Mak
Bobiaŋ Biŋe Makji quraŋgaya.
Mimitaniŋ
Mak maŋgoinere tina Maria, mamainere tina so manegobeneŋ. Jerusalem siti rauine gobuŋ. (Aposol 12.12) Iŋoyoŋunde sundu mo tinaine so miku gaŋ 14.51-52 oo quraŋgaya pega. Pitaji bapi gako maŋine bokirieya. Biŋe buŋo qaji teya. Qaji teko nipeine Barnabas eru Pol yokoke roregaru misin gio ba raku Pol bokeru roiŋgabu. Roiŋgabu jikigaru gio baku gogu Biŋe binaŋ moakoŋ moakoŋ baku qodureru qojugaku kotu kantri yoŋore Grik buŋoo quraŋgaya. Yesure buŋo oi Arameik. Oi “Eli eli lama sabaktani,” ore so.
Yesuji mande gioine uruŋu baku Anuture Made fukeru ŋiŋigo bapi yaberu goya, Makji buŋo oi mitaniŋgaru quraŋgaya. Yesure gio qoruine oi yokaomo: Biŋe qaji yareya, gemokaku yobe yabeya eru agiburaŋ bokeru jibeine jibeine bobiaŋgaya.
Buk yoore mobe qoruine 6 oi iŋi:
Buŋo fuŋfuŋgaine: Jon eru Yesu 1.1-13
Tumoqoqo gio Galili maŋineo baya 1.14–9.50
Galili bokeru Jerusalem raya 10.1-52
Jerusalem sonda moakoŋ goku komeya 11.1–15.47
Yesuji komegone pakereya 16.1-8
Pakereru fukeru Sombuŋgo ropeya 16.9-20
1
Munaŋqoqo Rauine Yesu Kristo iŋo Anuture Made fukega. Nonji iŋore Bobiaŋ Biŋe fuŋgaru quraŋgago.
Jonji Yesure kadi bataniŋgaya.
Mat 3.1-12; Luk 3.1-18; Jon 1.19-28
Anutuji Sombuŋ maŋgo madeine buŋo mo ojime kajeqouŋ ŋi Aisaiaji oi quraŋgaya iŋore Biŋe Quraŋgo iŋi pega,
“Mane. Nonji kiŋaŋ mimerereŋne mo sorebe ronekoŋ raku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo rakaigoŋ.”* Mal 3.1
“Biŋe mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gokame raku buŋoine iŋi maneinebi, ‘Ofonji wareiŋ-oo! Ore eru ŋoŋo jaueru kadiine bataniŋgainebi. Ŋoŋo maŋyaŋuŋ botiŋgaru kadiine kemaseinebi.’ ”* Ais 40.3
Buŋo ore so ŋi mo tinaine Jon fukeya, tinaine mo Mitimeso ŋi. Fukeru moreŋ buroineo goku dimaku Biŋe buŋo iŋi miku goya, “Ŋoŋoji bio maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ. Oŋu ebi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeiŋ.” Oŋu miku gokame Judia prowinsre kae sosowo eme Jerusalem siti yoŋoji qoko qoko keku poreru Jondeo warebuŋ. Wareru waperu agiburaŋyaŋuŋ mifukebi Jonji oi Jordan obu rendaineo miti meso rau yareya.
Jonde sakikomoŋ oi kamel sikiineji bakine eru ombuineo bifuŋ joma sakiineji bakine oi kiperu goya. Uqo munjaŋine oi putogisi burugisi eru gomende kou obuine, oi noku goya. Oi sosowo kajeqouŋ ŋi Elaija iŋore so.* 2 Kiŋ 1.8 Jonji buŋo iŋi mitaniŋgaru goya, “Nonde ŋadio ŋi usuŋine sanaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ ropekiineji nonde odureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komonde nigiŋ bapigaru pirueiŋ ore mimigaŋgaŋ eru embimbiŋgabemiŋ. Nonji obu omaineji rau ŋaregoyoŋ, iŋoji Moro Tiriineji rau ŋareiŋ.” Oŋu.
Jonji Yesu miti meso rau teya
Mat 3.13-17; Luk 3.21-22; 4.1-13
Damaŋ oo Yesuji Galili prowinsre kae tinaine Nazaret oone Jondeo wareme Jordan obu rendaineo miti meso rauteya. 10 Rau teko obuone wapeko oo akoŋ Sombunji aŋgame Yesuji pakeru ŋoneme Moro Tiriineji kerisieru kabu webo oŋu fukeru Yesure qoruineo waki roya. 11 Oi ŋoneme Sombuŋ kaeone buŋo mo iŋi fukeya: “Goji nakene wombuŋ made fukende beune fiame ŋoneguru aŋi manego.” Oŋu.* Jen 22.2; Kiki 2.7; Ais 42.1; Mat 3.17; 12.18; Mak 9.7; Luk 3.22
Satanji Yesu esoigaku goya.
Mat 4.1-11; Luk 4.1-13
12 Miti meso rau teme oo akoŋ Moro Tiriineji Yesu eteru soreme moreŋ buroineo raya. 13 Raru una 40 oŋu oo gome gemokaku qoruyaŋuŋ Satan iŋoji esoigaku goya. Joma rigaŋine yoŋore botugo gokame Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji bapi garu gobuŋ. Oŋu.
Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya.
Mat 4.12-22; Luk 4.14-15; 5.1-11
14 Jiki Jon witi pigo ruabi ŋeya. Yesuji damaŋ oo Galili prowinsgo kirieru raya. Raru Anuture Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru goya. 15 mitaniŋgaru iŋi yajiya, “Anutuji qorumaŋine ruainde damanji bio bembeŋgaga. Anutuji damaŋ ruame go wapebuŋ, oi muŋambe yo fukega. Ore eru maŋyaŋuŋ kerisieru Bobiaŋ Biŋe manesiŋ gainebi.”* Mat 3.2 16 Yesuji oŋu yajiru roregaru goku Galili obu jogunde qaŋaŋgo boyoberu raku jembaeŋ fufuru ŋi yoyoka ŋone yapeya. Tinayakuŋ Saimon, gboine tinaine Andru. Yokoji simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi ore bokeru gobu. 17 Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka, ŋoko noŋ boyobe nuru warebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jembaeŋ oŋu pore yabenimi.” 18 Oŋu yasiya oo akoŋ simemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu. 19 Yesuji yokoke kokiine mo jikigaru raku Zebedi madeine Jeims eru gboine Jon ŋone yapeya. Yokoji oŋuakoŋ ogâo ŋeku simemeŋyakuŋ bobiaŋgaru kiperu ŋebu. 20 Ŋebire ŋone yaperu oone oŋga yateya. Oŋga yateme mamayakuŋ Zebedi eru moneŋ gio ŋipuine ogâo boke yaberu fuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu.
Yesuji gemo mo yobeya.
Luk 4.31-37
21 Oŋu moko raku Kaperneam taoŋgo ropebi Sabat kombaŋ fukeme Yesuji oo akoŋ oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. 22 Kadi buŋore qaqaji oŋuine matayoŋ, usuŋ pe teya ore so qaji yareru eeboboinere so enimiŋ ore miya. Ore kufufuŋ yoŋoji oi ŋoneru popureru waragabuŋ.* Mat 7.28-29
23 Oŋgawowosi piyaŋuŋ oo damaŋ oo akoŋ ŋi mo gemoineke ŋeko gemo oo tinaine iŋi oŋgaya, 24 “O Yesu, Nazaret ŋi! Go uruŋu eru enoreiŋgo ege? Bosembe nobeiŋgo ore warege me? Noŋ fuŋnego mane mukugo. Go Anuture ŋi Roosiŋine fukege.”
25 Oŋu oŋgame Yesuji kanegaru iŋi ojiya, “Go bio buŋogo bokeru ŋi yo bokeru use.”
26 Oŋu ojime gemoji ŋi oi yoyowogaru furu yoyou eteru buŋo sembeqambeine oŋgaru waperu bokeru raya. 27 Rako sosowoji meayaŋuŋ mukume waragaru weweu eku iŋi mibuŋ, “Yei, mamagore sia! Yo oi wamo ya? Yo mamane gariine usuŋineke. Iŋoji gemokaku oŋuakoŋ mitiga yareme miine reŋgagobi.”
28 Oŋu fukeme Yesure tinabiŋeji pipa saueru kae bembeŋgo ŋe rabuŋ, oo raku raku Galili prowins sosowo sagaya. Oŋu.
Yesuji jibe ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabeya.
Mat 8.14-17; Luk 4.38-41
29 Yesuji Kaperneam yoŋore oŋgawowosi pi bokeru oo akoŋ Jeims Jon yokoke Saimon eru Andru yokore pigo ropebuŋ. 30 Oo ropebi Saimon safaŋineji sakijo jibe bame peya. Peko biŋeine oi pipa Yesu ojibuŋ. 31 Ojibi iŋoreo raru meineo roku bopeŋgame pakereya. Pakereme sakijoine bokeme uqo rigaru yareya.
32 Yareme kae ubu eme wegi jiriŋine rakame oo Kaperneam rauine yoŋoji dimaku ŋiŋigoine ŋiŋigoine jibe gemoyaŋuŋke oi sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ. 33 Kaperneam taoŋgone kubu sogoji wareru Saimonde pi mendiineo tumaŋgabuŋ. 34 Tumaŋgabi dimaku ŋiŋigo jibe fuŋne fuŋne fuke yareya, oi kokoine bobiaŋ yabeya. Oŋuakoŋ gemokaku yoŋoji Yesure fuŋne manebuŋ ore Yesuji mi bibiyaŋuŋ qojigaru kokoine yobe yabeya. Oŋu.
Munaŋqoqo gioine Galili sosowo sagaya.
Luk 4.42-44
35 Yesuji kubaŋ peko ubu wegi jiriŋ sineme pakereru kae qaŋaŋineo raru iŋoyoŋe yobu yaŋekoŋ oo oŋga wosiya. 36 Oŋga wosigako Saimon eru ogopuine iŋoke gobuŋ, yoŋoji pipa ŋadiineo rabuŋ. 37 Raku bofukeru iŋi ojibuŋ, “Ŋiŋigo sosowoji bio go baagugobi.”
38 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Kae goine roregaru ŋe ragobi, oi ŋonegobi. Nonji Biŋe buŋo kae so misauebemiŋ ore waki gogo. Ore kae roregaru rakimiŋ.”
39 Oŋu yajiru Galili prowins sosowo roregaru raru oŋgawowosi piyaŋuŋgo Biŋe buŋo miku gemoine gemoine oi yobe yabeku goya. Oŋu.* Mat 4.23; 9.35
Yesuji wako ŋi mo baposikeya.
Mat 8.1-4; Luk 5.12-16
40 Yesuji taoŋ mogo gome wako ŋi moji wareru dikanji keru Yesure maŋfuŋgo rakaru iŋi oŋga wosi teya, “Goji aŋigoji bobiaŋ nuiŋ ore manege ine, noŋ soine bofosike nuigoŋ.”
41 Oŋu oŋga wosi teme iŋore beusembe maneru meine sineru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oi somieiŋ ore manego. Go bio posike.” 42 Oŋu mime wakoine oi oo akoŋ posikeya. 43 Posikeme siŋaŋ bobo buŋo sanaŋine ojiku oo akoŋ “Soine raigoŋ,” ojiya. 44 Kajeqouŋ buŋo oi iŋi ojiya, “Mane. Ore biŋe buŋoine oi mo so minde maneniŋ. Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduigoŋ eru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore sogo eru boji rigamiŋ. Oi rigande ŋoneme ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.”* Lew 14.1-32
45 Yesuji oŋu ojikoyoŋ, iŋoji raku jibu fuŋgaru biŋe buŋo oi kokoine miku goko saueya. Saueme Yesuji taoŋine taoŋine oo totogo moke raiŋgore embimbiŋgaya. Embimbiŋgaru taoŋ ŋadiyaŋuŋgo moreŋ taine oo akoŋ goya. Oo goko kae so oone ŋiŋigoine ŋiŋigoine iŋoreo warebuŋ. Oŋu.

*1:2: Mal 3.1

*1:3: Ais 40.3

*1:6: 2 Kiŋ 1.8

*1:11: Jen 22.2; Kiki 2.7; Ais 42.1; Mat 3.17; 12.18; Mak 9.7; Luk 3.22

*1:15: Mat 3.2

*1:22: Mat 7.28-29

*1:39: Mat 4.23; 9.35

*1:44: Lew 14.1-32