5
Yai Gumam ganom dinom koi ta ari bei erowame
Ena nonon mora fipungai non ikom kene kene eiro buiro gounanguamere no ganom yoporanom epe kene kene eiro buiro gouname. Gounamba nonon kakom kakom kamundi moi kuwom suwapunga moraro bepunga ari ikinom keingamere Yai Gumam ganom dinom koi ta epe bei norowame. Ganom dinom i ari okonomdi beikeimba Yai Gumam towane bei norome.* 1 Ko 15:47-49; 2 Ko 4:7; 2 Pi 1:13-14 Ena epena no ganom dinom mangi tawa wan moipunga kai meiro giniya dupunba mora fipunga kamundi furo ganom dinom koi ta inapunga iran “Ari gai fingamere no ganom dinom koi epe firapune. Firo mun firapune,” di moipune.* Ro 8:23 Te no kuianom yo morom duwangoro moikenaro bepunga Yai Gumam ganom dinom koi ta bei norowame. Ena ganom dinom epena no ikai tei wan moipunga no denom minom i ipun dongoro kai mei moipunie. Ena ganom dinom ikai koi wan moipunga “Ma dowapune,” di fikepune. Tamanume. Yai Gumam ganom dinom koi ta bei norongoro ire nokapu moraro bepunga inapune. Te no ari mangi tei moipunga gorapunba Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwapunga norowangoro inaro bepunga epe di fipune.* 1 Ko 15:53-54 Ena nonon muruwo ganom dinom koi ta inaro bepunga Yai Gumam no bei ei norongoro moipunie. Te no “Okome Yai Gumam ganom dinom koi ta norowame,” epe di firaro bepunga ena epena Yai Gumam Murom Sumuna noromie.* Ro 8:16, 23 Norongua ena iran nonon denom minom erowai tongoro kuri fikepune. Te epena kakom no ganom dinom wan moipungoro mora fipunga Ari Wanopanom moingui tei moikepune.* Ip 11:13-16 Ena “No yaromi wom kankepune” kawom dupunba epena no yaromi fi ki si tero wan moipune. Ena na epe duwaiye: No denom minom erowai tere dumba epe ama di fipunga no ganom dinom tawa ma dero furo Ari Wanopanom gere ikom akaiyomdi tei morapunga fanamie.* Fir 1:23 Ena iran no yaromi gere ikinom akainom wom morapunga bo te mangi tawa yo fakai wom morapunga i tai ori dikeme. Tamanume. Yaromi mun fi norowaro bengua kakom kakom no kokonan yoporam boiro nokapu bepunga i tai ori dume.* Kor 1:10; 1 Te 4:1 10 Te no ari Kirisito fi ki si topunga yokamai mangi tawa moipungi no towane towane tai nokapu bepunga bo tai niki dongua bepunga ena Kirisito yaromi mapunom kanume. Ena okome yaromi okom muromdi tei morapunga yaromi bei nokapu de norowangua bo bei niki de norowangua ipu sire no ari muruwo di norowame.* Ro 2:16; 14:10
Ari yokamai Yai Gumam gere u towame finga kokonan i epe
11 Ena Ari Wanopanom ipu si norowangua no yaromi kuriyom fi topune. Kuriyom fi topunga ena ari yai opai nomanenom si awa towaro beinga no gunom kam di mari de eropune. Te na mora moikamere Yai Gumam mora fingoro ena ne yokama denom minomdi ama na moikamere firainga inaiye. 12 Ne yokamai “Na yai nokapu moimie,” tokoi duwaro beinga ka i boi ereiyo? Tamanume. Ne yokamai kaningai ari yokamai ganom dinomdi beinga kanere yokamai kanom akire dimba ne yokamai yokamai inokore einga kankere kanom akire dime. Ena ne yokamai ari okonom muromdi tei moire na mapunom kawom firo na kanam akire duwaro beinga na inokore eika muruwo imari de erere ka munom i boi ereiye.* 2 Ko 1:14; 3:1 13 Te no du dupunbo du dikepunbo? Du dikepunba du duwapunga Yai Gumam kokonan benaro bepunga ena no du duwapune. Dumba no inokore ei kun darapunga ena no epe beiro ne yokama akire di erowapunie. 14 Te no epena mora fipunga yai towane goingua ena ari yai opai muruwo yaromi gere ama goimie. Ena iran Kirisito yaromi dem miriyomdi no yokamai mun fi norere goingua inokore ei tere mapunom nokapu bepunie. 15 Te yaromi nonon goi norongua ena nonon ari muruwo epena yokori moipungi “Fu si dauro inokore eire wanapune,” dire wankepune. Tamanumie. No goi norere arongua yaromi inokore enguamere epe inokore eire wan morapunie.* Ro 14:7-8; 1 Ti 2:6
16 Ena koma fi ki si topunga kakom tei te epena kakom ama no yokama bei moiro ari mangi tawa moinga yokamai inokore eire “Yai ta nokapu moimbo moikembo?” epe diro ari ipu si ereingamere epe inokore eiro ari ipu si erekepune. Te koma no yokamai mangi ari inokore einga ari ipu si ereingamere epe inokore eiro Kirisito ipu si tere “Yaromi yai gan moime,” di fipunba epena epemere di fi tekepune. 17 Ena iran nenta Kirisito gere moraipika Yai Gumam yaromi tokoi bei koi de towangoro koi wom fuka diro morame. Ena koma mapunom benguai mora muruwo gouname. Fi kaniyo! Tai mapunom koi ta i mora umari namie.* Ais 43:18; Yo 3:3; Gar 6:15 18 Kawom, Yai Gumam yaromi tai kan i muruwo nenen bei emie. Te koma nonon yaromi kiam biyai moipunga ena yaromi “No denom minom towane enapune,” diro Kirisito awi no moipungi tei de norongua no denom minom towane fupunie. Ena ari yai opai muruwo kianom fai teinga mapunom beikenaro beinga Yai Gumam no yokamai kamun gunom kam di mari de eropunga kokonan norome.* Ro 5:10 19 Te no tora ka di mari de eropune? Ka i epe: “Yai Gumam ‘Ari muruwo kianom bei nareinga mapunom ma dere na gere denom minom towane enapune. Te na ari bianom faingua tokoi kerekenaiye,’ diro ena Kirisito awi no ari moipungi tei de norome,” gunom kam epe di mari de eropunga kokonan i norome.* Ro 3:23-25; Kor 1:19-20 20 Ena iran no yokamai Kirisito yaromi giram muromdi moipunie. Ena no yokamai ka di mari de eropunga Yai Gumam no giranomdi akire dungoro Yai Gumam yaromi nenen kam dupune. Ena no yokamai Kirisito nenen gunom kam i ne yokamai muruwo yoporam boire di mari epe de eropunie: “Ne yokamai kianom beingai mapunom ma dere Yai Gumam gere denom minom towane eiyo!” di eropune. 21 Te yaromi biam faingua ta dikemba Yai Gumam bei moiro nonon bianom i fainguai yaromi ei kopu de tongoro yaromi kawom bianom faingua yai fumie. Ena iran nonon Kirisito gere morapunga Yai Gumam gama yo tero moraro bepunga yaromi no goi norome.* Yo 8:46; Ip 4:15; 7:25-26; Gar 3:13; Fir 3:9

*5:1: 1 Ko 15:47-49; 2 Ko 4:7; 2 Pi 1:13-14

*5:2: Ro 8:23

*5:4: 1 Ko 15:53-54

*5:5: Ro 8:16, 23

*5:6: Ip 11:13-16

*5:8: Fir 1:23

*5:9: Kor 1:10; 1 Te 4:1

*5:10: Ro 2:16; 14:10

*5:12: 2 Ko 1:14; 3:1

*5:15: Ro 14:7-8; 1 Ti 2:6

*5:17: Ais 43:18; Yo 3:3; Gar 6:15

*5:18: Ro 5:10

*5:19: Ro 3:23-25; Kor 1:19-20

*5:21: Yo 8:46; Ip 4:15; 7:25-26; Gar 3:13; Fir 3:9