M̃aki Nap̃a
SEMES
Siriyuia
Visayuena Na Tusi Nene
Suniena plas na tusi nini
M̃aki kiena Semes, naga kiena visena wo lala nap̃a vena vianen yeririna lala kiena Ntewa nap̃a asu tetai asike e yo punuga e yomarava nini. Semes naga kila totou la mokliu e kiena visena vena iilaen yaru lala, vena atol sitomena a kiliaena wo lala. E m̃aki nini, naga pisayu suri moki nap̃a nalelagaena lala monar kiela sitomen tolia a monar akila. Naga sape nalelagaena nap̃a limana korena, naga monar kekara pogos nap̃a visae Ntewa visirlua naga va metava, a nalelagaena nap̃a kiena suri moki, naga monar kekara pogos nap̃a visae Ntewa ligan naga vito su tano. A pisayu p̃elaga wo nap̃a yaru monar kila, a naga sape lelagaena a yum̃aena, suri lua nene lalua monar akiriri lele taaga. Pisayu m̃ena sape yaru nap̃a kila ke p̃elaga wo na iilaen yaru tap̃ena, yoko kiena lelagaena m̃arera.
Semes pisayu suri lala na kilalien yaru lala, a naga sape yaru nap̃a suri la aimi akilalia, ana naga sum̃a p̃uarar ke p̃elaga mesmesu, naga kilia loge wo. Pisa sape nalelagaena monar ve tam̃an re gona visa suri viowa, ana monar yeluar ga Ntewa ea. A pisayu manmaruaena nap̃a Ntewa kiania, amio p̃elaga tap̃ena lep̃as nap̃a po, sane p̃elaga kiena yaru nap̃a kila kiena sitomena pito ga tano, pona kila kiena sitomena piyavi. Pisayu m̃ena p̃elaga lap̃as nap̃a piowa, sane yaru la asum̃a apeveyu, apilave pap̃isi, amila nakoaena pa yaru tap̃ena, pona akila kiela sitomena pa metava.
E m̃aki nini Semes pisayu lotena nap̃a navisatam̃eena sike ea, a suri keviyu si tai, pisawal ruruia nap̃a lelagaena amio yum̃aena wo, suri lua nene monar asike lele taaga e maliena kiena yaru nap̃a lelaga, ana nanini naga taveve sitomena kiena Ntewa.
Komp̃asnen tusi la na nini
Visena p̃esa 1:1
P̃elaga na lelagaena a p̃elaga na manmarua 1:2-8
La nap̃a limala korena a yaru na suri moki lala 1:9-11
Suri na kilalien lelagaena kiena yaru 1:12-18
Yaru naga monar loge visena kiena Ntewa a monar kila suri la nap̃a visena nini pisa 1:19-27
Visena na kila woen yaru pisu suri piowaga e yaru tap̃ena 2:1-13
Lelagaena a yum̃aena wo 2:14-26
Li nalelaga monar visuar ruruia e kiena visena 3:1-18
Li nalelagaena a p̃elaga lala na yomarava 4:1—5:6
Suri tap̃ena la nap̃a Semes pisa 5:7-20
1
Visen p̃esia
Mat 13:55; Mak 6:3; Yum̃aena 15:13; Kal 1:19Inu Semes inu nepe yaru na yum̃aena kiena ne Ntewa, a kiena ne kieta Sup̃e Yesu Kristo, nap̃a inu nesiri lum̃aki nini pimi pan amiu nap̃a amiu lus nae Israel lala lualima taaga pa lua nap̃a amiu asutetai asu ke e narin p̃egas lala e yo punu ga e yomarava nini. Inu nepiun nesape sanapen amiu asu pogaga pona amiu na asike sanape?
Naviawaena amio namanmaruaena
Puruvi lala a vineu lala, pogos nap̃a na kilaliena lala imi e amiu, amiu na akilia avisu la sa nap̃a suri nalogewonena. Nanene na sa nap̃a amiu akilia, pogos nap̃a suri nakilaliena naga kilali kiamiu naviawaena lala, ana amiu atauluia, nanene kila kiamiu naviawaena imi m̃arera manenea vena sum̃alu sulue. A pogos nap̃a amiu asum̃alu m̃arera sanene, nanene naga kilia kila kiamiu malena mesmesu ruru wo vap̃isi marua ruru nenaga a ule ruru e suri wo la punu ga, pe p̃elaga wo re tai nap̃a naga pe kiena re poli.
Ana visae amiu yaru tai naga sitom pisape kiena manmaruaena ve tokaki ga, naga monar viun tan Ntewa e kiena leniena, ana Ntewa kilia la van naga. Vanon nap̃a e p̃elaga kiena ne Ntewa, Ntewa naga tap̃atete visi viowa va yaru nap̃a naga viun suri tania, vanon Ntewa naga mlaluen ga nalaena wo silaga e kiena sinewo. Ana pogos nap̃a yaru viun suri sanene e kiena leniena, naga monar lelaga m̃arera, nap̃a naga ve sitom p̃ele re sina, vanon nap̃a sitomena kiena ne yaru na sanene naga sane sive nap̃a lagi miyuia kulkululu, lagi sum̃a supon kare ga pa e yo punu ga. 7-8 Yaru na sanene, kiena sitomena peve lua, a kiena p̃elaga lala kar ga, ana yaru na sanene tap̃atete si sitom visave p̃isi na la suri wo tai e Ntewa.
Yaru la nap̃a kiela suri re poli, a yaru la nap̃a kiela suri la moki
Kieta puruvi lap̃asia limala korena ga, pe kiela suri re poli, ana la popon awarwar la vap̃isi nap̃a Ntewa pisirlua kiela sitomena pa metava, 10 a kieta puruvi tap̃ena m̃ena ga lala, nap̃a la kiela suri moki, ana la m̃ena ga popon awarwar la manene vap̃isi, komin nap̃a Ntewa naga kila kiela sitomena la sike ga tano. Lala akilia akekara sa nap̃a la apisu kilale asape yaru nap̃a naga kiena suri moki, naga sa ga nap̃a meme tai nap̃a to yam plas ga. 11 Pogos nap̃a mrae pa metava, nap̃a yo pisun pap̃isi, ana mlege meme la nene la apimi ameu, ana akekapili pito tano ana maran meme la nene kokovio. A e p̃elaga ke nene, e pogos nap̃a yaru na suri moki lala asum̃a akilapolo ke kiela kilavaru lala wa, ana p̃isi na la aloru m̃ena ga akokovio.
Nakilaliena lala
12 Yaru nap̃a sum̃alu m̃arera e nakilaliena lala nap̃a aimi e naga, navisa ruruena sike e naga, vanon pogos nap̃a naga taulu suri la nene p̃isi, ana Ntewa yowauia ruru naga e nalaena wo tai, nap̃a naga namalena nene nap̃a Ntewa naga pisaaria p̃isi rui pan la nap̃a la asitom manene naga. 13 Visae nakilaliena lala imi e amiu, ana la atap̃ali amiu, ana amiu na ve avisa re avisave “O, natap̃aliena la nene la amolue e Ntewa.” Amiu tap̃atete avisa ve sanene, vanon nap̃a tap̃atete suri viowa naga kilia tap̃ali Ntewa, a p̃elaga nakilaliena yaru Ntewa naga pe kiena p̃elaga re nene poli. 14 Natap̃aliena la nene apimi m̃arera e yaru, e ga e pogos nap̃a kiena nasinenanena viowa ga nap̃a kila lup̃elup̃e naga, ana pure naga pano. 15 Siraunia, ana nasinenanena viowa nene naga pitovi pimi keviu ana naga p̃ar narina, nap̃a mlamulena viowa, a siraunia, pogos nap̃a mlamulena viowa nene naga m̃ena ga pitovi pimi keviu, p̃isi na naga m̃ena ga p̃ar narina, nap̃a naga marena.
16 Kiau puruvi wo lala, p̃isi na amiu avisuar ruru amiu, ve atam̃an re yaru la aimi avisa kotalia amiu, nap̃a la avisave “Natap̃aliena naga pimi e Ntewa.” 17 Amiu na monar akilia sa nap̃a suri wo punu ga, a nalaena tanea punu ga, la amolue ma e peni la apitomi e ita. La amolue e Ntewa nap̃a naga sii suri lala punu ga nap̃a la apivavaga ke e sinapane, suri vivavaga la nene nap̃a la akilia avilolou la silaga, ana naga kiena p̃elaga pe pe tap̃ena re nena pogos tai poli, nap̃a naga tap̃atete vilon m̃asina van ita pog tai, vena ligan ita tesum̃a ga e yemalolo. 18 Nane Ntewa ne nanene nap̃a sane kiena sitomena ga, naga kila ita tepimi tepe narina, komin nap̃a ita temlelaga e kiena visena lelaga, vena ita na sa nap̃a teve mras p̃esia na yeririna moki lala nap̃a p̃isi na lala alelaga mare e Kristo sirau.
Ita monar telogear visena kiena Sup̃e
19 Kiau puruvi wo lala, p̃isi na ve sinemiu p̃esan re visena nene, nap̃a apisape yeririna punu ga monar avitap̃ilin yagogoena, a monar avis male ga. A monar ve avitap̃ilin re m̃ena ga sinekarena, 20 komin nap̃a nasinemimiena kiena ne yaru, naga tap̃atete nenaga kilia kila p̃elaga namesmesuena kiena ne Sup̃e imi kate pog tai, peraga. 21 Ve sanene, amiu na monar akoven plan p̃elaga namname lala, a yum̃aena viowa lala e kiamiu malena la wetelu, a amiu monar aligan kiamiu sitomena sum̃a vatano e Visena Wa nap̃a naga kilia tamalia amiu, nap̃a Ntewa naga mapila e losinemiu lala p̃isi rui.
22 Amiu monar akila ya nap̃a Visena Wa nene naga pisa, pe pon re nap̃a amiu asum̃a avisa kotalia amiu ga poli, nap̃a amiu asum̃a ayagogonia ana amiyagogo korena ga e Visena Wa nene, amiu pe akila re suri la nap̃a pisa ke poli. 23 Nanene sa ga nap̃a yaru tai pisu marana e wii nap̃a ato e kilika, 24 nap̃a pogos nap̃a naga pure petania, pog plas laa ga nene, naga sinena p̃esan ke sina ga marana pisape m̃a naga marana sanape wa. 25 Ana yaru nap̃a naga pisu ruru loyum̃a e navisaluaena wo nene nap̃a naga kilia wereplan ita e mlamulena viowa, a naga yagogo ruru ea, nap̃a naga ve yagogo korena re ga p̃isi sinena p̃esania, ana naga logearia a naga yum̃aenia, yaru ne nanene narui p̃isi na Ntewa naga visa ruru naga e kiena yum̃aena punu ga.
26 Visae yaru tai naga sitom ke sape naga pe yaru mesmesu nalelagaena tai, ana naga pe p̃uarar ruru re purmenena poli, naga sum̃a pisa kotalia ke sina ga naga, a kiena nalelagaena pe suri korena ga. 27 Ana p̃elaga na lelagaena nap̃a mesmesu ruru po, a nap̃a naga pe lelaga kemua nap̃a po e marana ne Ntewa, naga sanini: p̃isi na amiu aialiali ninuyu lala a letano lala, vena aiila la e kiela malena m̃arera lala, a amiu auarar ruru kiamiu malena m̃arera vena p̃elaga viowa amio kororaki lala na yomarava ve atolkare amiu re.

1:1 Mat 13:55; Mak 6:3; Yum̃aena 15:13; Kal 1:19