18
Mi̱ tho'a̱ te dá̱ nu̱gä p'ʉya, ma̱høndá̱ nu̱gä ma̱n'na ra̱ anxɛ bí 'yɛ̱ ma̱hɛ̱ts'i̱. Di̱ nɛ̱qui̱ ngue xa̱ndø nzaqui, asta̱ gä ra̱ xi̱mhäi di yot'a̱ te gui yoxni̱. Pɛ ra̱ ndøts'ɛdi ga̱ mafi, i ɛ̱na̱:
―Bi guadi. Bi guahra̱ da̱ni̱hni̱ Babilonia. Bi gohi ngue yø ngu̱ yø ts'onthi̱ ya. Ja bi 'yørbʉ yø 'bafi yø ts'ints'ʉ xa̱ndønts'o. Porque gätho yø ja̱'i̱ 'bʉ'a̱ nxi̱mhäi xa̱ i̱ti̱bi ra̱ vino jap'ʉ ngue'a̱ rá̱ 'yots'om'mäi ga̱ 'yo. Nu̱'ʉ yø da̱st'abi 'bʉi rá̱ ngʉni̱ nxi̱mhäi, gä yø 'yots'om'mäi, porque øt'e tengu̱tho mi̱ øtya yø ja̱'i̱ mi̱ 'bʉp'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱. Gätho yø pøhø 'bʉ'a̱ nxi̱mhäi, gätho xa̱ mmɛ̱mmɛti ngue ma̱thoguitho ma̱ni̱ ʉnyø mɛ̱nyu̱ ya yø ja̱'i̱ ya.
Dá øcä ma̱n'na ra̱ hya̱ bí 'yɛ̱ ma̱hɛ̱ts'i̱ p'ʉya, bi 'yɛ̱na̱:
―Ague ma̱ ja̱'i̱'a̱hʉ, da̱mi̱ pømhmʉ p'ʉ ja ra̱ da̱ni̱hni̱. 'Yogui øthʉ'a̱ ra̱ ts'oqui øtyø mmɛ̱ngu̱ p'ʉ, n'namhma̱ ngue hi̱ngui̱ thohmʉ'a̱ ra̱ castigo da̱ tho'ʉ. Porque nu̱ya yø ts'oqui øt'e, xøgue ja di fi̱xta̱ p'ʉ, i søni̱ asta̱ ma̱hɛ̱ts'i̱. Nu̱na̱ Oja̱ p'ʉya, ya hi̱ngui̱ hät'i da̱ zɛti hangu̱ ra̱ nts'o øtyø ja̱'i̱.
Bi sihyø anxɛ p'ʉya, bi t'ɛ̱mbi̱:
―Da̱mi̱ jahʉ ra̱ castigo ya. Nu̱ te xa̱ 'yørpa̱bi̱ yø ja̱'i̱ xa̱'ʉni̱, ndoble ra̱ n'ʉni̱ guí japhʉ ya. Nu̱'a̱ te ga̱ nzaqui ra̱ vino xa̱ u̱nyø ja̱'i̱ ngue xa̱ nzi ya, ndoble drá̱ nzaqui ra̱ vino gui u̱nhnʉ da̱ zi ya. Ma̱thoguitho xa̱nja mpähä yø ja̱'i̱, xa̱ 'yɛ̱ts'i̱ ngue mí̱ ja yø mɛ̱nyu̱. Gue'a̱ ma̱thoguitho ra̱ n'ʉ gui säthʉ'a̱ ya. Porque mi̱ ɛ̱mp'ʉ ja yø mmʉi: “ɛ̱ntho di̱ nda̱st'abihʉ ua dí 'bʉhmʉ, hi̱nte da̱di 'bɛhmʉ, 'nɛ̱ hi̱nja̱m'mø da̱ 'yɛ̱hra̱ pa ga̱ nnu̱hʉ ra̱ du̱mmʉi”, mi̱ ɛ̱na̱. Ja̱na̱ngue nu̱yá, n'na patho di̱ nja ra̱ nda̱te da̱ thohya. Di̱ nzoni̱, di̱ ntu̱ ma̱nthu̱hu̱, da̱ du̱ yø ja̱'i̱, di̱ nzø ra̱ hni̱ni̱. Porque jasɛ rá̱ ts'ɛdi na̱ ra̱ Hmu̱ Oja̱, ngue da̱ japra̱ castigo na̱ ra̱ hni̱ni̱ na̱.
Nu̱'ʉ yø da̱st'abi 'bʉ'a̱ nxi̱mhäi ngue 'da'igu̱ xa̱ 'yøt'ui ngue 'yots'om'mäi 'nɛ̱ xa̱ 'yɛ̱ts'i̱ ngue ja yø mɛ̱nyu̱, guehya di̱ nya̱ du̱mmʉi ya, 'nɛ̱ di̱ nzom'mø bi̱ nu̱ bi̱ nangra̱ 'bifi ngue di̱ nzø ra̱ hni̱ni̱. 10 Yap'ʉtho da̱ 'bähyø ja̱'i̱ ngue da̱ hyandi̱ te di̱ nja. Porque da̱ zu̱ yø ja̱'i̱'a̱ ra̱ castigo di̱ nja. Da̱ 'yɛ̱mbra̱ hni̱ni̱ p'ʉya: “Huɛ̱ca̱te ra̱ da̱ni̱hni̱ Babilonia. Mi̱ ja rá̱ ts'ɛdi, pɛ nu̱ya n'na ts'ʉquits'ʉtho i̱ nja ra̱ castigo bi thohya”, da̱ 'yɛ̱nyø ja̱'i̱.
11 Nu̱'ʉ yø pøhø 'bʉi gä rá̱ ngʉni̱ nxi̱mhäi, di̱ nya̱ du̱mmʉi 'nɛ̱ di̱ nzoni̱ ngue te da̱ thohra̱ da̱ni̱hni̱. Porque ya hi̱njo'o to da̱ dämbyø 'bɛ̱ni̱ bá̱ du̱ ngue da̱ mä. 12 Ya hi̱njo'o to da̱ dämbyø 'bɛ̱ni̱ ngue ra̱ oro, ogue ra̱ t'axi, ogue yø ts'ʉdo ma̱zihotho, ogue yø perla. Ya hi̱nda̱ thänyø hoga̱ u̱lu ni̱ hu̱ ngue ra̱ lino, ogue yø seda, ogue yø 'bojʉpoi, ogue yø thɛni̱. Ya hi̱nda̱ thänyø za 'dama̱ 'dan'yo ga̱ yʉni̱, ni̱ xi̱nga̱ gue'ʉ yø da̱ni̱ ma̱hotho gui̱ nɛ̱qui̱ 'mø bi̱ ma ma̱hoqui, ogue yø hoga̱ za, ogue yø bronce, ogue yø t'ɛgui, ogue yø do ngue ra̱ mármol. 13 Ya hi̱njonda̱ dämbyø 'bɛni̱ ngue yø canela, ogue yø cosa ma̱hoqui ngue ma̱hotho ga̱ yʉni̱, ra̱ bopo t'u̱ts'i̱, ra̱ mirra, ra̱ perfume, ra̱ vino, ra̱ aceite, ra̱ hojʉni̱ ngue ra̱ trigo. Ya hi̱njonda̱ dänyø nda̱ni̱, ogue yø dɛ'yo, ogue yø ndøfani̱. Ya hi̱njonda̱ dänyø carro. Ya hi̱njonda̱ dämbya yø ja̱'i̱ pä ngue øtra̱ 'bɛfi hi̱ngui̱ ta̱ha̱. 14 Yø pøhø p'ʉya da̱ 'yɛ̱mbra̱ hni̱ni̱: “Nu̱'ʉ yø cosa ma̱thoguitho ma̱di̱ ho'a̱ ni̱ mmʉi gui si ya, ya hi̱n'yʉ p'ʉ'a̱ ya. Para za̱ntho gá̱ 'bɛhni̱ mɛ̱nyu̱ co gätho'a̱ tema̱ cosa mi̱ øt'a̱'i̱ ra̱ nho”, da̱ 'yɛ̱mbi̱.
15 Nu̱'ʉ yø pøhø ma̱di̱ pøhya yø cosa ya, ja̱njua̱ni̱ ngue xa̱ mmɛ̱mmɛtitho ngue'a̱ te mi̱ päp'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱. Pɛ nu̱ya yø ja̱'i̱ ya, yapʉtho da̱ 'bäi ngue su̱'a̱ ra̱ castigo di̱ njap'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱. Di̱ nya̱ du̱mmʉi p'ʉya, asta̱ da̱ra̱ zoni̱. 16 Da̱ 'yɛ̱na̱: “Huɛ̱ca̱te ra̱ da̱ni̱hni̱. Mi̱ 'bʉi tengu̱tho n'na ra̱ xisu ngue mi̱ he yø ndøhoga̱ u̱lu. Mi̱ he yø u̱lu ngue ra̱ 'bojʉpoi. Mi̱ he yø u̱lu ngue yø thɛni̱, n'youi yø døni̱ ngue ra̱ oro, n'youi yø ts'ʉdo ma̱zihotho, n'youi yø perla. 17 Pɛ nu̱yá, n'na ts'ʉquits'ʉtho i̱ guadi te mi̱ pɛsya”, da̱ 'yɛ̱na̱.
Yø barco 'yop'ʉ ja yø ja̱the, op'ʉ yø ja̱'i̱ ngue yø hmu̱, conyø pasajero, gätho'ʉ to ja yø 'bɛfi, yap'ʉtho da̱ nsäya yø barco ngue da̱ hyandyø ja̱'i̱ te di̱ nja. 18 Nu̱'mø bi hyandi̱ ngue ya di̱ nzø ra̱ da̱ni̱hni̱ p'ʉya, asta̱ da̱ra̱ mahyø ja̱'i̱. Da̱ 'yɛ̱na̱: “¿Hapʉ gue ja ma̱n'na ra̱ da̱ni̱hni̱ tengu̱ nʉ ra̱ hni̱ni̱ nʉ?” 19 Da̱ 'yʉxyø fonthäi yø ya̱ yø ja̱'i̱ p'ʉya, di̱ nzoni̱. Di nya̱ du̱mmʉi, da̱ 'yɛ̱na̱: “Huɛ̱ca̱te ra̱ da̱ni̱hni̱. Gätho'ʉ to di 'yonyø barco p'ʉ ja yø ja̱the, xa̱ mmɛ̱mmɛtitho ngue ja mi̱ mpäp'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱, ngue ma̱yøndø mmɛ̱mmɛti yø mɛ̱hni̱ni̱. Pɛ nu̱ya, n'na ts'ʉquits'ʉtho i guadi te mi̱ pɛts'i”, da̱ 'yɛ̱na̱.
20 Gä di johya'ʉ bí 'bʉ ma̱hɛ̱ts'i̱ conná̱ ngue'a̱ te bi thohra̱ da̱ni̱hni̱. Di johya yø representante ra̱ Cristo, co gätho yø pønga̱hya̱ Oja̱. Gätho mi̱'da yø ja̱'i̱ ya o rá̱ 'yɛ Oja̱, gä di johya, Nu̱'a̱ ra̱ castigo bi̱ njapra̱ hni̱ni̱, bi hya̱spa̱ ra̱ güɛnda Oja̱'a̱ te xa̱ ja'a̱hʉ yø ja̱'i̱ ya.
21 Ma̱n'na ra̱ anxɛ p'ʉya, ma̱ndø nzaquitho, bi hya̱xa̱ n'na ra̱ ndødo ngue hi̱ngma̱ nɛts'i̱'a̱ ga̱nhyʉ, ɛ̱ntho ra̱ molino. Bi 'yɛnnbʉ ja ra̱ ja̱the p'ʉya. Bi 'yɛ̱mbi̱:
―Tengu̱tho ra̱ do jaua ya ngue hi̱n hapʉ nma̱ hnu̱, di̱ njarbʉtho na̱ ra̱ da̱ni̱hni̱ Babilonia ya. Ya hi̱n hapʉ nmi̱ nɛ̱qui̱ ma̱høn'a̱. 22 Nu̱p'ʉ ja yø caye ra̱ hni̱ni̱, ya hi̱nja̱m'mø nma̱ t'øde ma̱høn'a̱ ngue di̱ m'mʉhyø mɛ'bida ngue yø arpa. Ya hi̱nma̱ t'øde ngue di̱ m'mʉhyø mixt'a̱ corneta ogue yø flauta. Ya hi̱nma̱ hnu̱ ngue di̱ m'mʉhyø mɛfi 'dama̱ 'dan'yo ma̱'bɛfi da̱ 'yøt'e. Ya hi̱nma̱ t'øde ngue da̱di hi̱ yø njʉni̱. 23 Ya hi̱nni̱ mantho da̱ hnu̱ ngue høndi̱ nja yø nyot'i ngue yø lámpara. Ya hi̱nni̱ mantho da̱ hnu̱ ngue høn da̱di hi̱ yø ja̱'i̱ p'ʉ di̱ nja ra̱ ntha̱ti̱. Da guahra̱ da̱ni̱hni̱, ma̱da̱gue'a̱ ɛ̱ntho ma̱yø hmu̱'ʉ ma̱di̱ mpøp'ʉ ja ra̱ da̱ni̱hni̱. Nu̱'a̱ te yø nt'ɛ̱te ma̱ni̱ n'yo, mi̱ hät'i gätho yø ja̱'i̱ 'bʉ'a̱ nxi̱mhäi.
24 Ra̱ da̱ni̱hni̱ Babilonia bi̱ njapra̱ castigo, porque xa̱ hyopyø pønga̱hya̱ Oja̱, 'nɛ̱ xa̱ hyo mi̱'da yø ja̱'i̱ ngue o rá̱ 'yɛ Oja̱. Go yø ts'oqui p'ʉ tho yø ja̱'i̱ ya o rá̱ 'yɛ Oja̱ ya gä rá̱ ngʉni̱ nxi̱mhäi.
---------