28
Ra̱ Pablo ya 'bʉp'ʉ ja ra̱ t'ʉhäi ja mbo ra̱ ja̱the ni̱ hu̱ ngue ra̱ Malta.
Nu̱'mø gä ma̱ søngähe nenthe p'ʉya, dá̱ mmɛ̱yahe ngue nu̱'a̱ ra̱ häi dá̱ nthɛhe ni̱ hu̱ ngue ra̱ Malta. Mi̱ sɛ'ʉ yø pa'ʉ, ngue ma̱rá̱ 'ye. Pɛ nu̱'ʉ yø mmɛ̱ngu̱ p'ʉ ja ra̱ häi dá̱ sømhme bi 'yørca̱he ma̱su̱, bi 'yu̱'a̱ n'na ra̱ sibi ngue di̱ nhatyø ja̱'i̱. Bi xicje p'ʉya ngue ga̱ cuat'i ga̱ nhathe. Bi̱ ma ra̱ Pablo ngue bí honna̱ 'yonza. Mi̱ 'yʉts'a̱ sibi ra̱ za ma̱mbá̱ gʉ p'ʉya. Bá̱ hsä'a̱ n'na ra̱ c'ɛ̱ya̱ ngue su̱ ra̱ pa. Bi zaprá̱ 'yɛ. Nu̱'mø mi̱ nu̱ yø mmɛ̱ngu̱ p'ʉ ngue di̱ nts'ʉnna̱ c'ɛ̱ya̱ p'ʉ ja rá̱ 'yɛ ra̱ Pablo, di̱ n'yɛ̱mbi̱ n'na ngu̱ n'na:
―Nu̱na̱ ra̱ n'yohʉ 'bʉcua, rá̱ nzɛgui ra̱ hyote na̱. Ya xpá̱ mbongbʉ ja ra̱ ja̱the ya, pɛ di castiga Oja̱ ngue nnepe da̱ du̱.
Bi hua̱cra̱ c'ɛ̱ya̱ p'ʉ ja ra̱ sibi na̱ ra̱ Pablo p'ʉya. Pɛ hi̱nte bi ja rá̱ 'yɛ. Gätho yø ja̱'i̱ p'ʉya, tø'mi̱ ngue xta̱ nnenna̱ 'yɛ ra̱ Pablo, ogue n'na ts'ʉquits'ʉtho xta̱ ndägui ngue da̱ du̱. Tø'mi̱, tø'myø ja̱'i̱ ngue te da̱ ja ra̱ Pablo. Pɛ bi̱ nu̱ p'ʉya ngue hi̱nte di jatho. Bi 'bätyø n'yomfɛ̱ni̱ yø ja̱'i̱ p'ʉya, bi 'yɛ̱mbi̱ ngue n'na ra̱ da̱hmu̱ na̱ ra̱ Pablo.
Nu̱p'ʉ dá̱ n'u̱spigähe p'ʉya, ja orbʉtho yø häi n'na ra̱ n'yohʉ ni̱ hu̱ ngue ra̱ Publio. Gue'a̱ di̱ ma̱nda p'ʉ ja ra̱ t'ʉhäi dá̱ søngähe'a̱. Nhyu̱ pa bi ja mma̱nsu̱je, bi 'dacje ra̱ ts'äya. Nu̱'a̱ rá̱ papá ra̱ Publio p'ʉya, mi̱ oxpʉ ja rá̱ t'ots'i ngue ma̱di̱ hyɛ̱nni̱. Mi̱ hɛ̱mbra̱ pa, 'nɛ̱ ra̱ 'bicji. Bi̱ ma ra̱ Pablo ngue bá̱ nu̱ p'ʉya. Bi̱ marpa̱bi̱ Oja̱, bi japyø 'yɛ p'ʉ ja rá̱ do'yo ra̱ därquɛ̱hi̱. Bi zä p'ʉya. Mi̱ 'yøhyø ja̱'i̱'a̱ te bi̱ nja p'ʉya, nu̱'ʉ yø därquɛ̱hi̱ ngue yø mmɛ̱ngu̱ p'ʉ, bá̱ ɛ̱hɛ̱ ngue bi hmarpa̱bi̱ Oja̱, 'nɛ̱ bi zä ha hɛ̱mbi̱. 10 Nu̱ya yø ja̱'i̱ ya, bi̱ nu̱ ma̱nhoje. M'mɛfa p'ʉya, nu̱'mø ma̱ ohe ra̱ barco ngue dá̱ mähme, bi 'dacje te ga̱ homhme p'ʉ ja ra̱ 'yu̱.
Bi zøn'a̱ Roma ra̱ Pablo.
11 Mi̱ gua'a̱ nhyu̱shna̱ dá̱ m'mʉhme p'ʉ ja ra̱ t'ʉhäi ja mbo ra̱ ja̱the, mi̱ jap'ʉ n'na ra̱ barco mi̱ tø'mi̱ ngue da̱ thohra̱ sɛ'ye, guɛ'a̱ dá̱ ohe'a̱ p'ʉya. Bi̱ nɛ̱xpʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Alejandría na̱ ra̱ barco. Nu̱'a̱ nnøpa̱ senya ra̱ barco p'ʉya, gue'a̱ n'na ra̱ cuate da̱hmu̱ ni̱ hu̱ ngue ra̱ Cástor, ma̱n'na p'ʉya ni̱ hu̱ ngue ra̱ Pólux. 12 Dá̱ søngähe p'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Siracusa p'ʉya. Ja dá̱ m'mʉhme p'ʉ nhyu̱ pa. 13 Ma̱ mähme p'ʉya, dá̱ tɛnthohe ra̱ nnenga̱ ja̱the, dá̱ sømhme p'ʉ ja ra̱ hi̱ni̱ Regio. Mi̱ hyaxpʉya, bi̱ n'yo ra̱ nda̱hi̱ ni̱ 'yɛ̱'a̱ sur. Rá̱ yo pa p'ʉya, dá̱ søngähe p'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Puteoli. 14 Ja dá̱ ti̱nngähe p'ʉ yø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ p'ʉya. Bi xicje ngue dá̱ m'mʉhme p'ʉ nyoto ma̱ pa. M'mɛfa p'ʉya, dá̱ mähme Roma. 15 Nu̱'ʉ yø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ bí 'bʉp'ʉ Roma, mi̱ zä mi̱ 'yøde ngue da̱rá̱ mpäcähe p'ʉ, bá̱ ɛ̱'ʉ p'ʉya ngue da̱ c'athe p'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Tres Tabernas. Mi'da p'ʉya bi thogui ngue bá̱ tha̱cje p'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Foro de Apio. Nu̱'mø ma̱ nthɛgähe'ʉ bá̱ tha̱cje p'ʉya, bi ja ma̱mma̱di̱ Oja̱ ra̱ Pablo, 'nɛ̱ bi hya̱ ra̱ ts'ɛdi ngue bi̱ nu̱ yø mmi̱'yɛ̱c'ɛ̱i̱ui. 16 Nu̱'mø ma̱ søngähe Roma p'ʉya, nu̱na̱ ra̱ capita nmi̱ n'yogähe, bi däpyø ofädi na̱ rá̱ mmi̱mhmu̱ui. Pɛ ra̱ Pablo bi̱ njapi ngue bi̱ m'mʉ'a̱ n'nanni̱, hønda̱ n'na ra̱ soldado bi̱ mädi.
Ra̱ Pablo bi̱ ma̱mbrá̱ hya̱ Oja̱ p'ʉ Roma.
17 Rá̱ hyu̱ patho xtá̱ søngähe Roma p'ʉya, bi zonhna̱ Pablo ya yø n'yohʉ di̱ ma̱nda p'ʉ ja yø ni̱ja̱ di̱ mpɛti yø judío, ngue bi̱ nya̱ui. Bi 'yɛ̱mbi̱:
―Ague n'yø'a̱hʉ, hi̱n tema̱ nts'o dá̱ øt'ä ngue'a̱ te ga̱ nzʉcä yø judío. Ni̱ xi̱nga̱ gue'ʉ yø costumbre ma̱ mboxitahʉ di thi̱nnga̱gui̱ n'na ra̱ hya̱ ngue gdi̱ nnømma̱n'ʉ. Pɛ ma̱da̱gue'a̱, bi jocä p'ʉ Jerusalén, bi̱ ma ma̱ dägä p'ʉ 'bʉhyø mmɛ̱ngu̱ Roma. 18 Pɛ comma̱ ngue hi̱n tema̱ hya̱ bi di̱nnga̱gui̱ ya bi 'yørca̱ ra̱ nt'änni̱, ja̱na̱ngue bi̱ ne xtí thøga̱gui̱. Porque hi̱n tema̱ hya̱ bi̱ nɛ̱qui̱ ngue da̱ t'ɛ̱mbi̱ ni̱ 'yu̱p'ʉ ga̱ tu̱. 19 Pɛ hi̱mbi̱ ne yø judío ngue xti thøga̱gui̱. Da̱ guecä p'ʉya, dá̱ ädi ngue da̱ thocä ua Roma 'bʉhra̱ da̱st'abi, ngue da̱ 'yørca̱gui̱ ra̱ ts'ʉt'abi, ma̱da̱gue'a̱ hi̱ngui̱ ja te rá̱ngue'a̱ gui ya̱jpä yø judío. 20 Ja̱na̱ngue guehna̱ ra̱ hya̱ dá̱ zon'na̱hʉ na̱ya, ngue ga̱ nya̱hʉ. Porque jatho ngue ga̱ mma̱ngä hanja na̱ ra̱ hya̱ tø'myø judío ngue di̱ nja. Nu̱na̱ ra̱ hya̱ na̱ya, guehna̱ ga̱ nthu̱t'i̱gä conyø cadena na̱ya.
21 Mi̱ da̱hyø judío p'ʉya, bi 'yɛ̱mbi̱:
―Hi̱n tema̱ sʉcua̱ di søcua ngue di 'yɛ̱'a̱ Judea ngue nma̱ya̱pi̱'i̱. Ni̱ xi̱nga̱ gue'ʉ ma̱ mmi̱judíohʉ di søcua da̱di ya̱p'a̱'i̱, ogue di̱ nnømma̱n'ʉ'i. 22 Nu̱'a̱ ra̱ hya̱ guí̱ mbɛ̱ni̱ guí̱ mma̱nya, dí̱ nne ga̱ øcähe hague rá̱ nja'a̱. Porque dí pa̱cähe ngue ndap'ʉ bi zä hnømma̱n'ʉ na̱ ra̱ 'da'yo nt'ɛ̱c'ɛ̱i̱ na̱ ―bi 'yɛ̱mbi̱.
23 Ja̱na̱ngue bi hyu̱spa̱bi̱ tema̱ pa di̱ mpɛti p'ʉya. Pɛ xa̱ndøngu̱ yø ja̱'i̱ bi̱ mpɛti p'ʉ säya ra̱ Pablo 'mø mi̱ zønna̱ pa. Bi dʉ'mra̱ hya̱ ra̱ Pablo 'mø mi̱xu̱di̱, asta̱ gue'mø mi̱ dähra̱ nde. I xihyø ja̱'i̱ ha di̱ njap'ʉ di zo rá̱ 'yɛ Oja̱. I̱ nnepyø judío ngue nu̱'mø bi di̱nyø mmʉi'a̱ te mma̱nna̱ ley bi 'yotra̱ Moisés, 'nɛ̱'a̱ te bi 'yotyø pønga̱hya̱ Oja̱, ya da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ ra̱ Jesús. 24 Bi nu̱ ma̱nho 'da yø judío te bi̱ ma̱nna̱ Pablo. Mi̱'da p'ʉya, hi̱ngui̱ ɛ̱c'ɛ̱i̱ te xifi. 25 Pɛ comma̱ ngue hi̱nga̱ 'da'igu̱ mma̱mp'ʉya, bi̱ mʉdi bi bønyø ja̱'i̱ ngue bi̱ ma. Ra̱ Pablo p'ʉya bi 'yɛ̱mbi̱:
―Ma̱jua̱ni̱ na̱ ra̱ hya̱ bi̱ ma̱nna̱ Espíritu Santo 'mø mi̱ bɛ̱nnba̱ ra̱ hya̱ bi̱ ma̱nna̱ pønga̱hya̱ Isaías, ngue bi xihma̱ mboxitahʉ, bi 'yɛ̱mbi̱: 26 “Ni̱ ma ya, bá̱ xihyø judío na̱ ra̱ hya̱ jaua, gui 'yɛ̱mbi̱: Da̱ 'yøhyø ja̱'i̱ hanja ra̱ hya̱ ja ua, pɛ hi̱nda̱ di̱nyø mmʉi hanja ra̱ hya̱ da̱ 'yøde. Nu̱ te da̱ nu̱ yø ja̱'i̱, hi̱nda̱ di̱nyø mmʉi yø ja̱'i̱ hanja'a̱ te da̱ nu̱. 27 Porque nu̱ya yø ja̱'i̱ ya, i̱ njot'i yø n'yomfɛ̱ni̱. Ɛ̱̱ntho xa̱ ngotyø gu̱ ngue hi̱ngui̱ nne da̱ 'yøhra̱ hya̱. Ɛ̱̱ntho xa̱ ts'a̱ntyø dä ngue hi̱ngui̱ nne da̱ hyɛ̱t'a̱ te ja ngue da̱ hyɛ̱ti̱. Porque hi̱ngui̱ nne da̱ di̱nyø mmʉi hanja ra̱ hya̱, 'nɛ̱ hi̱ngui̱ nne di 'bätyø mmʉi ngue da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱gui̱, n'namhma̱ ngue ga̱ pu̱nnba̱bi̱ yø ts'oqui”, ɛ̱n'Oja̱. 28 A nu̱yá, da̱mi̱ pa̱hmʉ ya ngue nu̱na̱ ra̱ hya̱ bá̱ pɛn'Oja̱ ngue di̱ mpøhyø ja̱'i̱, di 'bɛnnbʉ rá̱ m'mʉhyø ja̱'i̱ hi̱ngyø judío na̱ya. Nu̱'ʉ p'ʉya da̱ 'yø'mø bi sifi.
29 Mi̱ ma̱nna̱ Pablo na̱ p'ʉya, bi̱ ma yø judío, pɛ di̱ nju̱'ma̱hya̱sɛ p'ʉ ni̱ ma. 30 Nu̱na̱ ra̱ Pablo, nyo jɛya bi̱ m'mʉp'ʉ ja ra̱ ngu̱ bi hmi̱hi̱. Pɛ gä di u̱nna̱ ts'äya'ʉ yø ja̱'i̱ bá̱di̱ zɛngua p'ʉ 'bʉi. 31 Bi hya̱ ra̱ ts'ɛdi xihyø ja̱'i̱ ha di̱ njap'ʉ di zo rá̱ 'yɛ Oja̱. Bi xännba̱ yø ja̱'i̱ ha ɛxa̱ nja na̱ ra̱ hya̱ ngue ra̱ Hmu̱ Jesucristo. Pɛ hi̱njondi̱ hɛjpi.