Ri nabey carta ri xutz'ibaj can ri apóstol San Pedro
1
Ri Pedro nuchop tzij
Yin Pedro, ru-apóstol ri Jesucristo, nintek c'a el re carta re' chive rix ri man ixc'o ta pan itinamit, xa ixc'o ri pa tak tinamit ri chiri' pa Ponto, ri pa Galacia, ri pa Capadocia, ri pan Asia* Hch. 2:9. y ri chiri' pa Bitinia. Ri Katata' Dios xixrucha' Ro. 8:29; 2 Ts. 2:13. c'a rix, roma can que vi ri' ri ruch'obon-pe chivij. Y can ja ri Lok'olej Espíritu ri nelesan-el ri itzel ri c'o pa tak ic'aslen, richin queri' yixniman tzij, y riq'uin ri' nuchop nich'ajch'ojir-el ri ic'aslen. Roma ja ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri xbiyin tok xquen He. 12:24. (xcom), jari' ri nich'ajon-el ri imac. Y ri Dios xtuya' ta c'a janíla utzil pan ivi'. Y xtuya' ta chuka' uxlanen ri pa tak ivánima.
Ri c'ac'a' kac'aslen nuben c'a chike chi can nikacukuba-apo kac'u'x
Nikaya' c'a chuka' ruk'ij ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' can janíla xujoyovaj kavech, romari' tok xutek-pe ri Jesucristo richin chi xquen (xcom) y xc'astej-pe§ Stg. 1:18. chiquicojol ri caminaki', richin chi xuya' jun c'ac'a' kac'aslen.* 1 Ts. 4:14. Y re c'ac'a' kac'aslen re' can nuben c'a chike chi nikacukuba-apo kac'u'x. Can nuben c'a chike chi ri chila' chicaj c'o jun xtikichinaj. Ja ri Dios ri xtiyo'on chike. Ri xtuya' ri Dios chike chila' chicaj man xtik'ey ta, Mt. 6:20. man xtitz'ilub ta, ni man xtuc'ulvachij ta achi'el ri cotz'i'j chi xa nichaki'j-ka. Re' kichin roj y yaquel chila' chicaj. Y roma ri can kacukuban kac'u'x riq'uin ri Dios, romari' tok rija' can yojruchajij Jn. 10:28. riq'uin ri ruchuk'a'. Richin queri' ri colotajic ri can kichin chic roj, can xtikichinaj-vi chupan ri k'ij tok xtipe chic ri Jesucristo.
Y jare' ri nibanon chi niquicot ivánima,§ Mt. 5:12; Ro. 12:12. stape' c'o c'a jun ca'i-oxi' k'ij yixk'axomer roma yixapon chupan q'uiy ruvech tejtobenic. Y re' can nic'atzin-vi richin queri' nik'alajin, vi can kitzij chi icukuban ic'u'x riq'uin ri Dios. Nic'atzin chi yixtejtobex,* Sal. 66:10. achi'el nitejtobex ri ch'ich' rubini'an k'anapuek. Is. 48:10. Re ch'ich' re' nic'ovisex pa k'ak' richin queri' nitz'et vi utz o xa man utz ta. Y rix yixtejtobex chupan ri tijoj-pokonal, richin nik'alajin, vi can kitzij chi icukuban ic'u'x riq'uin ri Dios. Ri can nicukuba' ic'u'x riq'uin ri Dios más rejkalen que chuvech ri k'anapuek, ri xa niq'uis. Y tok xixtejtobex yan y xicoch' ronojel, xtibix c'a chive chi jebel ri xiben. Y ri Jesucristo xtuya' c'a chuka' ik'ij, tok rija' xtoc'ulun-ka.
Y stape' man jun bey itz'eton Jn. 20:29; 2 Co. 5:7; 1 Jn. 4:20. ri Jesucristo, can nivajo-vi, y chuka' icukuban ic'u'x riq'uin. Y romari' man nivil ta achique rubixic niben chire ri nimalej quicoten ri c'o pa tak ivánima. Rix can nic'ul-vi ri colotajic ri ivajovan-pe. Can roma c'a ri' tok icukuban ic'u'x.
10 Ri achi'a' c'a ri e k'alajirisey richin ri ruch'abel ri Dios ojer can, janíla xcajo' chi xquetamaj ta más chirij ri colotajic. Y can xquitej c'a quik'ij chiretamaxic. Y ja rije' ri xebin can chirij ri rutzil ri xtuya' ri Dios chike roj ri ojc'o chupan re tiempo re'.§ Gn. 49:10; Dn. 2:44; Hag. 2:7; Zac. 6:12. 11 Janíla c'a xcajo' xquetamaj ta más chirij ri xubij yan ri Lok'olej Espíritu chique.* Ro. 8:9; Ga. 4:6. Roma ri Lok'olej Espíritu ri c'o pa tak cánima xubij chique chi ri Cristo can xtutej-vi pokon Sal. 22:6; Is. 53:3; Dn. 9:26. y tok ic'ovinek chic ri pokon ri xtutej, xtic'oje' ruk'ij-ruc'ojlen. Pero man xk'alajin ta achique tiempo y achique vinek ri', y rije' jari' ri janíla xcajo' chi xquetamaj ta. 12 Pero xk'alajirisex c'a chique ri achi'a' ri' chi ronojel ri niquibij chi xtic'ulvachitej riq'uin ri Cristo, man ja ta chupan ri qui-tiempo rije' xtibanatej-vi. Dn. 12:9; He. 11:39. Xa c'a ja re chupan re ka-tiempo roj. Y ri utzilej ch'abel richin colotajic tzijon c'a chive rix coma achi'a' ri e to'on roma ri Lok'olej Espíritu ri takon-pe chila' chicaj. Y hasta ri ángeles janíla nicajo' chi niquetamaj más chirij ri tzijon chive rix.
Ri Dios yojroyoj richin chi yojoc lok'olej tak vinek riq'uin ri kac'aslen
13 Roma c'a ri' rix, tina' jebel ri achique ri niben y riq'uin ta etamabel nichajij jebel ri ic'aslen. Y can riq'uin c'a chuka' ronojel ivánima tivoyobej ri utzil ri xtijach chive tok xtoc'ulun-ka ri Jesucristo.§ Lc. 17:30. 14 Can tic'utu' c'a chi ix ralc'ual chic ri Dios; tinimaj c'a ri rutzij.* Ef. 4:18. Man c'a tiben ri nirayij rix, 1 P. 4:2-4. can achi'el ri xiben tok c'a man jun ivetaman. 15 Pa ruq'uexel ri', rix quixoc achi'el ri xoyon ivichin, roma ri xoyon ivichin can lok'olej vi. Rix can quixoc c'a chuka' lok'olej tak vinek riq'uin ronojel ri ic'aslen. 2 Co. 7:1; 1 Ts. 4:7; 2 P. 3:11. 16 Can tibana' c'a achi'el ri nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, chi quixoc lok'olej tak vinek riq'uin ri ic'aslen,§ Lv. 11:44. roma yin can in lok'olej vi, nicha' ri Dios. Queri' ri tz'ibatel can.
17 Y ri Dios man nutzu' ta na janipe' titzu'un* Stg. 2:1. jun vinek richin queri' nuk'et tzij pa ruvi'. Roma vi utz rubanobal jun, rija' nuya' jun utzilej rajel-ruq'uexel chire. Y vi jun xa man utz ta ri rubanobal, rija' nuya' jun itzel ruq'uexel chire. Roma c'a ri', tok c'a ixc'o na chuvech re ruvach'ulef, tixibila' c'a ivi', richin queri' man quixmacun. Roma ri Dios ri nibij Katata' chire, jun chojmilej K'atoy-Tzij. 18 Y rix chuka' jebel ivetaman chi ri xquibanala' ri ivati't-imama' ojer can, man jun vi rejkalen. Y chuvech c'a ri itzel tak quibanobal rije', Ez. 20:18; 1 P. 4:3. chuvech ri' xixcolotej-vi-pe. Y tok xixcol-pe chuvech re itzel tak banobel re', man xixcol ta pe riq'uin jun cosa ri xa niq'uis achi'el ta ri k'anapuek o sakipuek. 19 Xa can riq'uin ri lok'olej ruquiq'uel ri Cristo xixcol-vi-pe. Ap. 5:9. Y rija' can achi'el ri carne'l ri yesuj chire ri Dios.§ Jn. 1:29. Carne'l ri man jun noc chique y jebel e ch'ajch'oj; y can que c'a ri' ri Cristo. 20 Y ojer-ojer can ri', tok c'a man jani c'o ta re ruvach'ulef, ri Dios can ja yan ri' ruch'obon chi nutek-pe ri Cristo.* 2 Ti. 1:9; Tit. 1:2, 3; Ap. 13:8. Pero xa c'a juba' can ri xapon ri k'ij richin xoc'ulun. Y ri Cristo xpe chuvech re ruvach'ulef Ga. 4:4. richin xuq'uen-pe utzil chike. 21 Romari', vi can iniman ri Cristo, can iniman chuka' ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanon chire ri Cristo chi xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki', y ja chuka' rija' ri xbanon chi c'o chuka' ruk'ij-ruc'ojlen ri Cristo. Fil. 2:9. Queri' xuben roma xrajo' chi can ticukuba' ic'u'x riq'uin rija' y tivoyobej ri utzil ri xtuya' pan ivi'.
22 Y tok xinimaj ri nubij ri kitzij, can ja ri Lok'olej Espíritu ri xsamej pa tak ivánima. Y riq'uin ri', ri ivánima xch'ajch'ojir.§ Hch: 15:9; Stg. 4:8. Y re' nuben c'a chive chi ye'ivajo'* He. 13:1; 1 P. 3:8. ri ch'aka' chic kach'alal, y que'ivajo', pero man riq'uin ta ca'i' ipalej. Xa can janíla tivajo-ivi' y riq'uin ch'ajch'ojilej ivánima. 23 Roma rix c'o jun c'ac'a' ic'aslen. Jn. 1:13; 3:5; Stg. 1:18; 1 Jn. 3:9. Y re c'aslen re' man ja ta ri jun c'aslen ri niq'uis, ri xic'ul tok xixalex. Man que ta ri'. Re c'ac'a' ic'aslen, jari' ri xic'ul tok xinimaj ri ruch'abel ri Dios. Ch'abel ri can richin jantape' nic'oje', y ch'abel ri can c'o-vi c'aslen riq'uin. 24 Y chupan c'a ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij:
Ri c'aslen ri xkac'ul tok xojalex chuvech re ruvach'ulef, xa achi'el ri k'ayis. Is. 40:6, 8; Stg. 1:11.
Roma ri k'ayis nichaki'j y niq'uis-ka.
Y ri ruk'ij jun vinek, xa achi'el ri rusi'j jun k'ayis.
Roma ri rusi'j jun k'ayis xa nitzak-el.
25 Pero ri ruch'abel ri Ajaf Dios can richin jantape' nic'oje'.§ Is. 40:8. Y ri' ja ri utzilej ch'abel richin colotajic ri xtzijox chive rix.

*1:1 Hch. 2:9.

1:2 Ro. 8:29; 2 Ts. 2:13.

1:2 He. 12:24.

§1:3 Stg. 1:18.

*1:3 1 Ts. 4:14.

1:4 Mt. 6:20.

1:5 Jn. 10:28.

§1:6 Mt. 5:12; Ro. 12:12.

*1:7 Sal. 66:10.

1:7 Is. 48:10.

1:8 Jn. 20:29; 2 Co. 5:7; 1 Jn. 4:20.

§1:10 Gn. 49:10; Dn. 2:44; Hag. 2:7; Zac. 6:12.

*1:11 Ro. 8:9; Ga. 4:6.

1:11 Sal. 22:6; Is. 53:3; Dn. 9:26.

1:12 Dn. 12:9; He. 11:39.

§1:13 Lc. 17:30.

*1:14 Ef. 4:18.

1:14 1 P. 4:2-4.

1:15 2 Co. 7:1; 1 Ts. 4:7; 2 P. 3:11.

§1:16 Lv. 11:44.

*1:17 Stg. 2:1.

1:18 Ez. 20:18; 1 P. 4:3.

1:19 Ap. 5:9.

§1:19 Jn. 1:29.

*1:20 2 Ti. 1:9; Tit. 1:2, 3; Ap. 13:8.

1:20 Ga. 4:4.

1:21 Fil. 2:9.

§1:22 Hch: 15:9; Stg. 4:8.

*1:22 He. 13:1; 1 P. 3:8.

1:23 Jn. 1:13; 3:5; Stg. 1:18; 1 Jn. 3:9.

1:24 Is. 40:6, 8; Stg. 1:11.

§1:25 Is. 40:8.