Rom Quraŋ
Polji Rom yoŋore Quraŋ ruaya.
Mimitaniŋ
Rom sitio yauraine gobi maŋkekerisie kubuine kubuine yoŋoji botuyaŋuŋgo siŋsaŋ qaru roiŋgaru gobuŋ. Juda goineji maŋyaŋuŋ kerisieru Juda eeboboo eru Kadi buŋoo qakatoru Anuture moge sakiyaŋuŋgo ketigaru joma so noku gobuŋ. Kotu kantrire maŋkekerisie kubu yoŋoji Anuture yauŋmoririgo qakatoru Anuture Kadi buŋo rurumaŋgo so raru sigopou paiineo agiburaŋ afagaru enimiŋgo manebuŋ. (6.15) Anutuji Juda kufufuŋ foriine ŋadi yaberu tifeyaŋuŋgo kotu ŋiŋigo oŋga yareko biŋeine fukebuŋ, ore eru goueru igosisi eyarebuŋ. (11.18-20) Oŋu eru Juda maŋkekerisie yoŋoji mosiyaŋuŋ raŋgbaŋine oŋuakoŋ boyobebuŋ ore eru mipemiriŋ eyareku gobuŋ. Juda kubu yoŋoji kotu kantrire maŋkekerisie ogopuyaŋuŋ sure yaberu Juda mosiyaŋuŋ so boyobebuŋ ore eru buŋoyaŋuŋ fofoakoŋ mitariku sigopou gobuŋ. (2.17-20; 14.3)
Qodure yabeiŋ ore Polji kubu yoyoka yoŋore kajeqouŋ buŋo bubu quraŋga yareega. Juda yoŋore fuŋne barariŋga yareko (2.21-27) kotu kantri yoŋoji jeriebuŋ. Buŋo qoruine iŋi yajiya, “Yesu manesiŋ gabeneŋ Anutuji mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneru buŋonoŋuŋ mitariko posikekimiŋ. Kadi furuine mo so pega.” (1.17) Kotu kantri ŋiŋigo sigokeiŋyaŋuŋ qomukuiŋ ore fuŋneyaŋuŋ barariŋga yareru iŋi yajiya: “Anutuji ŋoŋo-ŋaŋunde fiinere eru matayoŋ, iŋoyoŋunde ŋonemainde eru ŋoŋo roosoe ŋabeya. (11.30-32) Ore eru yameŋ keku Kadi buŋo reŋgaru goinebi. (7.12-24) Sosowo yobu agiburande nigiŋ gbedio goku egu sibirigakimiŋ ore egobeneŋyoŋ, (3.23; 5.12) Anutuji iŋoyoŋunde yombenji wakiiŋ ore eru Kristo soreya. (5.8-9) Moro Tiriineji bomukuru agiburaŋ ŋonemainde usuŋgone pirue nobeiŋ. Ore eru agiburaŋ eebobo bokeru (6.11-14) qodureru manjoko naduŋgaduŋ eku yauraine yoŋore botugo yauraine oŋuine so goinebi.” Kajeqouŋ oŋuine yareme waigo waigo reŋgaru qodureru gobuŋ. Polji damaŋ fuŋfuŋgaine Rom rako kitiŋ etebi jikigaru Spein moreŋgo raiŋgo maneru oŋu quraŋgaya.
Buk yoore mobe qoruine 7 oi iŋi:
Mimitaniŋ buŋo eru buŋo qoruine 1.1-17
Sosowoji agiburande munaŋqoqore embimbiŋgagobeneŋ 1.18–3.20
Anutuji munaŋ qa noreega ore fuŋine 3.21–4.25
Kristoke gogo gariinere fuŋne 5.1–8.39
Israel yoŋoji Anuture mamanesu buruo gogobi 9.1–11.36
Maŋkekerisie niŋore mosi eebobore buŋo 12.1–15.13
Buŋo tatariine eru iŋoyoŋere momojo buŋo 15.14–16.27
1
Pol noŋ Yesu Kristore gio bobo ŋi eru Rom maŋkekerisie ŋiŋigo ŋoŋoke buŋo mi manekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgago. Anutuji oŋga nareko sosore ŋi aposol fukego. Anutuji Bobiaŋ Biŋeine misaueiŋgo ore roosoe nume gogo.
Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ gokiminde Bobiaŋ Biŋeine barariŋga noreiŋ ore buŋoine oi ronekoŋ kiperu miko kajeqouŋ ŋiŋigoji maneru Biŋe Quraŋ tiriine oo quraŋgabi pega. Bobiaŋ Biŋere fuŋne oi iŋoyoŋunde made Yesu Kristo. Iŋoji moreŋ ŋi oŋuine kiŋ Deiwidre osigidapu yoŋoreone fukeya.
Sombuŋ ŋi oŋuine iiruineji posiine tiriine fukeya. Anutuji oi bogboreme komegone pakereko usuŋineji totogo fukeya. Anutuji oŋuine oiji iŋoyoŋunde Made fukega ore buŋoine oi misanaŋgaru igodoŋga teya. Ofoŋnoŋunde fuŋne oŋu. Kristoji giore foriine iŋi fukeiŋgo maneya: Niŋoji kotu kantriine kantriine roregaru Yesure tina botuyaŋuŋgo misauebeneŋ maneru maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ gaku buŋoine reŋgaru gonimiŋ. Ore eru aposol gioine eru yauŋmoririine oi noreko baku gogobeneŋ. Anutuji ŋiŋigo Yesu Kristore biŋe fukeru gonimiŋ ore oŋga yabeya, Rom ŋoŋo oŋuakoŋ yoŋore botugo gogobi.
Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Rom sitio gogobi, nonji sosowo ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde ŋiŋigo gbagbataeŋine gonimiŋ ore oŋga ŋaberu manji jojoko eŋareega. Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo gonimiŋ. Oŋu oŋga wosiego.
Polji Anutu miteŋ gaku iŋi oŋga wosiya:
Moreŋine moreŋine sosowo yoŋoji Rom ŋoŋore mamanesinde sundu mibi maneego. Ore eru buŋone fuŋgaru Yesu Kristoji maŋgo enareko sosowo ŋoŋore eru Anutune daŋge miego. Nonji maŋ aŋine sosowo Anuture gioo ruaru kiŋaŋine qaku Madeinere Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego. Oo jijiki ŋoŋo manesu ŋareego, oi Anutuji kitiŋgaku miega.
10 Damaŋ so iŋi miku oŋga wosiego, “O Anutu, nonji Rom yoŋoreo rabemiŋgo maneru damaŋ joroine odigago. Ore eru go aŋigore so minde kadi fukeko damaŋ yoo soine rabemiŋ.” 11 Ŋone ŋaberu mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋgaiŋ ore maneru soine gio bobore mamane yauŋ mo ŋarebemiŋ. Ore eru damaŋ fuŋfuŋgaine ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋgo aŋi sogo maneru gogo. 12 Iŋi ekimiŋgo aŋi sogo maneego: Nonji ŋone ŋabebe qodureku noŋ eru ŋoŋo uruŋu manesiŋ gaegobeneŋ, oi mimane eku manji kitiŋgaku beufi eekimiŋ.
13 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo iŋi manesuku goinebi: Nonji kotu kantri goine yoŋore botugo roregaru maŋyaŋuŋ bapakare yabebe kerisiebuŋ, ore so ŋoŋore botugo oŋuakoŋ foriine fukeko ŋonebemiŋgo manego. Ore eru damaŋ kokoine ŋoŋoreo iqi warebeminde buru ruaru goboŋyoŋ, ya goineji damaŋine damaŋine kipe nuko embimbiŋgaboŋ.* Apo 19.21 14 Anuture jiŋoo tife iŋi pe narega: Ŋiŋigo kubu fuŋne fuŋne bapi yabebeminde buŋoji nonde paio pega. Ŋiŋigo maŋgboroŋyaŋuŋke eru qanda (grasrut) yoŋore kiŋaŋqoqo sogokoŋ fukego. Qoqodure buŋo Grik manegobi eru qanda* Qanda, Webo buŋoo bus kanaka, ŋiŋigo gomeŋgo yoŋoyoŋe akoŋ mutu goku mamane piyaŋuŋ tomiri mo qanda gobuŋ. goku yoŋoyaŋunde buŋoji yayaŋ miegobi, oi sosowo bapi ŋabebemiŋgo manego. 15 Oŋu maneru Bobiaŋ Biŋe oi Rom siti ŋoŋore oŋuakoŋ mitaniŋgabemiŋgo afagaru joineke eego. Oŋu.
Bobiaŋ Biŋere usuŋ oi iŋi:
16 Anuture usunji noŋuŋ sosowo qowirie nobeko damaŋ yoo Sombunde biŋe fukegobeneŋ. Juda niŋoji rone maŋnoŋuŋ kerisieru oi manesiŋ gabeneŋ eru niŋore ŋadio kantri goine yoŋoji oŋuakoŋ oi manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Ore eru Anutuji usuŋine Bobiaŋ Biŋeo ruako pega ore mimigaŋgaŋ so eego.* Mak 8.38 17 Bobiaŋ Biŋeji posiine fukekiminde fuŋne barariŋga noreega. Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Posiine fukega, iŋoji mamanesiŋineji maŋgo eteko sanaŋgaru go ropeiŋ. Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Niŋo Anutu fuŋgaru manesiŋ gabeneŋ mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ eru moreŋgo gokiminde so jikigaru manesiŋ gaku jiŋoineo posiine fukeekimiŋ.” Oŋu.* Hab 2.4
Noŋunde agiburande ore Anuture maŋ rigaŋgaega.
18 Soine posiine fukenobeŋyoŋ, ŋiŋigo buŋo foriine eeboboyaŋunji kejigaru jijibu baegobi, Anutuji oi Sombuŋgo paibeone piku ŋoneme so sagako maŋine rigaŋgaega. Ŋiŋigo oŋuine sosowo ŋone yaberu wuwunuŋyaŋuŋ igogaru mosiyaŋuŋ sembene ore eru rosiine barariŋga yareega. 19 Oi yoore eru: Anuture fuŋne mane mukukimiŋ ore so fukega, oi iŋoyoŋe barariŋga yareme botunoŋuŋgo totogo akoŋ peko maneegobi.
20 Anuture gogo so ŋoneegobeneŋyoŋ, usuŋine oi Sombuŋ moreŋ bofuke yaperu oone fuŋgaru noduru go wapeme damaŋ tatariine tomiri fukeru peega. Ore eru Anuture mequraŋ poretiŋ ŋonebeneŋ moreŋfuŋ kuririineke fukega ore fuŋine soine mane mukukimiŋ ore so fukega. Ore eru ŋiŋigoji ya mogo gbedigaru yoŋoyaŋunde buŋore mobeine kitiŋgaku miiŋgo embimbiŋgaegobi. 21 Anuture fuŋne mane mukuru gobuŋyoŋ, jibu “Iŋoji ofoŋnoŋuŋ,” oŋu so miku oi so miteŋ gabi tinabiŋeine botuyaŋuŋgo so fukeya. Oŋu so fukeyayoŋ, buŋo omaine kosabasa manesubi mamaneyaŋunji wirieko mutu fukebuŋ. Maŋ mamane-mukuyaŋuŋ tomiri oiji dabu eme qisiri eko tiŋtuŋ gogobi. Ore eru “Anuture fuŋne so manegobeneŋ,” miku gbegbedi kosa ruabi so sagaga.* Ef 4.17-18
22 “Maŋgboroŋ ŋiŋigo gogobeneŋ,” miku sakiyaŋuŋ ba ropeku gobuŋyoŋ, oŋuine oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri fukegobi. 23 Anutu tinabiŋeine kuririquraŋineke damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ, oi so miteŋ gaku ohoweine so baku gobuŋyoŋ, oi bokeru nemu gboŋ eru merofu sasako goine saribuŋ. Nemu gboŋ pasikebi kamasiyaŋuŋ ŋi komekiinere so fukegobi. Sasako goine babi webo, joma eru moreŋgo beuyaŋunji peperu raegobi, yoŋore so fukegobi. Yoŋoji oi daberu moreŋfuŋ ore so miteŋ yaberu gobuŋ.* Dut 4.16-18
24 Oŋu eru gobuŋ ore Anutuji oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde mande aŋi sanaŋine kosa boyoberu boesau eku yoŋoyaŋunde saki mimigaŋgaŋ qaku baba waki eku gogobi. 25 Anuture buŋo foriine bokeru tifeineo buŋo ikoineo qakatobuŋ. Bobofuke Rauine fofori so araŋ baku kiŋaŋine so qaku gobuŋyoŋ, ya bofukeya me yoŋoyaŋunde meji babuŋ, ore aŋiine fukeko maneru mequraŋ yoŋore ohowe baku miteŋ yaberu gobuŋ. Oŋuine gobuŋyoŋ, niŋoji bobofuke Raunoŋuŋ oi damaŋ tatariine tomiri miteŋ gaekimiŋ. Buŋo oi fofori.
26 Oŋu eru gobuŋ ore Anutuji oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde aŋi sanaŋine mimiineke oi kosa boyoberu iŋi ebuŋ: Yoŋore ŋigopuji ŋoe ŋonuŋ kadi poretiŋ bokeru yoŋoyoŋe akoŋ kerisieru rorobaba eku gobuŋ. 27 Ŋi yoŋoji oŋuakoŋ ŋigoke rorobaba eku gogo bokeru kasigabi. Boesau eniminde aŋiyaŋuŋ sanaŋine oi ŋi botuyaŋuŋgo popore eku manebi joineke fukeko yoŋoyaŋekoŋ kerisieru rorobaba eku wuwunuŋyaŋuŋke fukeru gobuŋ. Kasigabi qaŋgoqasa gobuŋ ore geoine oi Anutuji soyaŋuŋgo bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko sembeabuŋ.
28 Anuture fuŋne mane mukukimiŋgo manebi wawakiine fukeme bokebi Anutuji oŋuakoŋ oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde mamanesu kekesiineji siŋaŋ yabeko eebobo mimiineke eba eku gobuŋ. 29 Eebobo kekesiine eru mosi sembene fuŋne fuŋne oiji maŋyaŋuŋ puseko iŋi eegobi: Ya ebu eku no roiŋgo sase eru sinefuru eegobi. Goine yoŋore yare anda eegobi. Ŋiŋigo yabebi komeegobi. Kekepari baku goine eadu yabeegobi. Ŋiŋigo goine koŋkoŋ paiineo sembene eyarekimiŋgo maneegobi. Ŋiŋigo kajeyaŋuŋgo buŋo saŋu ebi rakame gbiŋgo pougaru raega.
30 Ŋadiqoqo buŋo miegobi. Anuture kane miegobi. Mosi sembene joineke reŋgaru boyobeegobi. Jauba-iriŋbiriŋ eru sakiyaŋuŋ ba ropeegobi. Sakigo rua eru mosi sembene furuine furuine bofukeegobi. Maŋgomama buŋoyaŋuŋ so reŋgaegobi.
31 Mamaneyaŋuŋ so tiŋako maŋyaŋuŋ tomiri goku buŋo kosa kiperu so boyobeegobi. Oogo so eru goine yoŋore beusembe so maneru rosi eyareegobi. 32 Anutuji kadi poretiŋ iŋi mitigame pega: Ŋiŋigo sembene oŋuine baegobi, yoŋoji kome sanaŋ qaŋqaŋinere biŋe fukeniminde so fukegobi. Yoŋoji mimiti oi mane taniŋgagobiyoŋ, jibu yoŋoyoŋe sembene oi eegobi eru oŋuakoŋ matayoŋ, goineji oŋu ebi oi “Soine!” miku qotikeru kitiŋ yareegobi. Oŋu.

*1:13: Apo 19.21

*1:14: Qanda, Webo buŋoo bus kanaka, ŋiŋigo gomeŋgo yoŋoyoŋe akoŋ mutu goku mamane piyaŋuŋ tomiri mo qanda gobuŋ.

*1:16: Mak 8.38

*1:17: Hab 2.4

*1:21: Ef 4.17-18

*1:23: Dut 4.16-18