Segunda carta de San Pablo a los
CORINTIOS
1
Corinto vãme cʉti macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, Pablo ĩ ucacõare queti
1-2 ¿Ñati mʉa Corinto vãme cʉti macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Adi queti mʉare ucaja yʉa. Jesucristo sʉori Dios yarã ñaja mʉa. Mʉa rĩ mere ucaja yʉa. Mʉa ye sitana, Acayana jediro Dios yarã adi quetire ĩna ĩarotire bojaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ ñaja Pablo, adi paperare mʉare cõagʉ̃. “Yʉ ocare gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo. Mani maigʉ̃, Timoteo rãca ñaja yʉ.
Diore ĩre rʉ̃cʉbʉoto, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre.
Ĩne ñaami manire ĩamaigʉ̃. Mani tʉoĩasʉtiritisere, “Sʉtiritibeticõato” yigʉ ñaami. Ñajediro rojose mani tãmʉojama, manire ejarẽmorũgũami. To bajiro manire ĩ yisere masicõari, mani quẽne, gãjerã rojose ĩna tãmʉojama, ĩnare ejarẽmomasirʉarãja mani. “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, rojose manire tãmʉobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã Diorãca quẽnaro ĩna ñarotire yirã, rojose tãmʉobosarũgũaja yʉa quẽne. Bʉtobʉsa rojose yʉa tãmʉoñaro rĩne, “Sʉtiriti tʉjacõari, variquẽnato” yigʉ, bʉtobʉsa quẽnaro manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa. To bajiri, mʉare quẽnaro yʉa ejarẽmosere, to yicõari, ĩ rãca quẽnaro mʉa ñarotijʉare quẽne tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorũgũaja yʉa. To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, yʉare quẽnaro ejarẽmorũgũami. To bajiri, yʉa sʉorine mʉare quẽne ĩ ejarẽmojare, mʉa quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja. “Rojose mani tãmʉorore bajiro rojose tãmʉorã ĩna ñajare, manire ĩ ejarẽmorore bajiro ĩnare quẽne ejarẽmogʉ̃ yigʉmi Dios” yimasirã ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa.
Yʉ mairã, adojʉ, Asia sitajʉ bʉto rojose yʉa tãmʉocatire mʉa masisere bojaja yʉ. Bʉto rojose tãmʉocana ñari, “Yʉare sĩabeticõato” yirã, no bajiro yimasibeticajʉ yʉa. “Manire sĩarʉarãma”, yitʉoĩacajʉ yʉa. “Dios ñaami manire rujeor'i, rijariarãre quẽne catiogʉ. To bajiri adigodojʉre ĩ sĩgʉ̃ne ñaami manire maigʉ̃” yʉa yitʉoĩarotire yiro bajicajʉ. 10 Yʉare ĩna sĩaborotire yirẽtobosayumi Dios. To bajiri, “Ĩ yicatore bajiro manire yirẽtobosarʉcʉmi quẽna”, ĩre yitʉoĩa variquẽnacõa ñaja yʉa. 11 Diore mʉa sẽnise sʉorine yʉare ejarẽmorʉarãja mʉa quẽne. Gãjerã quẽne, yʉare sẽnibosarʉarãma. To bajiri ĩna rãca jãjarã ñarʉarãja mʉa, yʉare quẽnaro Dios ĩ yisere ajicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirona.
“Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉa tʉjʉ vabeaja yʉ maji”, Pablo ĩ yire queti
12 Ado bajise tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉa: “Dios ĩ bojarore bajiro masare quẽnaro yicajʉ mani”, yitʉoĩaja yʉa. Masare yitorã me ñaja yʉa. “Corinto macana rãca ñarã, quẽnaro Dios ocare gotimasiocajʉ”, yitʉoĩaja yʉa. Yʉare quẽnaro yiyumi Dios, “Gãjerãre quẽnaro yato” yigʉ. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeticajʉ. Dios ĩ masise rãca to bajiro yicajʉ yʉa. 13 Mʉare ucacõarã quẽnaro riojo mʉa ajimasirotire ucacajʉ yʉa. To bajiri ñajediro yʉa ucacatire quẽnaro ajimasiñuja mʉa. Bero quẽne, jediro yʉa ucarotire ajimasirʉarãja mʉa. 14 To bajiboarine, yʉa ucasere quẽnaro ajimasijeobeaja mʉa maji. Quẽnaro yʉare mʉa ajimasijeosere bojaja yʉa. Yʉare mʉa ajimasijeojama, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro yʉare gotimasioñuma Pablo mesa”, yivariquẽnarʉarãja mʉa. Yʉa quẽne, “Quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, yitʉoĩa variquẽnarʉarãja.
15 Tire tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽna mʉare ĩagʉ̃ varʉa tʉoĩacajʉ yʉ. “To bajiro yʉ bajijama, ĩnare yʉ ejarẽmojare, bʉtobʉsa variquẽnarʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ yʉ. 16 “Macedonia sitajʉ vacʉ, ĩnare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. Quẽna tudiagʉ, ĩnare ĩarẽtoadirʉcʉja”, yitʉoĩaboacajʉ. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Judea vãme cʉti sita yʉ ejamasirotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ. To bajiro yitʉoĩaboarine, berojʉ ricati tʉoĩacajʉ yʉ. 17 Mʉa tʉjʉ yʉ ejabetijare, “Quẽnaro tʉoĩabecʉne, to bajise yitʉoĩaboayumi”, yʉre yirãja mʉa. “To bajiro yirʉcʉja yʉ” yiboarine, ricatijʉa yigʉ me ñaja yʉ. 18 Mani jacʉ Dios, riojo gotigʉ ñaami. To bajiri yʉ, yʉ babarã quẽne riojo gotirã ñaja yʉa. To bajiro yirʉarãja yʉa yijama, yʉa yirore bajirone yaja yʉa. “To bajiro bajirã ñaama”, yʉare yiĩagʉ̃mi Dios. 19 Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvanoa Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvanoa, Timoteo a 1.19 Silas ti yijama, griego oca rãca yiyuju. Silvano ti yijama, latín oca rãca yiyuju. Hch 15.22; 18.5; 1 Pe 5.12 macaña., Timoteo quẽne, Jesucristo yere mʉare goticajʉ yʉa. Ĩ ye queti socase me ñaja. “To bajiro yirʉcʉja” yiboarine, ricatijʉa yire me ñaja. To bajiri, “Yirʉarãja” yʉa yirore bajirone gotirũgũaja. 20 “Quẽnaro masare yirʉcʉja” Dios ĩ yigoticũre jedirore yijeogʉ ñaami Cristo. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaja mani. 21 Ĩne ñaami Dios, mʉare, to yicõari yʉare quẽne, Jesucristo yarã mani ñarotire yigʉ, manire beser'i. To yicõari, yʉare ĩ ye ocare ũmato gotimasioronare yʉare cũcami. 22 “Yʉ yarã ñarʉarãma yuja” yigʉ, mani ʉsʉrijʉre cõañumi, Esp'iritu Santore. Mani ʉsʉrijʉre ejacõari, ĩ ñajare, “Jesucristo yarã ñaja mani. To bajiri Dios ĩ gotiriarore bajirone jediro ĩ ñarojʉ quẽnamasusere bʉjarʉarãja”, yimasiaja mani.
23 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉa tʉjʉ vabeticajʉ yʉ maji: Mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiserene, “Tud'ire bajiro ajisʉtiritiroma” yigʉ, vabeticajʉ yʉ. To bajiri vabeticõari, “Queti yʉ ucase rãca ĩnare gotirʉcʉja maji”, yitʉoĩacajʉ yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Riojo masiami Dios quẽne. 24 Mʉare rotirʉarã me to bajiro mʉare gotimasioaja. Jẽre Diore quẽnaro tʉoĩamasirã ñaja mʉa. Quẽnaro mani ñajediro variquẽnase rãca bʉtobʉsa Diore mani masirotire yirã, mʉare ejarẽmorũgũaja yʉa.

a1:19 Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvanoa, Timoteo a 1.19 Silas ti yijama, griego oca rãca yiyuju. Silvano ti yijama, latín oca rãca yiyuju. Hch 15.22; 18.5; 1 Pe 5.12 macaña.