7
A warawai anun o Stiwen
A mugumugu na tene etabor torom o God i ting o Stiwen lena, “I lingmulus ut a kum wasiso ri?” Ra i balu i lena, “A kum tistising, ma a kum tamtamang, mot in longoro iau. A God na minamar i wanpat torom a tubundat o Abaram, ra i kis utmakai tiro o Mesopotamia, ma ke wan utmakai utiro o Aran. Ra i watungi tano lena, ‘Un nan gusun anum a tamon, ma gusun a kum kukum kai, ma un nan sur a tamon ra an ese tar ui uni.’ Stat 12:1
“Ra i wan gusun a tamon anun a kum Kaldia, ma i kis tiro o Aran. Ra o tamano i sa mat, o God i tulu melet ru i sur a tamon ri, ra uniri mot kis uni. O God ke pitar tar tu du piso utmakai tano sur anunu, o tu nat na nubual lik. Awu ut. Ikut i liliman taru sur numur in pitar tar a piso ri tano ma torom a kum tumtubunu numur. Una du bung, ra o God i uliliman tari, o Abaram katu nutunu utmakai. Ra o God i watungi tano lena, ‘A kum tumtubum numur tam, det in kis na usiro una usiro na tamon, ma det in papam na karabus, ma din banlaulau det awat na mar na kilalo. Ikut an ukadik a taro ra det dat pas a kum tumtubum sur a pinapam na karabus. Ma numur det ra det papam na karabus det in pirso gusun a tamon ra, ma det in lotu torom iau una tamon ri.’ Stat 15:13-14
O God i pam tar a kunubus tomo nam o Abaram. Ma a ukinalong ina kunubus ra a tinotok talilis una pinindi. O Abaram i ulabo o Aisak, numur ra i sa tiwal na bung bati, o Abaram i tok talilis a pinino Aisak. Numur o Aisak i ulabo o Jekop, ma o Jekop i ulabo a noino ma aru tumtubundat.
“Ma a kum tumtubundat ra, det nuknuk laulau un o Josep, a tisindet, ra det siuru ru i sur in papam na karabus tong o Ijip. Ikut o God i kis tomo ut nami, 10 ra i ulaun pasi gusun a kum maut ra i monongi. I pitar a wakak na mananos tano, ma i waruti sur o Pero, a king tagitong o Ijip, in gas nami. Ra o Pero i ukis tari sur in mugumugu una tamon Ijip ma in mugumugu kai una rumu anun o Pero.
11 “Numur a labino munurak i wanpat tong o Ijip ma o Kenan kai, ma a susut na maut i monong a taro, ma kalako utna na inangon ana kum tumtubundat. 12 Ra o Jekop i sa tasmani lena a wit kurong o Ijip, i tulu ru a kum nutnutunu, a kum tumtubundat, tagitong o Kenan utong o Ijip a mugano dino. 13 I manru inawan anundet, o Josep i inanos det lena, i a tisindet. Ra o Pero kai i talapor maragom una kum tistisino Josep. 14 Numur o Josep i itula sur o tamano o Jekop, det tomo nama kum tumtubunu. Det rop a wonom mawit na noino ma limo. 15 Ra o Jekop ma a kum tumtubundat det wan ma det kis tong o Ijip. Numur det mat tong. 16 A susut na kilalo numur, di los pas a sursur indet, ma di uruk det una kulam na minat, tong o Kenan una tamon Sikem. A kulam na minat ra, o Abaram i sa kul pasi gusun a kum nutnutun o Amor.
17 “Ra i sa milau nanan a du bung ra o God in pam sot pas anun a liliman ra i sa inanos tar o Abaram nami, a niluluk in anundat a taro i sa ka toto bing tong o Ijip. 18 Ra ara matok na king i turpasi sur in mugmugu tong o Ijip, ra ke talapor una pinapam anun o Josep ra i pami numugu. 19 I toro tar anundat a taro, ma i banlaulau det, ra i ungongos tar det sur det in los pirso ru anundet a kum natmiso, gusun a kum rumu, ma det in madek ru det, sur det in mat.
20 “Una kilalo ra, di usus o Moses uni. Ma i ara wakak na nat sakit umatan o God, ra di ugu i a tulu kalang una rumu anun o tamano. 21 Numur di los pirso ru i, ra a nutun o Pero, a ino, i los pasi, ma i ugu pasi sur a nutunulik. 22 Ra di ususer o Moses una kum ngas na mananos rop anun a taro Ijip, ma i ara dekdek na musano una nun a kum wasiso ma una nun a kum pinapam.
23 “Ra o Moses i sa wat na noino kilalo anunu, i nuki lena in nan ma in tama tar anun a taro Israel. 24 I tama ara te Ijip i um laulau ara tagun det, i kalabor torom der ra i um doko ru a te Ijip, sur in balu ara pasander. 25 O Moses i nuki lena anun a taro det in tasman lele i lena, o God i tulu ru i sur in ulaun pas det, ikut ka det tasmani.
26 “A bung numur tano, i tama melet aru te Israel, ra der waim, ra i nemi sur in umalmal der, ma i watungi tander lena, ‘Aru musano, mur pasano kut. Pepetlai ra mur banlaulau etalai melet mur?’ 27 Ikut, i ra i um laulau a pasano, i sugut gisen ru o Moses, ma i watungi tano lena, ‘Osi ra i ubek tar ui sur un mugumugu ma un tene warkurai anumet? 28 U nemi sur un um doko iau, elar nama te Ijip, ra nubung u um doko tari, niko?’ Kisim Bek 2:14
29 O Moses i longoro a wasiso ri, ra i kalabor eno utong o Midian. Una nun a kinkinis na usiro tong iai, i ulabo aru nutnutunu, aru musano.
30 “Ra i sa wat na noino kilalo uni tiro iai, ara ensel i wanpat toromi epotor una kunabor un in nanai, una nubual kalako taro uni, milau a Tangai Sainai. 31 Ra o Moses i tama i, i kisin doko uni. I wan milau sur in tama wakaki, ra i longoro in nalngan a Labino i watungi lena, 32 ‘Iau a God anun a kum tumtubum tagun numugu, a God anun o Abaram, o Aisak ma o Jekop.’ Kisim Bek 3:6
Ra o Moses i neneder, ma i ngara sur gong i tama i. 33 Ra a Labino i watungi tano lena, ‘Un palos ru aru su, uni a du piso ra u tur taru uni, anungi ut. 34 A sa tama a kum ngunungut ra i monong anung a taro ra det kis tong o Ijip, ma a sa longoro anundet a tinangis. Iri a sa wan pirso, sur an ulangolango pas det. Wan urin, sur an tulu melet ru ui utong o Ijip.’ Kisim Bek 3:5, 7-8, 10
35 “Numugu a taro Israel det ban lulu ru o Moses nama wasiso lenri, ‘Osi ra i ubek tar ui sur un mugumugu ma un tene warkurai anumet?’ Ikut, i ut ra, o God i tulu ru i sur in mugumugu ma in ulangolango pas a taro. I tulu ru i nama wasiso anun a ensel ra i wanpat toromi un in nanai ra i kunabor. 36 Ra o Moses i mugu pirso pas det tagitong o Ijip, i pam a kum utna na ukisin ma a kum ukinalong tong o Ijip ma tong una Merek na Tasi, ma tiro kai una nubual kalako taro uni, i elar nama wat na noino kilalo. 37 O Moses ut i watung tari tan a taro Israel lena, ‘O God in tulu ru tu poropet elar nam iau tagun a kum tumtubumot ut.’ Lo 18:15
38 O Moses i kis tomo nama kum tumtubundat tagun numugu, a taro Israel, una nubual kalako taro uni. Ra a ensel i wasiso toromi una Tangai Sainai. O Moses i los pas a wasiso na nilaun, ma i tumus ukai tari sur anundat uniri.
39 “Ikut a kum tumtubundat tagun numugu ka det nem na tarom tan o Moses. Det rosumur gusuni, ma det nuknuk melet utong o Ijip. 40 Ra det watungi tan o Aron lena, ‘Un pam pas anundat lako kum god sur det in mugu dat, uni o Moses, ra i mugu pirso pas dat tagitong o Ijip, ka dat tasmani mo ra asau kura i sa wanpat uni.’ Kisim Bek 32:1
41 Una du bung ra, det pam pas a nat na bulumakau nama gol, ma det gas una pinapam na lamandet ra det etabor toromi. 42 Ikut o God i rosumur gusun det, ma i madek ru det sur det in lotu torom a kum nangnang, elar nami ra di sa tumus tari una buk anun a kum poropet lena,
‘Mot a taro Israel,
una wat na noino kilalo ra mot kis una nubual kalako taro uni,
ka mot etabor torom iau, ma ka mot um doko tu wewegua sur mot in etabor nami torom iau.
43 Mot loslos a rumu na lotu anun a torotoro na god Molek,
nama malalar ina in nangnang anun Repan, anumot a torotoro na god.
A kum torotoro na god ri mot pam pas det, sur mot in lotu torom det.
Ra an rakon ru mot’ Amos 5:25-27
ma mot in nan lakai ru o Babilon ma utong sakit.
44 “A kum tumtubundat tagun numugu det los nanan a rumu na sel una nubual kalako taro uni. A rumu na sel ra, i upuaso i lena o God i kis tomo nam det. Ra di sa pam tari murmur a wasiso anun o God torom o Moses, elar nama malalar ra i tama tari. 45 Ma a kum tumtubundat tagun numugu det pitari torom a kum nutnutundet. Ra det bulung det los nanani ra o Josua i mugu det, ra o God i lu ru a taro gusun a kum tamon, sur a kum tamon ra anun a taro Israel mo. Ra i kis tiro iai, tuk una kilalo anun o Dewid, 46 i ra o God i nem doko i. Ra o Dewid i saring o God sur in pam tu rumu, sur a taro anun o Jekop det in lotu uni. 47 A rumu ra, o Solomon i pami. 48 Ikut o God a Labino Sakit ke kis una kum rumu ra a taro det pami, elar nama poropet i watungi lena,
49 ‘A Labino i watungi: A langit i anung a kiskis na king,
ma a rakrakon bual a utna ra a ubek aru kiking netes uni.
Pepetlai, i to pas mot sur mot in pam tu rumu anung?
Awai i anung a nubual na mana?
50 Pepetlai, ausur iau, a pam a kum utna rop ri?’ ” Aisaia 66:1-2
51 Ra o Stiwen i watungi tan a taro na kiwung lena, “Mot a kum tene pitarngat mot, a balamot i bakbak gusun o God ma a talngamot i kutkut. Mot turbat liklik a Tokodos na Nion, elar nama kum tumtubumot tagun numugu det pampami. 52 A kum tumtubumot tagun numugu det banlaulau a kum poropet rop. Det um doko det ra det wasiso mugu una inawan pat urin anun a Tene Tokodos, i ra uniri mot usobor tari, ma mot um doko ru i. 53 Mot ra mot sa los ukai a kum Warkurai anun o God, ra a kum ensel det pitar tari torom mot, ikut ka mot muri.”
Det duku doko o Stiwen
54 Ra a taro na kiwung det longoro a kum wasiso anun o Stiwen, det kankan doko, ma det karot bum toromi. 55 O Stiwen i bukus nama Tokodos na Nion, ma i tatado usapat una langit, ra i tama a minamar anun o God, ma o Iesu kai, kura i tur taru una papor sot na laman o God. 56 Ra i watungi lena, “Tama i! A tama a langit i papos, ma a Nutun a Musano kura i tur taru una papor sot na laman o God.” 57 Ra det bari nama labino walngandet, det song bat a kum taltalngandet, ma det kalabor bat pasi. 58 Det dat pirso ru i gusun a tamon, ra det dukuduku i. Ma det ra det takun o Stiwen, det palos ru anundet a kum saket, ra det ubek tari nisan aru kikin ara barman, a risano o Sol. 59 Ra kura utmakai det dukuduku i, o Stiwen i wararing lena, “Labino o Iesu, un los pas a niong.” 60 Ra i kis butkeke una piso, ma i kakabo lena, “Labino, gong u balu a sakino petutna ri det pami.” I watung lentari ra, ra i mat.