La carta de San Pablo a los
Filipenses
1
Filipos cʉto gãnare Pablo ĩ papera cõare gaye
Ñati Filipos gãna mʉa. Yʉ Pablo Timoteo rãca adi papera uca gʉa. Jesucristore moa ĩsiri masa ña gʉa. Cristore tʉorʉ̃nʉcõri Dios ñarã ña mʉa cʉni. “Queno ñaña mʉa”, yi ñuca gʉa mʉare. Dios oca riasori masa ito yicõri ĩnare ejabʉari masare cʉni, “Quenajaro”, yi ñuca gʉa. Mʉare queno yijaro mani Jacʉ Dios. Ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ sajari oca cʉtiroca yijaro ĩ. Ito bajiro mʉare yijaro yirocʉ, Diore ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni mʉare yiari seni ĩsisotia yʉ.
Jesucristore rʉ̃cʉbʉorãre yiari Pablo ĩ seni ĩsire gaye
Mʉare tʉoĩa wanʉcõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia yʉ. Mʉare yiari Diore yʉ bʉsisotija, yʉ ya ʉsijʉ queno wanʉ quenasotia yʉre. Cajero Cristo ocare boca ãmisʉorãti yʉre ejabʉasʉocʉ mʉa. Adocãta cʉni yʉre ejabʉacõa mʉa maji. Ito bajiri mʉare yiari Diore yʉ senisotija yʉ ya ʉsijʉ queno wanʉ quenasotia yʉre. Jesucristore mʉa tʉorʉ̃nʉsʉorajʉti queno mʉa yi ñaroca yisʉoñi Dios. Mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ tʉdi ejaroti rʉmʉjʉti, “Queno yi masijaro ĩna”, yirocʉ manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Ĩ ñarã mani ñatĩñatoni ito bajiro manire yigʉ yiguĩji ĩ. “Riti bajia iti”, yi masia yʉ. Yʉre ti maicõri ĩ oca gãjerãre yʉ goti ucutoni yʉre cũñi Dios. Ĩ ocare yʉ riaso ucuroca queno yʉre ejabʉasoticʉ mʉa. Jesucristo oca masare yʉ riasoja ticõri, yʉre tubiacã ĩna. Ito bajiro yʉre ĩna yibojarocati, “Ĩna cʉni Cristore tʉorʉ̃nʉjaro”, yirocʉ, “Ñasarise ña Cristo oca”, yi jidicãbea yʉ. Tubia ecorʉ yʉ ñabojarocati queno yʉre ejabʉasotia mʉa. Ito bajiri yʉ ya ʉsijʉ mʉare tʉo maia yʉ. Ito bajiro mʉare yʉ tʉoĩaja quena ña yʉre. Jesucristo mʉare ĩ tʉo mairo bajiroti bʉto mʉare tʉo maia yʉ cʉni. “Ĩnare bʉto ti ãmoami Pablo”, yi masiami Dios yʉre. Gãjerãre bʉto bʉsa ti maijaro ĩna, yirocʉ Diore seni ĩsisotia yʉ mʉare yiari. Queno tʉoĩare gaye Dios mʉare jidicãjaro, yirocʉ ĩre senisotia yʉ. Ito yicõri ĩ ãmorise mʉa tʉo masi jeotoni mʉare yiari Diore seni ĩsisotia yʉ. 10 Ñasarise riti mʉa tʉoĩa besere ãmoa yʉ. Ito bajiro mʉa yija, queno yirã ñari Cristo ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ñe seti mana ñarã yirãji mʉa. 11 Jesucristo sĩgʉ̃ti ñami quenarise riti mani yi masiroca yigʉ. Quenarise riti yisotijaro ĩna, yirocʉ mʉare yiari ĩre seni ĩsisotia yʉ. Ito bajiro queno mʉa yija ticõri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñami Dios”, yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji gãjerã cʉni.
Cristore riti mani moa ĩsi sʉyaja quena, Pablo ĩ yire gaye
12 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. “Quenabiti jaje Pablore rẽtabojarocati jãjarã bʉsa Jesucristo oca tʉorʉ̃nʉ wama masa”, mʉa yire ãmoa yʉ. 13 “Cristore ĩ tʉorʉ̃nʉja ticõri, ĩre tubiayijarã ĩna”, yi masiama adi cʉto gagʉ ʉjʉ ya wi coderi masa. Ito bajiro riti yi masi jediama ado gãna yʉre. 14 “Tubia ecorʉ ñabojagʉti Cristore jidicãbeami Pablo”, yi tʉoĩacõri ado gãna mani ñarã jãjarã, bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉ wama. Ito bajiri oca sẽocõri güimenati Dios ocare riasoama ĩna.
15 Cristo ocare queno yʉ riaso masijare, yʉre ti ʉoama coriarã. “Pablo rẽto bʉsaro queno riasorãji gʉama”, yicõri riasobojama ĩna. Gãjerãma Dios oca tʉorʉ̃nʉrã ñari, wanʉre rãca riasoama. 16 Yʉre tʉo maicõri Cristo oca masare riasoama ĩna. “Tubia ecoanare cʉni Cristo oca ñasarise gotijaro Pablo, yirocʉ Pablore tubiaroca yiñi Dios”, yi masiama ĩna yʉre. Ito bajiri yʉre tʉoĩacõri Cristo oca masare riasoama ĩna. 17 Yʉ riasorise ti ʉocõri, “Manire cʉni ti wanʉjaro masa”, yirona riasobojama yʉre ti tudiri masa. Dios ocare tʉorʉ̃nʉrã meje ñabojarãti ĩ oca masare riasoama ĩna. “ ‘Ĩnajʉare tʉorʉ̃nʉ wama masa’, yire oca Pablo ĩ tʉoja, bʉto bʉsa bojori bʉjagʉ yiguĩji ĩ tubiara wi ñagʉ̃”, yi tʉoĩabojarãji ĩna yʉre. 18 Ito bajiro ĩna yibojaja cʉni no yibea yʉre. Cristo oca masare ĩna riasoja iti ña yʉre quenarise. Yʉre ĩna ti maija, ĩna ti maibeja cʉni Cristo oca masare ĩna riasoja iti ña yʉ ya ʉsijʉ yʉ wanʉroca yirise. Ito bajiri bʉto bʉsa wanʉ wacʉ yigʉja yʉ.
19 “Yʉre yiari Diore senirã yama ĩna”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. “Yʉre ejabʉarocʉ Espíritu Santore cõañi Jesucristo”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajiri tubia ecorʉ yʉ ñabojarocati, “Quenarise rẽtaro yiroja yʉre”, yi tʉoĩa yʉ. 20 Jesucristo ĩ cũrʉ ñari, ija ĩ tiro riojo bojo ãmobea yʉ. Yʉ tʉoĩa yurise, yʉ ãmorise cʉni yʉ tʉoĩa yuja, ado bajiro bajia. Oca sẽocõri Cristo ocare riti riasosoti ãmoa yʉ. Tubia ecorʉ yʉ ñaja, tubia ecorʉ meje yʉ ñaja cʉni, yʉre ticõri Cristore masa ĩna rʉ̃cʉbʉore ãmoa yʉ. Yʉre ĩna bucõaja cʉni yʉre ĩna sĩaja cʉni no yibea yʉre. Cristore masa ĩna rʉ̃cʉbʉoja iti ña yʉre ñasarise. 21 Cristore riti moa ĩsirocʉ ña ãmoa yʉ. Iti ña yʉre ñasarise. Yʉ godaja, bʉto bʉsa quenarise bʉjagʉ yigʉja yʉ. 22 Adi sita ñagʉ̃, Cristore tʉorʉ̃nʉjaro masa, yirocʉ ĩnare riasoa yʉ. Catigʉ yʉ ñaja, quena ña yʉre. Yʉ godaja cʉni quena ña. Ito bajiri, “Godarejʉa ãmoa yʉ, catirejʉa ãmoa yʉ”, yi bese masibea yʉ. Jʉaji gayejʉti quenacõa yʉre. 23 Ito bajiri josari ña yʉre iti jʉaji gaye yʉ beseja. Cristo rãca ña ãmogʉ̃, godare ãmoa yʉ. Ĩ tʉ yʉ waja, bʉto bʉsa wanʉ quenaro ñagʉ̃ yigʉja. 24 Ito bajibojarocati adi sita yʉ ñaja bʉto bʉsa mʉare riasogʉ yigʉja yʉ. Mʉare yʉ riasoja iti ña bʉto bʉsa ñasarise. 25 “Riti bajia iti”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajiri, bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉ wajaro ĩna, yirocʉ, “Mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja yʉ maji”, yi tʉoĩa yʉ. Cristore tʉorʉ̃nʉcõri bʉto bʉsa wanʉjaro ĩna, yirocʉ mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja yʉ maji. 26 Ito bajiri mʉcana yʉre mʉa tija, wanʉrã yirãji mʉa. Cristo yʉre ĩ codeja ticõri, “Queno ya Dios mʉ”, yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji mʉa.
27 Cristo oca iti gotiro bajiroti mʉa cʉdija iti ña ñasarise. Mʉa tʉjʉ yʉ waja, yʉ wabeja cʉni yʉ yiro bajiroti mʉa yire ãmoa yʉ. “Cristore tʉorʉ̃nʉcõri sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã ñama ĩna. Ito yicõri, Cristore tʉorʉ̃nʉjaro gãjerã cʉni yirona, ĩ oca riti riasoama ĩna”, masa ĩna mʉare yire, tʉo ãmoa yʉ. 28 Mʉa wajana Dios oca ti terã ĩna ñaja, güibesa ĩnare. Oca sẽoña. Ito bajiro mʉa yija ticõri, “Jeame ʉ̃jʉrojʉ cõagʉ̃ yiguĩji Dios manire”, yi masirã yirãji ĩna. Gaje gaye cʉni ado bajiro mʉare tʉoĩarã yirãji ĩna. “Ĩnare ejabʉami Dios. Ito bajiri ĩnare masogʉ̃ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩarã yirãji ĩna, mʉa queno yirise ticõri. 29 Manire ti maicõri Cristore mani tʉorʉ̃nʉroca yiñi Dios. Iti ña mani wanʉrise. Ito bajibojarocati Cristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, quenabeto mani tõbʉjaroca yirã yirãji gãjerã. Ito bajiro cũñi Dios manire. Ito bajiri mani wanʉroti ña iti cʉni. 30 Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri, Cristore tʉorʉ̃nʉjaro masa yirona, josari moa mani. Iti rʉmʉ Cristo oca yʉ riasoja ticõri, quenabeto yʉ tõbʉjaroca yʉre masa ĩna yija ticʉ mʉa. “Adocãta cʉni ñeñaro tõbʉjagʉ yiguĩji”, yire oca tʉorãji mʉa.