14
14:1-11
Juda Ye Awilimane Yesusi Toko Kondonge Aulka Se Kororingi Kinia Judasini “Lipu Tapondambo.” Nirimu Semanemo
14:1-2
Yesusi Tongendo Langi Niringi Semanemo
⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilku, Pellawa Akoli Méle Isi Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walemo talu mele wendo ombándo, kiniá mele Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi kiyongo ningu ka siku toko kondonge aulka se koroko moloringi. Akumundu angelema ningu ninguli: “⸤Nondopo tamili,⸥ mangali Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Mele ⸤Pilielemolo⸥ Walemanga ⸤ ‘unguma sepo molamili.’ ningu⸥ yombo awisili ya Jerusalleme ongo maku toko molongemonga yu iseli-u tomolo kinia onone olio-kinia mumindili kolko opa senge kene iseli-u naa topo, keleamili.” niringi.
14:3-9
Ambo Sene Yesusinga Pengena Wambola Ondondorumu Semanemo
Kolea-kanga Betani ye se u kuru laká nomba kelierimu ye se, imbi leko “Ye Kuru Laká Noli Saimono” niringi kanumunga ulkana Yesusi pumba kere-langi nomba molopili ambo se wambola-mingi paa peanga se yu molorumuna memba orumu. Kanu wambola paa muna toli, natene seko wamoringi, akumunga kou-mone paa awili sepa purumu. Akumu memba ombale Yesusi kere-langi noli polo molorumuna memba omba ⸤ ‘Yu sepo kondambo.’ nimba⸥ mingimu kako topa wambolamo pengena ondondorumu.
Yuni aku serimu kinia kanokole kanuna moloringimanga ye marene konopu kiri panjikuli anju yando onono ninguli: “Aku wambolamo nambi semu-na we sepa kinjikimuye? Aku wambolamo kou-mone limolánje kou awisili, kou mongo wane tausini mele, lipuli yombo koropama moke sepo silimolá.” ningu ambomo tondolo munduku iri toringi.
⸤Onone ambomondo aku siku niringi pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “I ambomo-kinia nambi semu-na ungu awisili nikimiliye? Yuni na-kinia ulu peanga se semu kene yu-kinia ungu awisili naa ningu munduku keleangi. Yombo koropama ono-kinia alieli molonge kene ‘Ono lipu tapondamili.’ ningí walemanga pali ono manda liku tapondonge-na-kolo na ono-kinia alieli naa molombo. Ambomone ‘Manda sembó.’ konopu liemu mele semu. Na kolombo kinia óno sengemonga yuni iseli-u i wambola muna tolimu nanga kangina omba ondondomu. Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ma-koleamanga pali ⸤nanga⸥ semane peangamo andoko toko singí kinia i ambomone kiniá semu semanemo kepe ‘Yombomane pilkuli ‘Yuni sepa kondorumu.’ ningu piliangi.’ ninguli aku semanemo toko singíla.” nikiru.” nirimu.
14:10-11
Judasini Yesusi Yunga Opa-Touma “Lipu Simbu.” Nimba, Nimba Panjerimu Semanemo
10 Kanu-kinia ⸤Yesusi yu lombili andoli⸥ ye rurepo akumanga ye se, Judasi Isikeriote, ‘Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi ka singí aulkamo yuni akisindambo.’ nimba ono moloringina pumba, sembá mele nimba sirimu. 11 Yuni sembá mele nirimu kinia pilkuli ono konopu awili-seko siku “Nu kou-mone se simulú.” ningu, ningu panjeringi. Kanu-kinia yu Yesusi ono lipa simba mele aulkamo koropa molorumu.
14:12-26
Yesusi Lombili Andolima Kinia Pea Kamu Kere-Langi Noringi Semanemo
12 Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Koromonga pulu-pulu walemo wendo orumu kinia Juda yombomane Pulu Yemone u ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi walo se toko nonge mele pilkuli niringimuni, Yesusi lombili andoli yema yu molorumuna ongo mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walo se kiniá nonimu kolea sena pumbu sepo mimi se-pamili konopu lekenoye?” niringi.
13 Aku siku ningu mangilieringi kinia yuni yu lombili andoli talo lipa mundupa nimbale: “Ne kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu punguli, ye se mingina no kolopa memba ombá aulkana pungu kane-kane tokole yu lombili pangili. 14 Yu sukundu pumbá ulkana ⸤sukundu punguli⸥, ulka pulu yemondo ninguli: “Ungu Mane Síli Yemone i-sipa mangilipa nimbale: “Na kinia na lombili andolima kinia olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walomo sena nomoloye? Nomolo suluminiamo sena lemoye?” nimu.” niengili. 15 Aku ningilí kinia yuni olo ulkamonga olakondo suluminia awili se, akuna kere-langi noli polo se kinia, mania molomolo poloma kinia, mélema pali u seko mimi sengi lembamo, lipa ora simba. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ seko mimi sangili.” nirimu.
16 Kanu-kinia yu lombili andoli ye akutolo kolea-awili akumunga sukundu pungu, Yesusini nirimu kanu mele ulu akuma seli lierimu kanoko lendekole, akuna Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi sipisipi walo nongemo seko mimi seko taltoringili.
17 Ipupini ena pumba kolea kala torumu kinia Yesusi kinia yu lombili andoli rurepo kinia oringi.
18 Kere-langi nongo moloringi kinia Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono pea molopo kere-langi nokomolomanga ye sene na lipa nanga opa-touma simba.” nikiru.” nirimu.
19 ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ ononga konopuna umbuna serimu pilkuli yu-mele-mele mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, nando nikinuye?” niringi.
20 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono nanga ye rureponga ye se na kinia kere-langima polo awi-suku-singina ola lemó se waltikele lipu nombolo yemone na lipa, opa-touma anju simba.” nirimu. 21 “Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kinia senge mele koronga-u ningu panjeringi semanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna sukundu molemo mele sika opa-toumane senge, aku-na-kolo yu lipa opa-touma simba yemo mindili nomba paa molopa kinjimba. Yu molopa kinjimbamonga yu anumuni naa melkanje peanga. ⸤Yu mindili naa nolka.⸥” nirimu.
14:22-26
Yesusi Yu Kolomba Mele ‘Pe Pilku Molangi.’ Nimba Kere-Langi Sirimu Noringi Semanemo (14:12-26 pali)
22 Ono kere-langi nongo moloringi kinia Yesusini berete se lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimbale ambolopa peke lepa ⸤yu lombili andolima⸥ sipa nimbale: “Imu nanga kangimu ono liku ⸤nangi⸥.” nirimu.
23 Pe no-waene kapo se lipale Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba ono sirimu kinia onone pali ⸤kanu no-waenemo⸥ noringi.
24 Yuni nimbale: “I ⸤no-waene⸥ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ⸤yu kinia yunga yomboma kinia molonge mele⸥ ungu se nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu yombo awisilinga nimbu nanga mememo ondondopole ⸤kolombo⸥ aku mememo imu. 25 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Iseli-u na no-waene kelepo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana no-waene kondemo kelepo nombó.” nikiru.” nirimu.
26 ⸤Kere-langi nongo pora sikuli⸥ ono Pulu Yemonga konane se ninguli, pena pungu ma-pangi Unju Ollipi Kaliana ola puringi.
14:27-31
Pitane Yesusi “Na Naa Kanolio.” Nimbá Mele Yesusini U Yu Nimba Sirimu Semanemo
27 Kanu-kinia Yesusini lombili andolimando nimbale: “Pe ⸤opa-toumane na-kinia sengemonga kanokole⸥ onone pali na munduku kelenge. Aku siku senge mele Pulu Yemone u nirimu yunga bokuna molemo kanumu. Pulu Yemone ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale:
“ “Kongi sipisipi tapu-yemo tangi.” nimbú,
yu tonge kinia sipisipima bulu-balu ningí.”
nirimu, ⸤aku mele kiniá wendo ombá⸥. 28 ⸤Iseli-u na toko kondonge kinia ono sika bulu-balu ningí⸥-na-kolo na lomboropo ola molopole nimbúmuni, na kumbi lepo kolea Gallillindu pumbú, ono pe akileko akuna onge kinia ⸤kelepa pea molomolo⸥.” nirimu.
29 ⸤Yesusini aku sipa nirimu kinia pilipale⸥ Pitane nimbale: “Onone pali ‘Nu sika’ ningu kuru mondolemele mele mania pumbá kinia nu munduku keliengi liemu nane nu aku sipu paa mundupu naa kelembo, paa mólo.” nirimu.
30 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nu paa sika nimbu sikirumu: “Paa kiniá ipulieli, kera gulta wale talo-sipamo u ko naa topili nuni pipili kolkole wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
31 Aku-na-kolo Pitane tondolo mundupa nimbale: “Na nu-kinia kopu selembolomonga olto pea “Topo kondomolo.” níngi liemu kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbú.” nirimu. Lombili andoli ye wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.” paa naa nimulú.” niringila.
14:32-42
Kolea Gesemani Yesusini Pulu Yemo Kinia Ungu Nimba Mawa Serimu Mele Semanemo
32 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea ‘Gesemani’ nilina puringi. Akuna puringi kinia yuni onondo nimbale: “Na Pulu Yemo kinia ungu ni-pukuru kene ono ya molaa.” nirimu. 33 Aku nimbale Pita keme Jemisi keme Jono keme lipa memba pumbale ⸤ ‘Na seko kinjingí ulumu paa nondopa wendo ombá sekemo.’ nimba pilipale⸥ yu yuyu kondo kolopa konopu kiri panjipa kamelena mindili sepili molorumu. 34 Yuni onondo nimbale: “Nanga konopuna umbuna paa awili se sepomomonga na kolombo none sekemo. Ono uru naa peko, ya kanoko kondoko molaa.” nirimu.
35 Aku nimbale yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa tamalu pepale yu-kinia nondopa wendo ombá mele ‘Wendo naa omu liemu paa peanga.’ nimba Pulu Yemo-kinia ⸤ungu-iku topa⸥ mawa sepa nimbale: 36 “Nanga Tata, nuni uluma pali manda seleno kene na mindili noli no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ nieni. Aku-sipa na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu.
37 Aku nimbale kelepa yunga lombili andoli ye yopoko moloringina yando omba ono uru peringi kanopale Pitando nimbale: “Saimono, nu uru penu lémo. Nu uru naa peko ena kanga-kolte manda we kanoko kondoko naa molenaye? 38 ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene.’ ninguli ⸤uru naa peko⸥ Pulu Yemo kinia ungu ningu kanoko kondoko molayo. Sika ‘sepo kondamili.’ nimbu konopumane pilielemolo-na-kolo semolondo kangimu siye sepa tondolo naa pulimú.” nirimu.
39 Aku sipa nimbale yu kelepa anju pumba u Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa serimu mele kelepa nirimu.
40 Kelepa yando orumu kinia ono uru paa orumu-kulu kelko uru peringi kanorumu. Onone uru peringimunga pipili kolkole yundu ningí mele naa pilieringi.
41 ⸤Kelepa⸥ wale yopoko-sipamonga ⸤anju pumba Pulu Yemo kinia ungu nimbá pumba⸥ kelepa yando omba yuni onondo nimbale: “Nambi semu-na we uru peko múlu pilku molemeleye? Manda peame! Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤tonge⸥ ulu-pulu-kiri selemele yema liku singí enamo wendo ombá sekemo. 42 Ola gilku pamili wame! Na lipa anju simba yemo okomo kanaa!” nirimu.
14:43—15:47
Yesusi Ka Siku, Kote Sendeko, “Kolopili.” Ningu Unju-Perana Ola Toko Panjiku, Óno Seringi Semanemo
14:43-52
Yesusi Ka Siringi Semanemo
43 Yesusini ⸤kolea Gesemani yu lombili andolimando⸥ aku nimba molopili yu lombili andoli rurepo akumanga ye Judasi orumu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, kanu yemane liku mundoringi ye awisili, yombo toli lu-pultama kinia kopema kinia mengo Judasi kinia oringi. 44 U Yesusi molorumuna naa wangi Yesusi Juda ye awilima lipa simba nimba panjerimu ye ⸤Judasini⸥ ono Yesusi yu ipulieli manda kanonge mele nimba sipa nimbale: “Nane ye se kanopo kangulumbu akumu Yesusi. Yu ambolko ka siku mengo pangi.” nirimu. 45 ⸤Aku yema⸥ oringi kinia ⸤Judasi⸥ yu Yesusi molorumuna sumbi sipa ombale “Rapai, nu akuna gilienu lémo.” nimba omba yu kangulorumu. 46 Aku serimu kinia kanokole Yesusi liku ka siringi.
47 Aku seringi kinia kanopale ⸤Yesusi-kinia⸥ nondoko gilieringi ye senga lu koyamo kulu topa wendo lipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se yunga komu se topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu.
48 Kanu-kinia Yesusini ⸤yu ka singí oringi⸥ yemando nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molio.’ konopu lekole na ka singíndu yombo toli lu-pultama kinia kopema mengo okomeleye? 49 Ulka-tembele ⸤kerepuluna we-yomboma maku toko molemele⸥ koleana alieli ono pea molemolo kinia ungu-mane sipu molio kinia na liku ka naa silimili kanumu. Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna toringi molemo mele kamu wendo ombámonga onone senge sekemele uluma wendo okomo.” nirimu.
50 Kanu-kinia yu lombili andolima pali ⸤ ‘Olio pea ka singínje.’ ningu pilkuli⸥ yu munduku kelko ono talopa leko puringi. 51 Kango ye se mulu-maminia selu mindi pakopa Yesusi lombili andorumu. Kanu kangomo ⸤Yesusi ka siringi yemane⸥ amboloringi kinia 52 yunga mulu-maminiamo ⸤mindi⸥ ambolko molangi, mélse naa panjipa we-we talopa lepa purumu.
14:53,55-65, 15:1
Juda Ye Awilimane Onono Yesusinga Kote Pilku Yu Seko Kinjeringi Semanemo
53 Kanu-kinia Yesusi ⸤ka sikuli⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumuna mengo puringi. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone pali ⸤ ‘Yesusi kote sendepo piliamili.’ ningu⸥ akuna ongo maku toringi.
54 Yesusi ⸤mengo puringi⸥ kinia Pita lombili akilepa taka lepa pumba, Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkana, ulka gilipa makapu serimu, awi-suku-singina yombo maku toringi kolea we lierimuna paa sukundu pumba, ⸤Yesusi nokoko moloringi⸥ ele-yema kinia sepe pilipa molorumu.
55 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga kanjollo yema pali kinia, akumane Yesusi yu toko kondongendo ungu se sepa kinjerimu ungu se ‘Yombo sene ‘yu i-sipa i-sipa sepa kinjerimu.’ nipili.’ ningu yombo se kororingi-na-kolo yombo se naa kanoko liltingi. 56 Yombo awisilini ongo ungu mare kolo toko “I-sipa i-sipa sepa kinjerimu.” niringi-na-kolo ononga unguma seluna naa purumu.
57 Kanu-kinia ye marene yu sepa kinjerimu mele ola gilku kolo toko ninguli: 58 “I yemo i-sipa nirimu pilierimulu: “I ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemolo⸥ ulka-tembelemo, mana-yemane takoringimu nane topo sikisipuli mana-yemane manda naa takonge ulka se wale yopoko omba pupili kolali sepo takombo.” nirimu. ⸤Yuni aku nirimumunga ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ konopu lepale aku nirimumu nimba kinjerimunje⸥.” niringi. 59 Ono kepe laye-kolte lupa lupa niringi, ononga unguma seluna naala purumu.
60 Aku niringi pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo ono maku toringina ola gilipa Yesusi mangilipa nimbale: “Ungu se pundu toko naa nikinuye? Nu seko kinjerinu mele nikimilimu nambolka ulumu seko kinjerinumundu nikimiliye?” nirimu. 61 Aku-sipa na-kolo Yesusi ungu se pundu topa naa nimba we gilierimu.
Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone yu kelepa mangilipa pilipa nimbale: “Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sika nu molo móloye? Kape Nimbu Imbi Ambolopo Paka Tondolemolomonga Malo nu molo móloye?” nirimu.
62 Yesusini nimbale: “Akumu na.” nirimu. “Pe walte Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo, Ye Tondolo Olandopa Púlimu ⸤kinia mélema nokombando⸥ yunga ki-lomekondo molopa, kupamanga ola molopa mania ombá ono kanonge.” nirimu.
63 Aku sipa nirimumunga ⸤yu ‘Pulu Yemo mele molio.’ nimba nirimu-kulu⸥ pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone ⸤paa pilipa kiri pilipa⸥ yunga wale-pakolimu yuyu ambolopa sungu sipa nimbale: “Kiniá yuni mongo liltimu mele nimba simba yombo se pea nambi semu-na koromoloye? 64 Yu yuyu paa sika Pulu Yemo ungu-taka tondokomo pilkimulu. Nambolka konopu lekemeleye? ⸤Yu-kinia nambi samiliye?⸥” nirimu kinia
onone ninguli: “Yu Pulu Yemo ungu-taka tondopa marake semumunga topo kondomulu liemu papu.” niringi.
65 Kanu-kinia ononga ye marene yunga kumbikerena elkambe toko munduku, yunga kumbikeremo mulu-maminia sene pipi sindikuli ki-lumuni toko ⸤ “Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si!” niringi. Ele-yemane yu liku laruwane toringi.
14:(54),66-72
Pitane Kolo Topa “Yesusi Yu Naa Kanolio!” Nirimu Semanemo
66 Kanu-kinia Pita ulka maniakondo, yomboma liku maku toko moloringi koleana molorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ambo se Pita molorumuna ombale 67 yu sepe pilipa molorumu kanopale neme-neme nimba kanopa nimbale: “Nu kepe Nasarete ye Yesusi kinia pea kopu seko moloringi kanumanga ye se lémo.” nirimu.
68 Pitane kolo topale “Mólo!” nimba “Nu nikinu mele na naa pilkiru!” nirimu. Aku sipa nimbale ulka kerepuluna purumu kinia kera gulta ko torumu.
69 Pita yu ulka kerepuluna pumba molopili kanu kendemande-ambomone yu kanopale akuna gilieringi yombomando kelepa nimbale: “I yemo Yesusinga talape ye se lémo.” nirimu.
70 Pitane kelepa “Mólo!” nirimu.
Laye-kolte pe mele Pita gilierimuna nondoko gilieringi yemane ⸤yu ungu laye-kolte lupa mele nirimu pilkuli⸥ yundu ninguli: “Kolea Gallilli disiriki yombomane ungu nilimili mele nu aku siku ungu nikinu pilkimulu. ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ nu kepe Gallilli ye se, aku kene ‘Nu paa sika yu lombili andoli ye se.’ konopu lekemolo.” niringi.
71 Aku niringi kinia Pitane Pulu Yemonga imbi lepa tondolo mundupa mi lepa nimbale: “Paa sika nikiru. “Ono nikimili yemo paa naa kanolio! Kolo tokoro liemu Pulu Yemone na topa kondopili.” nikiru.” nirimu.
72 Aku nirimu kinia popenge sepa kera gulta wale talo-sipa ko torumu. Aku serimu kinia pilipale Yesusini yundu “Kera gulta wale talo-sipa ko naa topili nuni wale yopoko kolo tokole “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu. Pilipale ⸤ ‘Ama, paa sepo kinjendu lepomo. ‘Paa naa sembó.’ konopu lierindu mele sika sendu.’ nimba pilipale⸥ kola paa awili sepa serimu.