1 Corintios
Ja ua rá̱ mʉdi ra̱ carta bi 'yo'tra̱ Pablo, ngue bi̱ mɛnnba̱ yø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ Corinto.
1
Nu̱gä drá̱ Pablo, Oja̱ bi 'yɛ̱xqui̱ ngue drá̱ representantegä ra̱ Jesucristo. Co 'nɛ̱hna̱ ma̱ zi cu̱hʉ ra̱ Sóstenes 'bʉcua, da̱di zɛnguagä'be'ʉ to gätho ya o rá̱ 'ye Oja̱, rá̱ mm̱ʉp'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Corinto. Ya yø ja̱'i̱'a̱hʉ Oja̱ ngue guí ɛ̱c'ɛ̱i̱hʉ ra̱ Jesucristo. Bi zon'na̱hʉ Oja̱ ngue gui hyɛmhmʉ p'ʉ ra̱ nts'o. Porque gue'a̱ i ts'ofo gätho yø ja̱'i̱ ɛ̱c'ɛ̱i̱ ra̱ Jesucristo'a̱ ngue da̱ hyɛp'ʉ ra̱ nts'o. Ngu̱jʉ, ngu̱ mi̱'da yø ja̱'i̱, gue'a̱ ra̱ Jesucristo ga̱ øt'e ngue ma̱ Hmu̱hʉ. Dí̱ nnegä'be ya ngue nu̱na̱ Oja̱ ma̱ Papáhʉ co 'nɛ̱hna̱ ma̱ Hmu̱hʉ Jesucristo di ja̱p'a̱hʉ 'nɛ̱ da̱ hyu̱t'a̱ ni̱ mmʉihʉ.
---------
Nu̱gä njandyatho da̱di ja ma̱mma̱di̱ Oja̱ conná̱ ngue'a̱hʉ. Porque xa̱ndøngu̱ rá̱ nja̱pi̱ Oja̱ bi u̱nni̱ te'o gätho ya guí̱ n'yohʉ ra̱ Jesucristo. A nu̱yá, ngue ya guí̱ n'yohʉ ra̱ Jesucristo ya, ɛ̱mmɛ̱i̱ di ja̱p'a̱hʉ Oja̱. Porque xoc'a̱ ni̱ mmʉihʉ Oja̱, ngue guí pa̱hmʉ xa̱nho hanja ra̱ hya̱. 'Nɛ̱ øt'e ngue guí pa̱di̱ ha gdi japra̱ hya̱ gui xihmʉ yø ja̱'i̱. A nu̱yá, nu̱ te ra̱ hya̱ dá̱ xi'a̱hʉ ngue di̱ nja'mø gá̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱hʉ ra̱ Cristo, gue'a̱ ra̱ hya̱ bi̱ njap'ʉ guí 'bʉhmʉ'a̱ ya. Ja̱na̱ngue nu̱yá, mɛ̱nte ra̱ pa guí tømhmʉ ngue da̱ ɛ̱p'ʉ ma̱ Hmu̱hʉ Jesucristo, ya hi̱nte ga̱di 'bɛhmʉ'a̱ rá̱ nja̱pi̱ Oja̱ di u̱ni̱. Di ha̱'a̱hʉ ra̱ ts'ɛdi Oja̱ ngue guí̱ ndʉhʉ xa̱ndønho asta̱ guep'ʉ rá̱ nzɛgui. Porque nnepe ngue hi̱n tema̱ hya̱ da̱ di̱n'na̱hʉ 'mø ra̱ pa da̱ ɛ̱p'ʉ ma̱ Hmu̱hʉ Jesucristo. Nu̱na̱ ma̱ Hmu̱hʉ Jesucristo, rá̱ Ts'ʉnt'ʉ Oja̱. Bi zonnga̱hʉ Oja̱ ngue 'dap'ʉ ga̱ n'yohʉ na̱. Nu̱'a̱ ra̱ hya̱ di ya̱rca̱hʉ Oja̱ ngue di̱ nja, gue'a̱ di̱ nja'a̱.
---------
10 Ague ma̱ zi cu̱'a̱hʉ, gue'a̱ ma̱ Hmu̱hʉ Jesucristo di 'dacä ra̱ ts'ɛdi ngue dí xi'a̱hʉ na̱ ra̱ hya̱ ja ua. Dí xi'a̱hʉ ngue hi̱nga̱ 'da'a̱ n'nanni̱ di̱ n'yo ni̱ hya̱hʉ, sinoque 'dap'ʉ di̱ n'yo ni̱ hya̱hʉ. I jatho ngue da̱ 'da'igu̱ ni̱ n'yomfɛ̱ni̱hʉ, da̱ 'da'igu̱ gui 'yøthʉ. 11 Dí xi'a̱hʉ na̱ ra̱ hya̱ na̱ ma̱ zi cu̱'a̱hʉ, porque nu̱'ʉ yø mɛ̱ni̱ ra̱ Cloé bi xiqui ngue ga̱di̱ nju̱nthʉ. 12 Porque hi̱nga̱ n'na hya̱tho guí̱ mma̱mhmʉ. I 'bʉ i'ḏa ni̱ n'yohʉ ngue ɛ̱na̱: “Nu̱gä dí tɛnnä ra̱ hya̱ mma̱nna̱ Pablo”. Mi̱'da p'ʉya ɛ̱na̱: “Nu̱gä dí tɛnnä ra̱ hya̱ mma̱nna̱ Apolos”. Mi̱'da p'ʉya ɛ̱na̱: “Nu̱gä dí tɛnnä ra̱ hya̱ mma̱nna̱ Bɛdu”. Mi̱'da p'ʉya ɛ̱na̱: “Nu̱gä dí tɛnnä ra̱ hya̱ mma̱nna̱ Cristo”. 13 A nu̱yá, xi'a̱ ra̱ Cristo, ¿ua 'bʉti'da yø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ ngue n'youi'a̱? A nu̱gä drá̱ Pablo, ¿ua guí ɛ̱mhmʉ ngue bi̱ ma ma̱ cuatigä ra̱ pont'i̱ conná̱ ngue'a̱hʉ? ¿Uague gá̱ nxixya̱ 'da'a̱hʉ ngue gui tɛnnga̱hʉ?
14 Nu̱gä da̱di ja ma̱mma̱di̱ Oja̱ ngue hi̱njon dá̱ xixya̱'a̱hʉ, hi̱nda̱ høndra̱ Crispo 'nɛ̱hra̱ Gayo dá̱ xixya̱bi̱. 15 Ja̱na̱ngue hi̱ngui̱ sä gui 'yɛ̱mhmʉ ngue dá̱ xixya̱bi̱ yø ja̱'i̱ para ngue da̱ dɛnngui̱. 16 Bi zo ma̱ mmʉi ya ngue ra̱ Estéfanas co ṉɛ̱'ʉ 'bʉp'ʉ ja rá̱ ngu̱'a̱, xquet'a̱ dá xixya̱bi̱. Hi̱ndí̱ pa̱di̱ ngue'mø 'bʉ hmi̱'da yø ja̱'i̱ dá̱ xixya̱bi̱, ogue hi̱n'na̱. 17 Pɛ ra̱ Cristo hi̱mbi̱ mɛnngui̱ ngue ga̱ xixya̱bi̱ yø ja̱'i̱. Sinoque bi̱ mɛnngui̱ ngue ra̱ hoga̱ 'da'yo hya̱ ga̱ xihyø ja̱'i̱. Nu̱gä hi̱ndí̱ mma̱ngä yø hya̱ ma̱hotho ga̱ nt'øde ngue høntho ga̱ nnepe da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱gui̱ yø ja̱'i̱ te dí̱ mma̱. Sinoque hønt'a̱ ja ts'ɛdi ga̱ mma̱ ngue bi du̱ p'ʉ ja ra̱ pont'i̱ ra̱ Cristo, gue'a̱ dí̱ mma̱n'a̱.
---------
18 Nu̱na̱ ra̱ hoga̱ 'da'yo hya̱ na̱, i hma̱ ngue bi du̱ p'ʉ ja ra̱ pont'i̱ ra̱ Cristo ngue bi ya̱njʉ. A nu̱ yø ja̱'i̱ ngue di̱ m'mɛdi, ɛ̱mbi̱ ngue hi̱nte di̱ mu̱ui na̱ ra̱ hya̱ na̱. Pɛ nu̱jʉ ngue di̱ nya̱mma̱ tehʉ, n'youi rá̱ ts'ɛdi Oja̱ na̱ ra̱ hya̱ na̱. 19 I̱ mma̱mp'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro ra̱ hya̱ te bi̱ ma̱n'Oja̱ ngue ɛ̱na̱: “Nu̱'ʉ yø ja̱'i̱ ɛ̱na̱ ngue ja xa̱ngu̱ yø mfa̱di̱, nu̱gä ga̱ u̱di̱ ngue hi̱nte di̱ mu̱ui yø hya̱ pa̱di̱. Nu̱ ra̱ ja̱'i̱ da̱ 'yɛ̱na̱ ngue ra̱ ba̱mhya̱, di̱ nɛ̱qui̱ ngue hi̱nte di̱ mu̱ui rá̱ hya̱ pa̱di̱”, ɛ̱n'Oja̱. 20 Nu̱ua ja ra̱ xi̱mhäi, i 'bʉhyø ja̱'i̱ ɛ̱na̱ ngue ja yø mfa̱di̱. I 'bʉhyø ja̱'i̱ ɛ̱na̱ ngue yø xännba̱te. I 'bʉhyø ja̱'i̱ ɛ̱na̱ ngue yø mba̱di̱ xa̱ndønho, i pa̱di̱ te gä ja nxi̱mhäi. Pɛ nu̱na̱ Oja̱ i ɛ̱mbi̱ ngue hi̱nte di̱ mu̱ui yø mfa̱di̱ ya yø ja̱'i̱ ya.
21 Nu̱na̱ Oja̱ ma̱jua̱ni̱ ngue jasɛ rá̱ mfa̱di̱. Bi zänni̱ ngue nu̱'a̱ te yø mfa̱di̱ yø ja̱'i̱ 'bʉcua ja ra̱ xi̱mhäi, hi̱nga̱ gue'a̱ ja ngue di fa̱di̱ te'o Oja̱'a̱. Nuna̱ Oja̱ bi zänni̱ ngue nu̱'ʉ yø ja̱'i̱ da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ ra̱ hoga̱ 'da'yo hya̱, gue'ʉ di̱ nya̱nyø te'ʉ. Nu̱na̱ ra̱ 'da'yo hya̱ na̱, ɛ̱mbyø ja̱'i̱ nu̱'ʉ hi̱ngui̱ ɛ̱c'ɛ̱i̱ ra̱ hya̱, ngue hi̱nte di̱ mu̱ui ra̱ hya̱. 22 Yø judío, i̱ nne ngue 'be da̱ nu̱ yø milagro, ja da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ ra̱ hya̱. A nu̱ yø ja̱'i̱ hi̱ngyø judío, gue'a̱ te yø mfa̱di̱ yø ja̱'i̱ 'bʉcua ja ra̱ xi̱mhäi di ho da̱ 'yøde. 23 Pɛ nu̱gähe, nu̱na̱ ra̱ hya̱ ja ts'ɛditho ga̱ mma̱ngähe, guehna̱ ngue da̱ sihyø ja̱'i̱ ngue bi du̱ p'ʉ ja ra̱ pont'i̱ ra̱ Cristo na̱, ngue di hoga̱ ma̱ ts'oquihʉ. Hønt'a̱ dí̱ mma̱ngähe'a̱. Pɛ yø judío p'ʉya, i ɛ̱na̱ ngue ra̱ 'bɛ'isätho 'mø øhna̱ ra̱ hya̱ na̱. A nu̱'ʉ yø ja̱'i̱ hi̱ngyø judío p'ʉya, ɛ̱mbi̱ ngue hi̱nte di̱ mu̱ui na̱ ra̱ hya̱ na̱. 24 Pɛ nu̱jʉ, ngue ya dí ɛ̱c'ɛ̱i̱hʉ ra̱ Cristo, ngu̱ yø judío, ngu̱'ʉ hi̱ngyø judío, gä bi zonnga̱hʉ Oja̱ 'nɛ̱ bi xoga̱ ma̱ n'yomfɛ̱ni̱hʉ para ngue ga̱ pa̱hmʉ ngue ra̱ Cristo ha̱prá̱ ts'ɛdi Oja̱ 'nɛ̱ ha̱prá̱ mfa̱di̱ Oja̱. 25 Nu̱'a̱ te i du̱ ra̱ Cristo, yø ja̱'i̱ ɛ̱mbi̱ ngue Oja̱ hi̱ngui̱ pa̱di̱ te øt'e. Pɛ Oja̱ i pa̱sɛ te øt'e. A nu̱ yø ja̱'i̱ hi̱ngui̱ pa̱di̱ hanja'a̱ te øt'Oja̱. Porque yø ja̱'i̱ ɛ̱mbi̱ ngue hi̱ngui̱ nzaqui Oja̱. Pɛ Oja̱ ma̱thoguitho ga̱ ndønzaqui ngue'a̱ ga̱ nzaqui yø ja̱'i̱.
26 Ague ma̱ zi cu̱'a̱hʉ, ya guí̱ nnu̱hʉ te gäma̱ ja̱'i̱ bi zon'na̱ Oja̱ ngue da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ ra̱ Cristo. Zi yohotho bi zo'ʉ yø ja̱'i̱ t'ɛ̱mbi̱ ngue ja yø mfa̱di̱, nu̱ya nnu̱ ma̱nho yø ja̱'i̱ ua ja ra̱ xi̱mhäi. Nu̱'ʉ ja yø cargo ngue nts'ʉt'abi xquet'a̱ zi yohotho bi zofo. Xquet'a̱ zi yohotho bi zo'ʉ yø ja̱'i̱ ngue hnu̱c'ɛ̱i̱ p'ʉ ja yø hni̱ni̱. 27 A nu̱yá, Oja̱ bi huanhyø ja̱'i̱ nu̱'ʉ hi̱n'yʉ yø mfa̱di̱ ua ja ra̱ xi̱mhäi para ngue di 'bɛrpa̱bi̱ yø sä'ʉ yø ja̱'i̱ ɛ̱na̱ ngue ja yø mfa̱di̱. Oja̱ bi huanhyø ja̱'i̱ nu̱'ʉ hi̱ngui̱ nzaqui yø hya̱ ua ja ra̱ xi̱mhäi para ngue di 'bɛrpa̱bi̱ yø sä'ʉ yø ja̱'i̱ ɛ̱na̱ ngue xa̱nzaqui yø hya̱. 28 Nu̱na̱ Oja̱ bi huanhyø ja̱'i̱ nu̱'ʉ t'ɛ̱mbi̱ ngue hi̱nga̱ njua̱ni̱ ua ja ra̱ xi̱mhäi xøque ma̱ høt'e p'ʉ, para ngue da̱ hyɛjpa̱bi̱ yø hya̱'ʉ yø ja̱'i̱ ɛ̱na̱ ngue ja yø ts'ɛdi. 29 Ja̱na̱ngue nu̱p'ʉ ja rá̱ hmi̱ rá̱ dä Oja̱ ya hi̱njonni̱ ja̱'i̱ da̱ zäp'ʉ da̱ 'yɛ̱na̱ ngue di 'yɛ̱ts'i̱. 30 Nu̱na̱ Oja̱, bi 'yøt'e ngue ya ma̱n'yohʉ ra̱ Jesucristo ya. Oja̱ bi ne ngue conná̱ nguehra̱ Cristo dá̱ pa̱hmʉ hanja na̱ rá̱ hya̱ Oja̱. A nu̱yá, ngue conná̱ nguehra̱ Cristo, ya bi hoga̱ ma̱ ts'oquihʉ. 'Nɛ̱ go øt'a̱ ra̱ Cristo ngue ya dí ohʉ rá̱ 'yɛ Oja̱. Porque go gue'a̱ ra̱ Cristo bi gu̱rca̱ ma̱ ts'oquihʉ. 31 Ja di̱ nɛ̱qui̱ ua hanja na̱ ra̱ hya̱ nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro ngue ɛ̱na̱: “Nu̱ to i̱ nne di 'yɛ̱ts'i̱, pɛ gue da̱ 'yɛ̱spa̱bi̱'a̱ rá̱ Hmu̱ bí 'bʉ ma̱hɛ̱ts'i̱, hi̱ngue ma̱sque go ra̱ ja̱'i̱'a̱ di 'yɛ̱ts'i̱”, i ɛ̱na̱.
---------