Ya̱ꞌa̱ tseꞌe je̱ na̱k juuꞌ veꞌe je̱ Pablo tyuknu̱jaꞌyi je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱p Roma
1
A̱tseꞌe je̱ Pablo, je̱ Jesucristo je̱ myutoompa je̱ myupa̱jkpa, je̱ Nteꞌyam a̱tseꞌe xvinko̱o̱n je̱ts a̱tseꞌe apu̱k xpu̱u̱jm je̱ts a̱tseꞌe nꞌítu̱t je̱ kyuká̱tsiva, je̱ts a̱tseꞌe ntukkaꞌamáyu̱t je̱ yꞌo̱y ka̱ts je̱ yꞌo̱y ayook. Ya̱ꞌa̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam ju̱jpani vyaajntk je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jk ka̱jxta, veꞌem ax joꞌn yꞌit je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp. Ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook ka̱jx tseꞌe yaknu̱java je̱ nMa̱ja̱ Vintsá̱namda Jesucristo jye̱ꞌe̱, je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌOnu̱k. Jayu je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ꞌe̱ ku veꞌe yꞌit je̱ yakkutojkpa David je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j. Ax je̱ꞌe̱ ku veꞌe Ntyeꞌyama, yaknu̱ke̱ꞌxnata̱jkits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ yꞌOnu̱k je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ꞌe̱ ku veꞌe je̱ mya̱kkin ka̱jx du̱yakjoojntykpa̱jknuva ku veꞌe yꞌukꞌa̱a̱ꞌk. Je̱ yꞌOnu̱k ka̱jxts a̱a̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ maaꞌyu̱n xtoojnji je̱ts a̱a̱tseꞌe je̱ kuká̱tsiva nꞌit, je̱ts a̱a̱tseꞌe je̱ jayu nvaajnjat ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook je̱tseꞌe veꞌem toꞌk it toꞌk naxviijn je̱ jayu je̱ Jesucristo du̱ka̱tsa̱pá̱ku̱t je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe jyaanchjávajada. Ax je̱ꞌe̱ ma̱a̱tts miitseꞌeda, je̱ Nteꞌyam tseꞌe myaaxu̱xju̱duva je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱ Jesucristo je̱ jyayu.
Jaanchjaꞌvivata̱jk juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m rómait cyiudaaj ka̱jxm, mtso̱jkju̱dupts miits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam, je̱ꞌe̱ tseꞌe myaaxu̱xju̱du je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱ꞌe̱ je̱ jyayu. Je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe nTeeꞌimdup, je̱ts je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n Jesucristo, je̱ꞌe̱ tseꞌe mkunooꞌkxjadap je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱ yꞌo̱y jo̱o̱t ma̱a̱tta.
Ku je̱ Pablo ña̱jkxuvaajñ je̱p Roma
Je̱ꞌe̱ ka̱jx ku a̱tseꞌe toꞌk muk nꞌit je̱ Jesucristo ma̱a̱t, tooꞌva̱jkpts a̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam nkuka̱jtsja ku̱x ñu̱jaꞌvipeꞌe je̱ jayu nu̱vinxu̱p yaja natyoꞌk naxviijn vintso̱ veꞌe xjaanchjávada je̱ Jesucristo. Je̱ Nteꞌyam a̱tseꞌe toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t nmutuump nmupu̱jkp je̱ts a̱tseꞌe je̱ jayu nvaajnjada je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook, veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌOnu̱k du̱ꞌíxadat. Ñu̱jaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ts ijtp a̱ts miitseꞌe njaaꞌmyé̱tsta ku a̱tseꞌe ntsapka̱ts, 10 je̱ꞌe̱ a̱tseꞌe nꞌamó̱tup mpa̱ktsa̱a̱p je̱ts a̱ts miitseꞌe na̱jkx nkuꞌixta ku veꞌe je̱ Nteꞌyam vyaꞌanu̱t. Toꞌmayji a̱tseꞌe tso̱jk xꞌo̱ꞌyixju̱t. 11 O̱o̱y a̱tseꞌe ntuntsa̱k je̱ts a̱ts miitseꞌe nkuꞌíxtat, veꞌem tseꞌe je̱ Espíritu Santo mmo̱ꞌo̱jadat je̱ maaꞌyu̱n je̱ puta̱jkin ku̱xeꞌe a̱ts veꞌem ntun je̱tseꞌe ma̱kk mꞌijttinit toꞌk muk je̱ Cristo ma̱a̱t, 12 je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe ntijp je̱ts namya̱kkinmo̱ꞌyumjadapeꞌe toꞌk jadoꞌk je̱ jaanchjaꞌvin ka̱jx juuꞌ veꞌe njaye̱jpumdup.
13 Utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, ntsa̱jkp a̱tseꞌe je̱tseꞌe xnu̱jávadat je̱ts may náxani a̱ts miitseꞌe na̱jkx njakuꞌixuvaꞌanda, ax u̱xyam paatnats a̱tseꞌe xkaꞌo̱ꞌyixju̱. Ukna̱jkxuvaan a̱tseꞌe, ntsa̱jkpts a̱tseꞌe je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kunooꞌkxu̱t juuꞌ a̱tseꞌe ntónup nkó̱tsup miits ma̱a̱tta, veꞌem ax joꞌn du̱kunuuꞌkx juuꞌ a̱tseꞌe tu̱ntún tu̱nka̱ts viijnk tso̱v joma veꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap. 14 Nmuyó̱jip a̱tseꞌe anañu̱joma je̱ jayu, je̱ griego jayu je̱ts ka je̱ griego jáyuvap, je̱ kuvij jayu je̱ts ka je̱ kuvij jáyuvap. 15 Je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱tseꞌe ntsa̱k je̱ts a̱ts miitseꞌe nvaajnjiduvat je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook, miits, jáyuda juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup je̱m rómait cyiudaaj ka̱jxm.
Je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook je̱ mya̱kkin
16 Kaꞌa xa a̱tseꞌe ntuktso̱ꞌo̱tyún je̱ts a̱tseꞌe je̱ jayu nvaajnjadat ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook, ku̱x je̱ Nteꞌyam je̱ mya̱kkin ya̱ꞌa̱ veꞌe je̱ts ya̱ꞌa̱ ka̱jx tseꞌe je̱ jayu je̱ tyo̱kin ñu̱vaꞌachju̱ ku veꞌe je̱ Jesucristo du̱jaanchjáva, tooꞌva̱jkp tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe israeejlit jayu, nay veꞌempa tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ꞌe̱pta. 17 Ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe xtukꞌíxumdup xtuknu̱jaꞌvimdup je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ Nteꞌyam xto̱kimpa̱ꞌmumda, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe veꞌem du̱tún ku̱xeꞌe njaanchjaꞌvimda. Veꞌem xa ya̱ꞌa̱ veꞌe ax joꞌn je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ: “Pa̱n pa̱n xa veꞌe je̱ Nteꞌyam kyato̱kimpu̱u̱mp ku̱xeꞌe jyaanchjávaja, joojntykapts je̱ꞌe̱ veꞌe.”
Myuꞌe̱jkjupeꞌe je̱ Nteꞌyam pa̱n pa̱n jatyeꞌe to̱kintoondup
18 Nu̱ke̱ꞌxnatá̱ka xa veꞌe tyañ je̱ts myuꞌe̱jkjupeꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu pa̱n pa̱n jatyeꞌe kavintsa̱ꞌkijidup je̱tseꞌe tyo̱kintonda. Je̱ ka ó̱yap juuꞌ veꞌe tyoondup, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yaktsoꞌoxjajtp je̱tseꞌe je̱ jayu du̱nu̱jávadat je̱ tyu̱v je̱ꞌe̱. 19 Pa̱n vintso̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam yakꞌixa, vaꞌajts xa ya̱ꞌa̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yaknu̱ke̱ꞌxnata̱jki je̱ja je̱ꞌe̱ vyinkujkta. 20 O̱yameꞌe kyayakꞌix vintso̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam Ntyeꞌyama, je̱ꞌe̱ vintso̱ veꞌe yꞌit je̱ts je̱ ma̱kkin juuꞌ veꞌe jyayejpp xa̱ꞌma ka̱jx, yaknu̱jaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe vanꞌítani ku veꞌe ya̱ it cho̱o̱ꞌntk je̱ts u̱xyam paat je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe tyoon. Ax kaꞌa tseꞌe du̱nu̱nkakuvá̱ktat je̱ts kaꞌa veꞌe yꞌo̱ꞌyixjidi vintso̱ veꞌe ku̱du̱nu̱jaꞌvidi. 21 Jyanu̱jaꞌvidupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ts je̱meꞌe je̱ Nteꞌyam, ax kaꞌa tseꞌe du̱vintsa̱ꞌa̱gada ax joꞌn du̱vinmachju̱ joꞌn, kaꞌa tseꞌe je̱ kuko̱jtsu̱n du̱mo̱o̱yduva, je̱ꞌe̱ veꞌe vyinmaaydup pyayo̱ꞌydup juuꞌ jatyeꞌe katoomp, vimpijttinu tseꞌe je̱ jyaꞌvinda ka ó̱yap, kaꞌa tseꞌe du̱ꞌukvinmó̱tudini je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱. 22 Viji kej veꞌe jyanatyijjada, ax kaꞌa tseꞌe du̱nu̱jávada juuꞌ veꞌe o̱y. 23 Kaꞌa tseꞌe du̱yakmá̱jada du̱yakjaanchada je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe ni je̱ vinꞌita kaꞌo̱o̱ꞌkup; je̱ apa̱mnax tseꞌe tyukvintíktstup. Yꞌapa̱mnajxtup tseꞌe je̱ jayu, juuꞌ veꞌe o̱o̱ꞌktup, je̱ je̱yyva tá̱nu̱k, je̱ tá̱nu̱k juuꞌ veꞌe maktaaxk tékax, je̱ts je̱ tsaaꞌn, je̱ꞌe̱ tseꞌe vyinjaꞌvidup vyintsa̱ꞌkidup.
24 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ Nteꞌyam myaso̱o̱kjidini je̱tseꞌe du̱tóndat je̱ ka ó̱yap juuꞌ veꞌe cho̱jktup; ax viijnkts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe tyoondup toꞌk jadoꞌk. 25 Veꞌem tseꞌe du̱tonda ku̱xeꞌe du̱katso̱kta je̱tseꞌe du̱nu̱jávadat je̱ Nteꞌyam je̱ tyu̱v jye̱ꞌe̱, je̱ꞌe̱ tseꞌe jyaanchjaꞌvidup juuꞌ veꞌe taay je̱tseꞌe du̱vinjávada du̱vintsa̱ꞌa̱gada juuꞌ jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam pya̱a̱m, kaꞌa tseꞌe je̱ Nteꞌyam viinm du̱vinjávada du̱vintsa̱ꞌa̱gada, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe du̱vinmajtsjup je̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx yakma̱ja yakjaancha yꞌijtnit. Amén.
26 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ Nteꞌyam myaso̱o̱kjidini je̱tseꞌe yakkutojku̱xjadat je̱ ka ó̱yap juuꞌ veꞌe cho̱jktup, je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk paat tseꞌe je̱ vyinmaꞌyu̱n du̱yaktiktsnu ax joꞌn pyu̱ma je̱tseꞌe tya̱ꞌa̱xta̱jkat, je̱tseꞌe du̱pana̱jkxta juuꞌ jatyeꞌe veꞌem ka pú̱map. 27 Nay veꞌempa tseꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk du̱maso̱o̱ktuva ax joꞌn pyu̱ma je̱tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk du̱ma̱a̱tꞌíttat, aamp to̱o̱ypts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda je̱tseꞌe ñamya̱a̱tꞌítjadat ayaaꞌtya̱jk. Ax tso̱ꞌo̱tyoꞌnu̱nts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk natyoꞌnu̱xju̱dup vimpit atu̱j. Je̱ tyo̱kin ka̱jxta tseꞌe ñaajkvintó̱kijada.
28 Ku̱x tseꞌe du̱katso̱kta je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱jaaꞌmyé̱tstat, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ Nteꞌyam myaso̱o̱kjidini je̱tseꞌe viinm ñaajkkutojku̱xjada pa̱n vintso̱ veꞌe je̱ kyo̱ꞌo̱y vinmaꞌyu̱n ña̱ꞌmu̱xjada, veꞌem tseꞌe du̱tonda juuꞌ veꞌe kyapaatyp kyahꞌake̱e̱guip. 29 Tum to̱kintoondup tseꞌe, tum ka ó̱yap tseꞌe juuꞌ veꞌe pyana̱jkxtup, ñasꞌayo̱ꞌvidup tseꞌe juuꞌ, ñu̱ko̱ꞌo̱vyinmaꞌyidup tseꞌe je̱ myujayu, e̱jkju̱dup jo̱tꞌaajnju̱dup tseꞌe ku veꞌe juuꞌ kyaꞌo̱ꞌyixjada ax joꞌn je̱ viijnk jayu, yakjayuꞌo̱o̱ꞌktup, nachoꞌoxpa̱jkju̱dup, vinꞌa̱a̱ꞌndup, ijttup tseꞌe kutaay, ako̱tsu̱toonkidup, 30 pyako̱jtstup tseꞌe je̱ jayu, je̱ Nteꞌyam tseꞌe kyatso̱jktup, vinko̱jtspe̱jttup, namyá̱jijidup, natyijju̱dup, myutaayvaattup tseꞌe je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱, kaꞌa tseꞌe je̱ tyeeꞌ ukpu̱ je̱ tyaak du̱ka̱tsa̱pa̱kta, 31 kaꞌa tseꞌe du̱vinmó̱tuda juuꞌ veꞌe o̱y, kaꞌa tseꞌe du̱kutyonda je̱ yꞌayook, kaꞌa tseꞌe juuꞌ du̱ko̱jtsꞌo̱yavaꞌanda, nay kaꞌa tseꞌe je̱ tso̱jku̱n ukpu̱ je̱ tukmo̱ꞌtu̱n du̱jaye̱pta. 32 Ñu̱jaꞌvidupts je̱ꞌe̱ veꞌe o̱y je̱ts vyinmajtsju̱dupeꞌe je̱ o̱o̱ꞌku̱n je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe veꞌem du̱toondup. O̱yam tseꞌe vyeꞌema, ka je̱ꞌe̱jyap tseꞌe tyoondup, tyukxo̱o̱jntktuvapts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ viijnk jayu veꞌem jyátkiduva.