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo.” ⸤nirimu.⸥
16:16-17
Ungu-Manemanga Kinia, Semane Peangamonga Kinia, Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo
16 “⸤No Lindeli⸥ Jono u mana naa omba molopili Pulu Yemone yomboma ‘Saa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu-manema yando nimba sirimu ye⸥ Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molorumu, yandopa yandopa mane siku yomboma ningu siringi. Aku-sipa na-kolo kiniá, Pulu Yemone omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokopa kondomba semane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba yombo talapena sukundu pungu molongendo yomboma ekelepa seko pulimili. 17 Mulumu kinia mamo-tolo walte manda pora nimbá-na-kolo Pulu Yemone ungu-manema Mosisini yando nimba sipa boku torumu bokumanga molemo ungumanga imbi torumumanga imbi selu paa kanga-kolte kepe mania manda naa pumbá. Pulu Yemonga ungu-manema pali lepa mindi pumbá.” ⸤nirimu.⸥
16:18
Ye Se Ambo Se Wa Limúmunga Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo
18 “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” ⸤nirimu.⸥
16:19-31
Ye Kamakomo Kinia Ye-Koropa LLasirasitolonga Semanemo
19 ⸤Nimbale Yesusini kelepa semane se topa nimbale:⸥
“Ye kamako se molorumu. Yunga wale-pakoli paa peanga kou paa olandopa pulima pakopa, alieli yunga ulkana kere-langi peangama mindi nomba perimu. 20 Ye koropa se molorumula, kanumunga imbi LLasirasi. Yu enamanga alieli ‘Ye kamakomone yu kondo kolopa kou-mone se molo kere-langi se simbanje.’ ningu yunga ulka kerepuluna ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunga kangima pali erili serimu. 21 Kanu erilima owámane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Ye kamakomonga kere-langi pundu mania pumbáma lipu nombó.’ nimba molorumu.
22 Pe walte ye-koropamo kolorumu. Kolorumu kinia angellomane yunga minimu liku, ⸤Juda yombomanga pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumuna mengo puringi. Ye-koropamo kolorumula. Yombomane yu óno seringi. 23 Kanu-kinia yu sepe-koleana mindili nomba molopale, yuni mongomone olando-sipa kanopa aulka suluna Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu. 24 Kanopale ungu se tondolo mundupa nimbale: “Toto Eporayamo, na kondo kolkole ‘LLasirasini nona ki-sundumu mania mundupale ‘Nanga alimbolona monda topili.’ nimba sendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na i sepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.
25 Aku-sipa na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Toto, u moloringili mele pílie! Olo mana moloringili kinia nu méle kande-kandema taltoko manda molorunu; LLasirasi yunga méle kirima taltopa, molopa kinjerimu kanumu. Pe kiniá yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno. 26 Molo nane “E.” nilkanje yu andina manda naala olka. Olio kinia ono kinia awi-suku-singina ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu liltimu lemó kanumu. Pe kiniá ya molemolo yomboma ‘Ono molemelena anju pamili.’ ningí kinia manda naa pungíla; ononga yomboma ‘Yando wamili.’ ningí kinia yando manda naa ongela.” nirimu.
27 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Aku lepomo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundani nimbu mawa sekero. 28 Nanga genupili se-pakara molemele kanumu. I kolea mindili noli koleana ono kepe naa wangi kene yuni ono liepi-liepi topa ungu nimba sipa kondopili.” nirimu.
29 Aku-na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokuma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi bokuma kinia taltolemele kanumu. Onone kanu bokuma molemo unguma kanoko piliangi.” nirimu.
30 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Toto Eporayamo, aku manda mólo. Kolorumu yombo se lomboropa ola molopa ono molemelena pumba nimba simu liemu ulu-pulu-kiri selemelema pilku kiri pilkuli siye kolko konopu topele tonge.” nirimu.
31 Eporayamone yundu nimbale: “Mosisinga unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemanga unguma kinia ⸤bokumanga toringi molemo akuma⸥ piliei naa piliengi liemu kolorumu yombo se lomboropa ola molopa pumba nimu liemu yunga ungumu naala pilingí.” nirimu.” nimba Yesusini semane se aku sipa torumu.