3
Jon Oomulu ejanoŋ Buŋa qaa jero.
Mat 3.1-12; Maak 1.1-8; Jon 1.19-28
Zekaraiawaa meria Jon iinoŋ gawoŋa kanairo. Kambaŋ kanoŋ Siisa-kiŋ qata Taiberius iinoŋ Room sitinoŋ laligoŋ gomaŋa gomaŋa mindiriŋ gbani 15 eja poŋ kolooŋ toroqeŋ galeŋ koma oŋono laligogi. Galeŋ koma oŋomambaajoŋ gomaŋa gomaŋa Israel liligoŋ ejuti, ii mosoŋgi bakaya 4 kolooro yoŋoo kiŋgia 4 ii kokaeŋ kuuŋ oŋoŋgi:
Pontius Pailot, Herod, Filip ano Lisanias. Pontius Pailot ii Judia prowinswaa gawanagia laligoro. Kiŋ Herodnoŋ Galili prowins galeŋ koma oŋono ano data Filipnoŋ Ituria ano Trakonitis prowins woi yoŋoo poŋgiaga laligoro ano Lisanias iinoŋ Abilene gomaŋ meŋ laligoro.
Jigo gawoŋ galeŋ waŋa woi laligori, qagara Anas ano Kaiafas. Kambaŋ kanoŋ Zekaraiawaa meria Jon iinoŋ baloŋ qararaŋkoŋ-koŋanoŋ laligoro Anutuwaanoŋ Buŋa qaa kolooro moro. Anutuwaa Buŋa moma kema Jordan apu bereŋaa kosianoŋ gomaŋ so liligoŋ laligoro. Liligoŋ laligoŋ Buŋa qaanoŋ uugia kuuŋ kokaeŋ jeŋ laligoro, “Oŋo mono uugia meleeŋgi niinoŋ oomulu meŋ oŋomaŋa. Kaeŋ aŋgi Anutunoŋ siŋgisoŋgogia soŋgbama mesaowaa.”
* Ais 40.3-5Kawaa qaaya ii gejatootoo eja Aisaianoŋ oorota iwaa Buju Terenoŋ kokaeŋ eja,
“Qele gajoba moŋnoŋ baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ qama laligoro kema qata kokaeŋ mobu,
‘Poŋnoŋ kawa-oo! Kawaajoŋ mono jojoriŋ kania meleuwu. Mono uugia mindiŋgoŋ kania qeleleewu.
Kana dondooŋa kuuya mono qeŋ riigi dindiŋa koloowa.
Baaŋa wanjaleya kuuya ii mono qetegoŋ koma qeleleegi koria koloowa.
Kana misiqisiawo ii mono meagogi diŋgowa.
Haamonoŋ kana kuno simbiriŋsambaraŋ eji, ii mono kotoŋ meleugi solaŋaniwa.
Anutunoŋ oyaŋboyaŋ Toya wasiro karo gomaŋa gomaŋa kuuya
yoŋonoŋ ii iima moma kotowuya.”
* Mat 12.34; 23.33Jonoŋ kawaa so uugia kuuro ejemba tuuŋa tuuŋa yoŋonoŋ oomulu meŋ oŋombaatiwaajoŋ iwaanoŋ kagi iŋiima kokaeŋ iŋijoro, “Oo qato mokolembaa gbiliuruta, oŋo uugia mende meleeŋgi Anutuwaa iriŋa soono iroŋa meleema oŋomambaajoŋ anja. Ii oloŋ kombombaa gejanono qaaya ii mono moronoŋ iŋijoro sombugia moma koi kaju?
* Jon 8.33“Kawaajoŋ mono oŋanoŋ uugia meleembu. Kileŋagianoŋga eleeŋgi hoŋa kolooro ii mono nanamemeŋgianoŋ asuganoŋ qendeema laligowu. Uugianoŋ mondomondo qaa kokaeŋ mende romoŋgowu, ‘Nononoŋ Aabrambaa gbiliga laligoniŋ Anutunoŋ mende tiwilaaŋ nonombaa.’ Kaeŋ totogianoŋ qeŋkejuto, hoŋa ii mende amakeju. Niinoŋ kawaajoŋ kokaeŋ iŋijomaŋa: Anutunoŋ jamo koi saanoŋ jeŋ kotoŋ oŋono letoma Aabrambaa gbiliuruta kolooŋ Anutu mepeseeŋkebuto, oŋo mono nomaeŋ?
* Mat 7.19“Uugia mende meleembuti eeŋ, Anutunoŋ mono oŋo gere kaaŋa kono kamaawombaajoŋ anju. Gere kuuya hoŋa awaa mende kuuŋkejuti, ii mono kono kamaagi gere gagirinoŋ giliro kemebuya. Gere kaaŋa komambaa weŋa mono jeta suŋa ama gere kanianoŋ ano jojoriŋ eja. Anutunoŋ mono kileŋagiaa iroŋa meleema oŋombaa.”
10 Kaeŋ iŋijoro ejemba tuuŋa tuuŋa yoŋonoŋ kokaeŋ qisiŋ mugi, “Kawaajoŋ nono mono nomaeŋ aniŋ sokombaa?”
11 Qisiŋ mugi kokaeŋ meleeno, “Moŋnoŋ maleku woi meŋ laligoji, iinoŋ mono yoroonoŋga moŋ ii malekuya qaa ii mubaa ano daeŋ yoŋonoŋ nenegiawo laligojuti, iyoŋonoŋ mono kaaŋagadeeŋ nenegia qaa yoŋoojoŋ mendeema oŋombu.”
12  * Luuk 7.29Takis meme eja tosianoŋ kaaŋagadeeŋ oomulu meŋ oŋombaatiwaajoŋ kaŋ qisiŋ mugi, “Boi, nononoŋ mono nomaeŋ aniŋ sokombaa?” 13 Qisiŋ mugi iŋijoro, “Gawmanoŋ takiswaa jaŋgoya jeŋ kotoŋ oŋonota eji, so ii mono mende uuguŋ mewu.”
14 Manjaqeqe eja tosianoŋ kaaŋagadeeŋ qisiŋ mugi, “Nonoto? Nononoŋ nomaeŋ aniŋ sokombaa?” Qisiŋ mugi kokaeŋ iŋijoro, “Mombaanoŋ monembaajoŋ kuuŋ ubeqube ama luluuma mende ambuto, oŋoaŋgiaa tawagia meŋkejuti, iikawo mono uumotooŋ ama bonjoŋ laligowu.” 15 Ejemba kuuya yoŋonoŋ “Jonoŋ Hamoqeqe Toya Kraist koloowabo,” kaeŋ jeŋ uugianoŋ romoŋgogi. Kawaa kania mobombaajoŋ geja qeŋ qeŋ laligogi.
16 Kaeŋ aŋgi Jonoŋ ii kuuya kokaeŋ iŋijoro, “Niinoŋ apu tooŋnoŋ mulu meŋ oŋonjento, eja ku-usuŋa kotakota moŋ kawaa. Iwaa ku-usuŋa uutanoŋ mono noonoŋ uuguwaa. Iinoŋ eja uuta koloowaatiwaajoŋ niinoŋ iwaa kana esuyaa kasia ilaaŋ isamambaajoŋ amamaamaŋa. Iinoŋ mono Uŋa Toroya uugianoŋ ano gere bolaŋanoŋ koma konjoratiŋ oŋono iikaaŋa kanoŋ mulu meŋ oŋombaa. 17 Iinoŋ hoŋa ano kaawoya mendeema oromambaa saraya meŋ kouma kosoŋ korereŋgoŋ gosiwaa. Gosiŋ wiit kota meŋ kululuuŋ kowianoŋ ambaato, kaawoya ano bulaaya ii mono usuno gere gagirinoŋ kemeŋ tetegoya qaa jewaa.”
18 Qaa kaaŋa kaaŋa mamaga toroqeŋ jeŋ uugia kuuŋ Oligaa Buŋa ejemba tuuŋlelembe ii jeŋ asariŋ oŋoma laligoro. 19  * Mat 14.3-4; Maak 6.17-18Laligoroto, gomaŋ bakayaa kiŋ poŋa Herodnoŋ dataa embia qata Herodias ii oloŋ mero ano bologa kania kania ama laligoroti, ii Jonoŋ iŋisaama asuganoŋ jeŋ muro. 20 Jeŋ muro kileŋaya moŋ toroqeŋ ama Jombaanoŋ gawoŋa riijugoŋ kawali galeŋa jero Jon meŋ kapuare mirinoŋ aŋgi. Kiaŋ.
Jonoŋ Jiisas oomulu meŋ muro.
Mat 3.13-17; Maak 1.9-11
21 Jonoŋ ejemba kuuya oomulu meŋ oŋoma Jiisas kaaŋagadeeŋ oomulu meŋ muro. Meŋ muro qama kooliro iikanondeeŋ sombinoŋ aantano. 22  * Jen 22.2; Ond 2.7; Ais 42.1; Mat 3.17; Maak 1.11; Luuk 9.35Aantano Uŋa Toroyanoŋ meleema kewo kooŋ kaaŋa kolooŋ Jiisaswaa qaganoŋ kamaaro. Kaeŋ kamaaro Siwenoŋga qa aro moŋ kokaeŋ kolooro, “Giinoŋ neenaa komunjua meranaga koloona kerana qeaŋgoro giimasiiŋ moma gonjeŋ.” Kiaŋ.
Jiisaswaa ambosakoŋa yoŋoo qa areŋgia
Mat 1.1-17
23 Jonoŋ Jiisas oomulu meŋ muroti, ii gbania 30 kawaa so kolooro hamoqeqe gawoŋa kanaiŋ meŋ laligoro. Meŋ laligoro Joosefwaa meriaga kolooji, ejembanoŋ kaeŋ romoŋgogi. Jiisas maŋa Joosef, asaya qata Heli. 24 Jiisas amboya qata Matat, jariria qata Liwai. Liwai maŋa Melki, asia Janai, amboya Joosef, 25 jariria Matatias. Matatias maŋa Aamos, asia Naahum, amboya Esli, jariria Nagai. 26 Nagai maŋa Mat, asia Matatias, amboya Semen, jariria Joosek. Joosek maŋa Jooda, 27 asia Joanan, amboya Reesa, jariria Zerubaabel. Zerubaabel maŋa Sealtiel, asia Neeri.
28 Amboya Melki, jariria Adi. Adi maŋa Koosam, asia Elmadam, amboya Eer, 29 jariria Joosua. Joosua maŋa Eliezer, asia Joorim, amboya Matat, jariria Liwai. 30 Liwai maŋa Simeon, asia Juuda, amboya Joosef, jariria Joonam. Joonam maŋa Eliakim, 31 asia Melea, amboya Mena, jariria Matata. Matata maŋa Naatan, asia Deiwid, 32 amboya Jesi, jariria Oobed. Oobed maŋa Boaz, asia Salmon, amboya Naason.
33 Jariria Aminadab. Aminadab maŋa Admin, asia Arni, amboya Hezron, jariria Perez. Perez maŋa Juuda, 34 asia Jeikob, amboya Aisak, jariria Aabraham. Aabraham maŋa Teera, asia Naahor, 35 amboya Seruk, jariria Reu. Reu maŋa Pelek, asia Eber, amboya Seela, 36 jariria Kainan. Kainan maŋa Arpaksad, asia Siem, amboya Nooa, jariria Laamek. 37 Laamek maŋa Metusela, asia Eenok, amboya Jared, jariria Mahalalel. Mahalalel maŋa Keenan 38 asia Enos, amboya Seet, jariria Aadam. Aadam ii Anutunoŋ mero kolooro. Kiaŋ.

*3:4: Ais 40.3-5

*3:7: Mat 12.34; 23.33

*3:8: Jon 8.33

*3:9: Mat 7.19

*3:12: Luuk 7.29

*3:19: Mat 14.3-4; Maak 6.17-18

*3:22: Jen 22.2; Ond 2.7; Ais 42.1; Mat 3.17; Maak 1.11; Luuk 9.35