10
10:1-12
Yemane Ononga Amboma “Kamu Paa.” Nilimilimunga Ungu Se
Kanu-kinia Yesusi molorumu koleamo mundupa kelepa kolea Judia disiriki pumba no Jodane kimbilipa nekendo purumu. Kanu-kinia kelko yombo awisili yu molorumuna ongo maku toringi kinia alieli aku seringi kinia yuni yomboma ungu-mane sirimu mele maku toringima kelepa mane sirimula.
Parisi ye mare yu molorumuna ongo ‘Yu nambolka nimbánje? Nimba kinjimbanje manda manjipu piliamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Ye sene yu yuyu pilipale yunga ambomo “Kamu pu.” nimbá kinia manda sembá molo aku sembá kinia ungu-mane se pulua tombaye?” niringi.
Yuni anju pundu topa nimbale: “Mosisini aku ulumundu ungu-mane sipa nambolka nirimuye?” nirimu.
Onone ninguli: “Mosisini nimbale:
“Ye sene yunga ambomondo
‘Kamu pupili.’ nimba makorombando
ambomo “Kamu pu.” nimbá mele
pepá senga topa ambomo sipale
yundu “Kamu pu.” nimba aku sepili.”
nirimu.” niringi.
Yesusini nimbale: “Mosisini sika aku sipa bokuna torumu-na-kolo ono kara pungu Pulu Yemone ambo yetolo seluna seluna molongele mele ungu-mane sirimumu pilku mokoli seringi naa pilieringi-kulu yuni “Aku sangi.” nirimu. Aku-sipa na-kolo u-pulu-pulu Pulu Yemone mélema sepale
yuni yombo sembando
yemo kinia ambomo kinia serimu.
‘Aku sipa serimumunga ye sene ambo se lipale
yunga anumu lapatolo mundupa kelepa
yunga ambomo kinia ololo seluna kopu seko peko,
kangi selumu mele ⸤molko
olonga konopu seluna pupili⸥ molongele.’
Ye se ambo se limú kinia kangi selumu mele molembele-na olo kelko talo mele naa molembele, olo yombo selumu mele molembele. Yombo selumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Selumu molangili.’ nilimú ambo yetolo yombo sene liku lupa lupa naa mundangi. Aku sengi liemu manda naa sembá.” nirimu.
10 Kelko ulkana sukundu pungu moloringi kinia yu lombili andolimane Yesusi yundu aku ungumunga pulumu mangilku pilieringi kinia 11 yuni onondo pundu topa nimbale: “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale sepa, u limú ambomo sepa kinjilimú. 12 Molo ambo se yunga u pulimú yemo mundupa kelepa wendo pumba ye se pulimú kinia aku ambomone wa ulu-kirinale selemóla.” nirimu.
10:13-16
Yesusini Bolangomando “Pulu Yemone Ono Sewi Anjepili.” Nirimu Semanemo
13 Kanu-kinia yombomane ononga bolangoma ‘Yesusi yunga kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Aku-sipa na-kolo yu lombili andolimane iri toko ⸤ “Naa mengo waa!” ⸥ niringi. 14 ⸤ “Mólo.” niringi kinia⸥ kanopale Yesusini konopu kiri panjipa ⸤yu lombili andolima⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talape akumu i bolangoma mele molemele yomboma ononga yombo talapemo kene onone i bolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo.” naa niee!” ⸤nirimu.⸥ 15 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Bolangomane ‘Pulu Yemo olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimili yomboma yunga koleana sukundu paa naa pungí, mólo.” nikiru.” nirimu. 16 Aku nimbale yuni bolangoma kangulupa yunga kimuni ono selu selu nimba pengena ambolopa ono sepa kondombando “Pulu Yemone “Ono molko kondangi.” nipili.” nirimu.
10:17-31
Ye-Kamako Senga Semane Se
17 Kanu-kinia Yesusi ola gilipa kolea marenga pumbá purumu kinia ye se yu pumbá purumuna lisipa omba yunga kumbikerena komorongo langopa yundu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Ye Peangamo, na nambolka unguri sembó kinia na konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu.
18 Yesusini yundu nimbale: “Nuni na nambi semu-na “Ye Peangamo” nikinuye? Yombo peanga se mólo. Pulu Yemo mindi peangamo.” nirimu.
19 ⸤Aku nimbale yemone mangilierimumunga pundu topa nimbale:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema ⸤Mosisini yando nimba sirimuma⸥ pilieleno. Yuni nimbale:
“Yombo toko naa kondangi.” nimba,
“Ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia wa ulu-kirinale naa sangi.” nimba,
“Mélema wa naa liengi.” nimba,
“Yombomanga kote kolo toko naa sendangi.” nimba,
“Yombomanga mélema kolo toko we naa liengi.” nimba,
“Aminieli lanieli kinia molko kondoko, ungu ningí mele pilku liku molangi.” nimba,
ungu-mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
20 Aku nirimu kinia pilipale kanu yemone nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, na kangomo molopole aku ungu-manema pali pilipu lipu sepo molorundu mele yandopa kiniá kepe sepo moliomo.” nirimu.
21 Yesusini yu neme-neme nimba kanopa konopu mondopale yundu nimbale: “Papu seleno-na-kolo ulu selu mindi naa seleno. Nu pungu nunga méle taltolenoma pali kou-mone li-punguli, kou-mone linima yombo koropama moke seko sikuli na lombili ou.” nirimu. “Nunga ⸤mana-⸥mélema aku sení kinia mulu-koleana nunga méle kande-kandema lemba.” nirimu.
22 Kanu yemo méle paa kande-kandema taltorumu-kulu Yesusini yundu aku nirimu kinia pilipale yu kumbikere sepa konopu kiri panjilipa anju purumu.
23 ⸤Aku serimu-kulu kanopale⸥ Yesusi topele topa yunga lombili andolimando nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yombo kamakoma paa kála seko sukundu pungí.” nirimu. 24 Aku ungumu nirimu ⸤kinia pilkuli⸥ yu lombili andolimane mini-wale mundoringi. Aku-na-kolo Yesusini kelepa onondo nimbale: “Kangoma, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yomboma paa kála seko pungí. 25 Kongi kamele ⸤kongi paa awili se na-kolo⸥ kale suru tolina sukundu pumbándo kála kanga mele sepale pumbá. Aku-na-kolo yombo kamakoma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu kála paa awili mele seko pungí.” nirimu.
26 ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ yu lombili andolima paa mini-wale munduku pungu-pungu ningu anju yando kerepale ningu ninguli: “Aku liemu pe kamu mindili nolemolá aulkana nawe manda wendo pumba, molopo kondopo mindi pumulú aulkana pumbaye? Se mólonje?” niringi.
27 Yesusini ono neme-neme nimba kanopa nimbale: “Sika yomboma onono manda mólo, aku-na-kolo Pulu Yemone manda sendemba. Pulu Yemo yuni uluma pali manda selemo. Ulu se yuni manda naa sembá se mólo.” nirimu.
28 Yuni aku nirimu kinia pilipale Pitane yundu nimbale: “⸤Pe olio-kinia nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu mele pulimulu kanumu.” nirimu.
29 Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo na konopu mondoko nanga kongono sendeko semane peangamo toko siliku andongendo ononga ulkama, genupili, kemulupili, anupili, lapali, bolangoma, koleama, akuma munduku kelieringi yomboma pali 30 ya mana paa olandopa méle awisili likuli, pe pungí koleana konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingíla. Ya mana ulkama, genupili, kemulupili, anupili, bolangoma, koleama kinia, akuma pali awisili olandopa lingíla; ⸤na konopu naa mondonge yombomane⸥ ono mindili singíla.” nikiru. 31 Aku-sipa na-kolo kiniá yombo awili molemele yombomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana⸥ yombo koropama molonge; kiniá koropa pupili molemele yomboma pe yombo awilima molonge.” nirimu.
10:32-34
Yesusini Yu Kolopale Lomboropa Ola Molomba Mele Kelepa Wale Yopoko-Sipa Nimba Para Sirimu Semanemo
32 Kanu-kinia ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme pungí puringi. Yesusi kumbi lierimuna lombili andolima paa konopu awisili liku munduliku yu lombili puringi. We-yombo akileko lombili oringima kepe mini-wale munduku pipili kololko puringi.
Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinia ono kinia oliolio molamili.’ nimba ono lipa anju memba pumbale yu-kinia wendo ombá mele kelepa pulu polopa nimba sipa nimbale: 33 “Piliame. Olio Jerusalleme pumulú pukumulu. Akuna pumulú kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ye sene ‘Tangi.’ nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema kinia, lipa simba. Kanu-kinia onone yu kote sendeko pilkuli ‘Yu kolopili toko kondangi.’ ningu Juda ye naa molemele ye-lupama liku singí. 34 Kanu-kinia kanu ye-lupamane yu ungu-taka tondoko yunga kumbikerena elkambe toko yu ka-pultane toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinia wale yopoko-sipamonga lomboropa ola molomba.” nirimu.
10:35-45
Jemisi Kinia Jonotolone Yesusi Mawa Sekole “Nu Mulu-Koleana Pungu Moloni Kinia Olto Nu-Kinia Ye Awilitolo Molambili.” Niringili Semanemo
35 Kanu-kinia Seperi malo Jemisi kinia Jonotolo olo Yesusi molorumuna ongo ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, nuni ‘Olto ulu se sani.’ nimbu mawa semboló okombolo.” niringili.
36 Yuni olondo nimbale: “Nambolka unguri ‘nane olo-kinia sendambo.’ ningu nikimbiliye?” nirimu.
37 Olone pundu toko ninguli: “Nu pe nunga kolea tondolo pa selina ⸤ye nokoli kingimu molkole ninimuni, ‘olto nu-kinia pea ye nokolima molamili.’ ningu⸥ ‘olto se nunga ki-lomekondo mondoko se nunga ki-tarokondo mondani.’ nimbu mawa sekembolo.” niringili.
38 Yesusini olondo nimbale: “Mawa sekembele mele olo pilku naa kondokombele. Na no-mingina no nombómo olo manda nongeleye? Molo na no limbumu olo manda lingilíye?” nirimu.
39 Olone yundu pundu toko ninguli: “Manda semboló.” niringili.
Yuni olondo nimbale: “Na no-mingina no nombómo pe olo sika nongelela. No limbumu pe sika lingilíla. 40 Aku-na-kolo nane olo “Nanga wangutolonga ongo molangili.” nimbúmu manda naa sembá. ⸤Pulu Yemone yuyu⸥ akuna molongeletolo koronga nimba taltorumu.” nirimu.
41 Jemisi Jonotolone ⸤ ‘Yesusinga wangutolonga molambili.’ ⸥ ningu mawa seringili mele pilkuli lombili andoli rureponga talo wemane olo-kinia konopu kiri panjeringi.
42 Kanu-kinia Yesusini ono “Waa.” nimbale nirimumuni, onondo nimbale: “Olio Juda yombomanga ultu molemele yombo talapemanga ye nokolima ononga yomboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilima alieli silimili. Ye imbi ola molemo yema ononga yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. ⸤Yombomane ononga ye nokolimanga unguma pilku mokoli senge aulka se naa lemó mele⸥ ono pilielemele. 43 Aku-sipa na-kolo ⸤we-yombomanga ye nokolimane ononga yomboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ono onono aku siku anju yando naa sangi. Ononga ye se ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye awilimu molambo.’ nimbá yemo ononga kongono sendeli yemo molopili. 44 ‘Na ononga ye nokolimu molopo ono nokambo.’ nimbá yemo ononga pali kongono kendemande sendeli yemo molopili. 45 Aku sipala, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kepe ‘Yombomanga ye awilimu molopo ono nokambo. Onone nanga kongono sendeli kendemande-yomboma molangi.’ nimba naa orumu. ‘Yombomanga kongono sendeli kendemande-yemo molopo ono lipu tapondopo, ulu-pulu-kirimane ono ka sipa nokolemo mele naa sepili manda molangi kene na yombo awisilinga nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, kolali sepo kolondambo.’ nimba orumu.” nirimu.
10:46-52
Yesusini Mongo Kiri Lierimu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo
46 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono kolea-awili Jeriko oringi. Ongole ono kinia we-yombo awisili kinia Jeriko munduku kelko pungí puringi kinia mongo kiri lierimu ye se, imbi Ba-Timiasi, (akumunga pulumu Timiasi malo,) aulka lomolomena molopa yomboma “Kou-mone siee.” nimba mawa serimu.
47 Kolea Nasarete ye Yesusi omba purumu mele pilipale mongo kiri lierimu yemo yuni pulu polopa tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Yesusi, ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou!” nirimu.
48 Yombo awisilini yu iri toko “Nu ungu naa nili taka leko molou!” niringi.
Aku-na-kolo yuni paa tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou!” nirimu.
49 Yesusi we gilipale “Yu opili niee.” nirimu.
Aku nirimu-kulu ono mongo kiri lierimu yemo mangilku ninguli: “Yuni “Nu ou.” nikimu kene konopu peanga leko ola gilku ongo pu.” niringi. 50 Yu popenge sepa ola pakorumu wale-pakolimu kulupa ola gilipa Yesusi molorumuna orumu.
51 Yesusini yundu nimbale: “Nane nu nambi sambo konopu lekenoye?” nirimu kinia
mongo kiri lierimu yemone nimbale: “Raponai, na mongotolone mélema kanambo nanga mongotolo seko peanga sindani.” nirimu.
52 Yesusini nimbale: “ ‘Nane nunga mongotolo manda sendembo.’ ningu kuru mondonumunga nu umbu-mongotolo manda gilkimu kene pu.” nirimu. Yesusini aku nirimu kinia yu popenge sepa mongotolo peanga lierimu, mélema kanopale, Yesusi purumu aulkana lombili purumu.
Kolomongo-Awili 11-16
Yesusi Mindili Nomba Kolopale, Lomboropa Ola Molopa Mulu-Koleana Kelepa Purumu Semanemo