2
Fii no Iisaa Imminiri Maaya-Ɓanduujo
(Mat. 9.1-8; Luk. 5.17-26)
Balɗe seeɗa ɓawto ɗun, Iisaa arti Kafernahuum, yimɓe ɓen andi wonde himo ka suudu. Yimɓe ɗuuɗuɓe mooɓii ɗon, tawi hay ka dambugal alaa ka rewee, Iisaa no yewta ɓe daaluyee on. Yimɓe nayo rondii maaya-ɓanduujo, addani mo. Nde tawnoo ɓe waawataa mo hewtinde Iisaa sabu ɗuuɗugol jamaa on, ɓe tufi warɲakere nden fewndo ka Iisaa woni ɗon, ɓe tippindini on maaya-ɓanduujo e ɓoggi dimborɗi ɗin. Ɓay Iisaa yi'ii gomɗinal maɓɓe ngal, o wi'i maaya-ɓanduujo on: «Boobo an, junuubaaji maa ɗin yaafaama.»
Tawi woɓɓe e jannooɓe fii Sariya on no ɗon, hiɓe miijoo ka ɓerɗe maɓɓe: «Ko fii honɗun oo kan wowliranta nii? Ɗun ko hoynugol Alla! Ko hombo waawi yaafaade junuubi, ko wonaa Alla?»
Iisaa andiri kisan ruuhu mun on miijooji maɓɓe ɗin. O wi'i ɓe: «Ko honɗun miijantoɗon ɗun ka ɓerɗe mon? Enee, hakkunde wi'ugol maaya-ɓanduujo ‹junuubaaji maa ɗin yaafaama› e ‹immo ƴettaa ɓoggi-dimborɗi maa ɗin, yahaa›, ko honɗun e ɗii ɗoo ɓuri weeɓude? 10 Fii no andiron wonde *Ɓii-Aaden on no mari bawgal ka aduna ɗoo fii yaafagol junuubaaji», 11 o wi'i jukkuɗo on: «Mi yamirii ma, immo ƴettaa ɓoggi-dimborɗi maa ɗin, hootaa ka maa.»
12 On immii ɗon kisan yeeso maɓɓe, o ƴetti ɓoggi dimborɗi makko ɗin, o yalti. Sabu ɗun waɗi ɓe fow ɓe haawii, tawi hiɓe mawnina Alla, wi'a: «Hari haa hande men yi'aali sifa ɗun!»
Fii no Lewi Jokkiri Iisaa
(Mat. 9.9-13; Luk. 5.27-32)
13 Iisaa yiltori kadi ka daande weendu. Jamaa on fow ari e makko, o woni e jannugol ɓe. 14 Wa ko Iisaa feƴƴata, o yi'i Lewi mo Alfaa no jooɗii ka ƴantirde sagalle. O wi'i mo: «Aru jokkaa mi!» Kanko Lewi o immii, o jokki mo.
15 Ɓawto ɗun, Iisaa jooɗii fii ɲaamugol ka suudu Lewi, tawi *ƴantooɓe sagalle ɗuuɗuɓe e junuubankeeɓe ɗuuɗuɓe no jooɗodi e makko, wondude e taalibaaɓe makko ɓen, ko fii hari jokkunooɓe mo ɓen no ɗuuɗi. 16 Ɓay jannooɓe fii Sariya on, ɓe fedde *Fariisiyaaɓe ɓen, yi'ii himo ɲaamida e ƴantooɓe sagalle ɓen e junuubanke'en, ɓe wi'i taalibaaɓe makko ɓen: «E ko fii honɗun oo ɲaamidanta e ƴantooɓe sagalle ɓen e junuubanke'en?»
17 Ɓay wonii Iisaa nanii ɗun, o wi'i ɓe: «Hinaa selluɓe ɓen hatonjini e ɲawndoowo, kono ko ɲawɓe ɓen. Awa min, wonaa noddugol feewuɓe ɓen mi arani, kono ko junuubankeeɓe ɓen.»
Landal fii Hoorugol
(Mat. 9.14-17; Luk. 5.33-39)
18 Tawi taalibaaɓe Yaayaa ɓen e Fariisiyaaɓe ɓen kaɲun no hoori. Ɓe ari, ɓe wi'i Iisaa: «Ko fii honɗun taalibaaɓe Yaayaa ɓen e ɓe Fariisiyaaɓe ɓen kaɲun hooranta, hara taalibaaɓe maa ɓen kan alaa hoorude?»
19 Iisaa jaabii ɓe, wi'i: «Taw si njaatigiiɓe jom jomba no waawi hoorude nde hiɓe wondi e jom jomba? Ɓe gasataa hoorude yeru jom jomba no wondi e maɓɓe. 20 Aray e saa'i nde jom jomba pottinaa e hakkunde maɓɓe. Onsay e ɗen balɗe ɗon ɓe hooray.
21 «Hay gooto ƴettataa ceelol bagi keso walkira dolokke kiɗɗo. Ɗun haray kesun ɗun naɓoray fow, wuddere nden ɓurta yaajude. 22 Hay gooto kadi loowataa njaram kesan e nder bootooji guri kiɗɗi. Si hinaa ɗun, ɗan njaram kesan wonay sabu ko feeri ɗin guri. Onsay njaram ɗan woo, bootooji guri ɗin woo, bona. Kono njaram kesan ko e nder bootooji guri kesi loowetee.»
Landal fii Ɲalaande Fowteteende nden
(Mat. 12.1-18; Luk. 6.1-5)
23 E aseweere goo, ɗun ko *ɲalaande fowteteende nden, hari Iisaa no rewude e gese ngawri. E nder yaadu maɓɓe ndun, tawi taalibaaɓe makko ɓen no woocora cawti ɗen gese. 24 Fariisiyaaɓe ɓen wi'i mo: «Ko honɗun ɓee waɗanta ko dagaaki e ɲalaande fowteteende nden?»
25 Kono Iisaa jaabii ɓe, wi'i: «Hara on jangaali haa hande ko Daawuuda waɗunoo kon fewndo o weelaa, o faalaa ko o ɲaama, kanko e yimɓe wondunooɓe e makko ɓen? 26 O naati ka nder suudu Alla fewndo oo *yottinoowo mawɗo sadaka wi'eteeɗo Abiiyaataraa, o ɲaami bireediije weeɓitaaɗe fii sadaka ɗen, ɗe tawata ko yottinooɓe sadaka ɓen tun daganinoo ɲaamugol, o okkori kadi wonduɓe e makko ɓen.»
27 O wi'i ɓe kadi: «Aseweere nden ko fii yimɓe ɓen taganaa, yimɓe ɓen taganaaka fii aseweere nden. 28 Ko ɗun si ko Ɓii-Aaden on woni jom hay ɲalaande fowteteende nden.»