Evangelio según
SAN JUAN
1
Dios macʉ Jesucristo sʉorine Diore masiama masa. Rẽmojʉne jẽre ñie manojʉrene ñacõamasiñuju Jesús, ĩ jacʉ rãcane. Jesúne, Dios ñacoadimasiñuju. Macarʉcʉro, õ vecayere quẽne, tire Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ jẽre ĩ rãcane ñacõamasiñuju ĩ macʉ. Macarʉcʉrore, õ vecayere quẽne ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉ ĩ manone Dios ĩ rujeoroti maniboriaroja. Mani rijato berojʉma, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsigʉ̃, ñacoadimasiñuju Dios macʉ. Ĩ jacʉ ĩ catisere ĩ macʉ ĩ ĩsise sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã yuja. Diore ajimenajʉama, rojose yirã ñari, “Riojo ñamasusere masiaja yʉama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñaboarine, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, Jesucristo ĩ ĩsisere masa jediro ĩna ajibetirotire yirã, yimasimenama Diore ajiterã.
6-7 Sĩgʉ̃ ñacami Juan vãme cʉtigʉ. Masare, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñacami. Ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios, ĩ macʉ ĩ bajiroti quetire. Ĩ bajiroti quetire ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩ macʉre masa jediro ĩna yitʉoĩarotire bojagʉ ñari, to bajiro ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios. 8-9 Riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocatima ĩ masune tʉoĩaquẽnocõari, ĩ goticati me ñacajʉ ti. Dios macʉ adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉ yejʉa ñacajʉ ti, riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocati. “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ ñaami” Dios macʉre masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩre goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñacami Juanma.
10 Jesúma, adi macarʉcʉrojʉre manire bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõañuju ĩ. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeomasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ĩacõari, “Ãni, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasibeticama ĩna, adi macarʉcʉroana masa. 11 Jud'io masa, “Yʉ rĩa ñaja mʉa” Dios ĩ yigoticũboariarã tʉjʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, ĩna rãca ĩ ñarũgũboajaquẽne, ĩre ĩatecama ĩna. 12 Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre yʉa ajitirʉ̃nʉjare, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, yʉare yiĩañumi Dios. 13 “Jud'io masa ñari, Dios rĩa ñaja yʉa”, yimasiña manoja. Gãjerã masa quẽne, to bajiro yimasibeama. To yicõari, “Mani masune mani tʉoĩase sʉorine Dios rĩa ñaja mani”, yimasiña manoja. Ado bajirojʉa bajiaja: “ ‘Yʉ rĩa ñaja mʉa’ ĩ yiĩamaijare, ĩ rĩa ñacoajʉ”, yirejʉa ñaja.
14 Dios macʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, yʉa rãca bajiñarũgũcami. Yʉare ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũcami. To yicõari, Dios yere gotigʉ, riojo gotimasiorũgũcami. “Ĩ ñacami Dios macʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉre bajiro ñamasugʉ̃ ñacami”, ĩre yimasiaja yʉa, ĩre ĩacana. 15 Ĩrene goticami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Jesús ĩ ejarone, ado bajiro masare goticami:
—Ãnine ñaami mʉare yʉ goti rĩjoro cʉtigʉma. Ĩ bajirotire gotigʉ, ado bajiro mʉare yigotiadicajʉ yʉ: “Yʉ bero sĩgʉ̃ ejarʉcʉmi. Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacõañumi. To bajigʉ ĩ ñajare, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami ĩma” mʉare yigotiadicajʉ yʉ —yicami Juan, Jesús ĩ bajirotire gotigʉ.
16 Masare maimasucõagʉ̃ ñari, mani ñajedirorene quẽnaro manire yirũgũami Dios macʉ. 17 Moisés ñamasir'i sʉorine masare Dios ĩ rotimasirere masire ñaja. Jesucristo sʉorine Dios manire ĩ maisejʉarema masire ñaja. Ĩ ocare quẽne, riojo ñamasusere, Jesucristo sʉorine tire masire ñaja. 18 Nijʉane Diore ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉ rãcagʉ ñari, ĩ jacʉre bajirone tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ jacʉ ĩ bajisere riojo manire gotimasiocami.
Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, Jesucristore ĩ goti rĩjoro cʉtibosare queti
(Mt 3.11-12; Mr 1.7-8; Lc 3.15-17)
19 To bajiri paiare, ĩnare ejarẽmorãre quẽne cõañuma ĩna ʉjarã, Jerusalén macana. “ ‘¿Ñimʉ ñati mʉ?’ masare oco rãca bautizagʉre Juanre ĩre yisẽniĩama” yirã, ĩnare cõañuma. 20 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Juan:
—Yʉma, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ —ĩnare yicami Juan.
21 To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩaquẽnocama ĩna:
—¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñatique mʉ, to yijama? ¿El'ias, Diore gotirẽtobosamasir'i, gãme tudicaticõari, bajiatique mʉ? —ĩre yisẽniĩacama.
—Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna.
To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩacama quẽna:
—¿Mʉne ñatique Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ? —Juanre yisẽniĩacama.
—Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna.
22 To bajiro ĩ yise ñajare:
—¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna. —Yʉare sẽniĩaroticõarãre, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotirʉaja yʉa. ¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñaja yʉ, yatique mʉ, mʉ masune mʉ yijama? —ĩre yisẽniĩacama quẽna, Juanre, masare oco rãca bautizagʉre.
23 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami:
—Yʉne ñaja, yucʉ́ manojʉ masare gotimasiocudirũgũgʉ̃ma. Ado bajiro yigotirũgũaja yʉ: “Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya, ĩre yurã”, yirũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yigotirotire jẽre tirʉ̃mʉjʉne, “To bajiro yirʉcʉmi ĩ”, yiuca rĩjoro cʉticõamasiñumi Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i —yicʉdicami Juan, ĩre sẽniĩarãre.
24 Fariseo masa ĩna cõariarã ñacama ĩna, Juanre sẽniĩacana. 25 Quẽna ĩre sẽniĩacama ĩna:
—To bajise yigʉ ñaboarine, Cristo me ñaboarine, El'ias ñamasir'i me ñaboarine, Diore gotirẽtobosarimasʉ “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ me ñaboarine, ¿no yigʉ oco rãca masare bautizatique mʉ? —Juanre yisẽniĩacama.
26 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami:
—Yʉma, masa rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñaja yʉ. To bajiboarine mani ñarigodojʉ jẽre ñagʉ̃mi, “To ñagʉ̃mi” mʉa yimasibecʉ. 27 Yʉ bero masare gotigʉ ñaboarine, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare —ĩnare yicʉdicami Juan.
28 To bajiri, adi ñajediro bajicajʉ Betania vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñacajʉ Juan, masare oco rãca ĩ bautizacatiya Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ.
29 Gajerʉ̃mʉ, yʉa tʉjʉ Jesús ĩ vadone ĩre ĩacami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩre ĩacõari ado bajiro masare yigoticami:
—Ĩaña mʉa yuja. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ. No bojarãre “Rojose yʉ yise vaja yʉre rijabosayumi” ĩre yironare rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosarocʉ. 30 Ĩ yirotirene goti rĩjoro cʉtigʉ ado bajiro mʉare yigoticajʉ yʉ: “Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ gotimasioro bero gotimasiorʉcʉmi gãji” mʉare yicajʉ yʉ. “Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacoayumi ĩma. To bajiri yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” mʉare yicajʉ yʉ. 31 Yʉ quẽne, “Ĩ ñagʉ̃mi” yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” mani yiĩamasirotire bojagʉ ñari, oco rãca masare bautizadicajʉ yʉ —yʉare yicami Juan.
32-34 Quẽna gajeye ado bajiro yʉare yigoticami:
—Ĩre ĩaboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i”, yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine Dios ado bajiro yʉre yi ocaruyucami ĩ, “Masare oco rãca bautizarʉcʉja mʉ” yʉre yi ocaruyucõari: “Yʉ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere rocajeorʉcʉmi. Ĩne ñarʉcʉmi, ‘Rojose ĩna yisere quẽnaro masicõari, tʉoĩavasoatĩmato ĩna’ yigʉ, Esp'iritu Santore cõarocʉ”, yʉre yi ocaruyucami Dios. To bajiro yʉre ĩ yicatore bajirone ĩamʉ yʉ yuja. To bajiri, “Dios macʉ ñaami”, yimasiaja yʉ yuja —yigoticami Juan, yʉare gotigʉ.
Jesúre ĩre ajisʉyasʉoriarã queti
35 Gajerʉ̃mʉ oco rãca masare ĩ bautizacatojʉ ñacami Juan quẽna. Ĩ rãca ñacajʉ yʉa, jʉarã, ĩ buerã. 36 To yʉa ñaro, Jesús ĩ rẽtoato ĩre ĩacõari, ado bajiro yʉare goticami Juan:
—Ĩaña. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ —yʉare yicami Juan.
37 To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre sʉyacajʉ yʉa yuja. 38 To ĩre yʉa sʉyatone, jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari,
—¿Ñiere bojarã bajiati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami.
To bajiro ĩ yisẽniĩarone:
—Gotimasiorimasʉ, ¿nojʉ ñari mʉ ñaro? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
39 To bajiro ĩre yʉa yirone,
—Ĩarã vayá —yʉare yicʉdicami.
To bajiro ĩ yijare, ĩre sʉyaejacoacajʉ yʉa, ĩ ñarojʉre. Muiju ĩ rocasãroto rĩjoro ejacajʉ yʉa, tojʉre. To bajiri ĩ rãca bajiña, tojʉne cãnicoacajʉ yʉa yuja.
40 Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotisere ajicõari, yʉ rãca Jesúre ĩre sʉyacacʉ ñacami Andrés. Simón Pedro vãme cʉtigʉ bedi ñacami. 41 Jesúre ĩre ĩamasicõari, guaro ĩ gagʉ Simónre ĩre jigʉ vacoacami. Ĩre bʉjacõari ado bajiro ĩre gotiyuju:
—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, Cristo mani yitʉoĩayuñarũgũgʉ̃re ĩamʉ yʉ yuja —ĩre yiyuju Andrés.
42 To bajiro ĩre yi, yʉa cʉtojʉa ĩre jicoayumi Andrés. Simónre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:
—Simón ñaja mʉ, Jonás macʉ. To bajiboarine Pedro vãme cʉtirʉcʉja mʉ yuja —Simónre ĩre yicami Jesús. (Gʉ̃ta yire ũni ñaja ti, “Pedro” yire.)
43 Gajerʉ̃mʉ Galilea vãme cʉti sitajʉare yʉare ũmato vacami Jesús. To bajiri tojʉre ejacõari, Felipe vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacami yuja. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:
—Yʉ rãca vayá. Yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya mʉ —ĩre yicami.
44 Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Ti macanane ñacama Pedro, ĩ bedi Andrés quẽne. 45 Jesúre ĩamasicõari, Natanael vãme cʉtigʉre ĩre gotigʉ vacoacami Felipe. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ:
—“Bajirʉcʉmi” Moisés ñamasir'i ĩ yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Diore ĩre gotirẽtobosarimasa quẽne, “To bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Ĩ ñaami Nazaret vãme cʉti macagʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, José vãme cʉtigʉ macʉ —Natanaelre ĩre yigotiyuju ĩ.
46 To bajiro ĩ yirone,
—¿Ĩma Nazaret vãme cʉti macagʉ ñaboarine, quẽnagʉ̃ ñaguĩda? —Felipere ĩre yisẽniĩañuju Natanael.
—Vayá. Ĩre ĩaĩatoque mani —ĩre yiyuju Felipejʉama.
To bajise gãmerã yicõari, yʉa tʉjʉ vadicoayuma ĩna yuja.
47 Natanael ĩ vadore ĩacõari ado bajiro yicami Jesús:
—Õ tʉsagʉ, Israel ñamasir'i jãnami Dios ĩ bojasere yigʉ vadiami. Masare yitogʉ me ñaami —yicami Jesús.
48 To bajiro ĩ yirone,
—¿No bajiro yicõari yʉre ĩamasiati mʉ? —ĩre yicami Natanael.
To bajiro ĩ yirone,
—Felipe mʉre ĩ jiroto rĩjorojʉne higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ —ĩre yicami Jesús.
49 To bajiro ĩ yisere ajicõari:
—Gotimasiorimasʉ, Dios macʉ ñaja mʉ, yʉare Israel ñamasir'i jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrocʉ —ĩre yicami Natanael.
50 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús:
—“¿Higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ” mʉre yʉ yiserene ajicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiati mʉ? Adi rẽtoro ĩaĩañamanire mʉre yiĩorʉcʉja yʉ —ĩre yicami Jesús.
51 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉagasero soje ti jãnarone, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre, to yicõari, Diore moabosarãre ĩna mʉjatore, ĩna rujiadore quẽne ĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.