Ri xek'alajirisex chuvech ri apóstol San Juan
1
Ri nabey tak ch'abel
Jac'a ri xquec'ulvachitej yan, jari' ri xuk'alajirisaj ri Dios chire ri Jesucristo, richin chi ri Jesucristo tuk'alajirisaj chiquivech ri rusamajela'. Romari' ri Jesucristo xutek c'a jun ru-ángel* Dn. 8:16; 9:21; Ap. 22:6, 16. riq'uin ri Juan ri rusamajel, richin chi xuk'alajirisaj chuvech, Jn. 12:49. ronojel ri'. Y ri Juan xubij c'a chi can kitzij ri ruch'abel ri Dios, chi can kitzij ri xubij ri Jesucristo, y kitzij chuka' ronojel ri xutz'et. 1 Jn. 1:1.
Can jebel c'a ruva-ruk'ij ri jun ri nisiq'uin re ch'abel re tz'ibatel can vave', y que chuka' ri' can jebel ruva-quik'ij ri ye'ac'axan§ Pr. 8:34; Lc. 11:28. y niquinimaj* Ap. 22:7. chuka'. Roma can nakaj chic c'o-vi ri k'ij tok xquec'ulvachitej ronojel re e tz'ibatel vave'.
Ri nutek-el rubixic ri Juan chique ri vuku' tzobaj (k'ataj) kach'alal ri ec'o pan Asia
Y yin Juan nintz'ibaj c'a el re vuj re' chive chi ix vuku' tzobaj (k'ataj) kach'alal ri ixc'o ri chiri' pa ruvach'ulef rubini'an Asia, y tic'ulu' c'a ri utzil y ri uxlanen ri nuya' ri Dios, ri can c'o-pe pa rutiquiribel, Ex. 3:14; Jn. 1:1. c'o re vacami y xtic'oje' re xtibe-apo chuka'. Y tic'ulu' ri utzil y ri uxlanen ri quichin ri vuku' utzilej tak espíritu ri ec'o-apo chuvech ri Dios ri tz'uyul pa lok'olej ruch'acat. Y can tic'ulu' c'a chuka' ri utzil y ri uxlanen ri nuya' ri Jesucristo, ri nibin ri kitzij, Jn. 8:14. ri nabey ri xc'astej-pe§ Ef. 1:20; Col. 1:18. chiquicojol ri caminaki' y ri pa'el pa quivi' conojel k'atoy tak tzij ri ec'o chuvech re ruvach'ulef. Rija' yojrajo',* Jn. 13:34. y romari' rija' xquen (xcom) y xbiyin ruquiq'uel, richin xuch'ej-el ri kamac. He. 9:14. Y xuben c'a chike konojel roj ri kacukuban kac'u'x riq'uin, chi xojoc reyes y sacerdotes Ap. 5:10; 20:4, 6. richin nikaben rusamaj ri Dios ri Rutata'. Y can que c'a ri', chi ja ri Jesucristo ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen y c'o ruk'atbel-tzij ri man jun bey xtiq'uis.
Roma tivetamaj chi ri Cristo can xtipe na vi ri pa sutz'.§ Dn. 7:13. Y konojel xkojtz'eton richin. Hasta ri vinek ri xeyo'on richin ri Jesucristo pa camic xtiquitz'et c'a chuka'. Can conojel vi vinek ri ec'o ronojel ruvach'ulef xque'ok' tok xtiquitz'et rija'.* Zac. 12:10; Jn. 19:37. Ja', can que vi ri' xtibanatej.
Ri Ajaf, ri can ronojel vi uchuk'a' c'o pa ruk'a' y ri can c'o-pe pa rutiquiribel, Is. 41:4; 43:10. c'o chuka' re vacami y xtic'oje' re xtibe-apo. Y rija' nubij: Ja yin ri rutiquiribel y ri ruq'uisibel, can achi'el ri nabey y ri ruq'uisibel letra.
Ri Jesucristo nuk'alajirisaj-ri' chuvech ri Juan
Y yin Juan ri ivach'alal, can ix vachibilan c'a chupan ri tijoj-pokonal, Ro. 8:17. ix vachibilan ri pa rajavaren o ri pa ruk'a' ri Dios, y can junan chuka' xkac'ul ri coch'onic ri nuya' ri Jesucristo chike. Yin xic'oje' c'a pa ti ruvach'ulef rubini'an Patmos, jun ti ruvach'ulef ri c'o pa ya'. Chiri' xic'oje-vi roma ri ruch'abel ri Dios y roma chuka' xink'alajirisaj ri Jesucristo. 10 Pero chupan ri jun k'ij richin ri Ajaf, yin xinben c'a jun achi'el achic'§ Hch. 10:10. roma ri ruchuk'a' ri Lok'olej Espíritu, y xinvac'axaj c'a chi c'o jun ri nich'on-pe ri chuvij. Y ri rubanic tok nich'on, can jebel c'a nik'alajin. Can achi'el nik'ajan jun trompeta, queri'. 11 Y xubij chuve: Ja yin ri inc'o-pe pa rutiquiribel y ri inc'o chuka' pa ruq'uisibel,* Ap. 1:17; 2:8; 22:13. can achi'el ri nabey y ri ruq'uisibel letra. Tatz'ibaj c'a pa jun vuj ronojel ri natz'et, y tataka-el pan Asia chique ri vuku' tzobaj (k'ataj) kach'alal ri ec'o chiri', chique ri aj pan 'Efeso, Hch. 18:19. ri aj pan Esmirna, ri aj pa Pérgamo, ri aj pa Tiatira, ri aj pa Sardis, ri aj pa Filadelfia y chique ri aj pa Laodicea, xinuche'ex.
12 C'ari' xinpiscolij-vi' richin nintz'et achique ri nitzijon viq'uin. Y tok nupiscolin chic vi', xintz'et c'a vuku' candeleros e banon riq'uin k'anapuek. Ex. 25:37; Zac. 4:2. 13 Y pa quinic'ajal ri vuku' candeleros pa'el c'a jun ri can achi'el ri Jun ri xalex chikacojol,§ Ez. 1:26, 28; Dn. 7:13; 10:5; Fil: 2:7, 8; He. 2:14; Ap. 14:14. rucusan jun rutziak ri napon c'a chiraken ka. Y rucusan chuka' jun ruximbal banon riq'uin k'anapuek, y re ximbel re' chuva-ruc'u'x nik'ax-vi. 14 Ri rujolon (ruvi') y ri rusmal tak ruvi' sek-sek, achi'el rusakil ri lana y ri tef ri nika'. Y ri runak'-ruvech achi'el ruxak tak k'ak'.* Dn. 7:9; Ap. 2:18. 15 Jac'a ri raken nireplun achi'el ri ch'ich' bronce tok jebel josk'in ruvech. Ez. 1:7. Can nic'a'on (nivovon), achi'el ta pa jun k'ak' c'o-vi. Y ri ruch'abel can janíla c'a nivajin, achi'el yevajin raken tak ya'. Ez. 43:2. 16 Y ri pa rajquik'a' e ruc'uan vuku' achi'el ch'umila'. Jac'a ri pa ruchi' nic'ulun-pe jun achi'el machet§ Is. 49:2. y chi ca'i' lados c'o-vi rey. Y ri nitzu'un, achi'el ri k'ij tok janíla ruchuk'a'.
17 Tok xintz'et c'a yin ri', achi'el jun caminek xitzak-ka ri chiraken.* Ez. 1:28. Pero rija' xuya' ri rajquik'a' pa nuvi' Dn. 8:18. y xubij c'a chuve: Man taxibij-avi', roma ja yin ri nabey Is. 41:4; 44:6. y ri ruq'uisibel. 18 Y ja yin ri Jesucristo ri in q'ues. Xiquen na vi (Xicom na vi), pero re vacami c'o nuc'aslen§ Sal. 68:20; Ro. 6:9. richin re jantape' xtibe-apo. Can que vi c'a ri'. Y c'o chuka' k'atbel-tzij pa nuk'a' richin inc'o pa ruvi' ri camic y pa ruvi' ri lugar ri ec'o-vi ri caminaki' ri man xquinimaj ta el. 19 Tatz'ibaj c'a ri xatz'et, ri yebanatej chic, y chuka' ri xquebanatej ri xtibe-apo. 20 Ri vuku' achi'el ch'umila' ri xatz'et pa vajquik'a' y ri vuku' candeleros ri e banon riq'uin k'anapuek, can c'o-vi c'a ri yec'ulun chi tzij. Ri vuku' achi'el ch'umila' ri e nuc'uan pa vajquik'a', je ri vuku' nusamajela'* Mal. 2:7. ri ec'o pa quivi' ri vuku' tzobaj (k'ataj) ri e nimayon vichin. Jac'a ri vuku' candeleros ri e banon riq'uin k'anapuek, je ri vuku' tzobaj (k'ataj) ri e nimayon vichin.

*1:1 Dn. 8:16; 9:21; Ap. 22:6, 16.

1:1 Jn. 12:49.

1:2 1 Jn. 1:1.

§1:3 Pr. 8:34; Lc. 11:28.

*1:3 Ap. 22:7.

1:4 Ex. 3:14; Jn. 1:1.

1:5 Jn. 8:14.

§1:5 Ef. 1:20; Col. 1:18.

*1:5 Jn. 13:34.

1:5 He. 9:14.

1:6 Ap. 5:10; 20:4, 6.

§1:7 Dn. 7:13.

*1:7 Zac. 12:10; Jn. 19:37.

1:8 Is. 41:4; 43:10.

1:9 Ro. 8:17.

§1:10 Hch. 10:10.

*1:11 Ap. 1:17; 2:8; 22:13.

1:11 Hch. 18:19.

1:12 Ex. 25:37; Zac. 4:2.

§1:13 Ez. 1:26, 28; Dn. 7:13; 10:5; Fil: 2:7, 8; He. 2:14; Ap. 14:14.

*1:14 Dn. 7:9; Ap. 2:18.

1:15 Ez. 1:7.

1:15 Ez. 43:2.

§1:16 Is. 49:2.

*1:17 Ez. 1:28.

1:17 Dn. 8:18.

1:17 Is. 41:4; 44:6.

§1:18 Sal. 68:20; Ro. 6:9.

*1:20 Mal. 2:7.