2
Nu̱ to gä ha̱spa̱ ra̱ güɛnda te ga̱ 'yo rá̱ mmi̱c'ɛ̱i̱ui, ɛ̱mbi̱ ngue da̱ ma ra̱ castigo ngue ra̱ ts'oqui øt'e, pɛ nu̱na̱ ra̱ ja̱'i̱ ha̱xra̱ güɛnda, guehna̱ di jasɛ p'ʉ da̱ ma ra̱ castigo na̱, porque xquet'a̱ ja rá̱ ts'oqui. Dí pa̱hmʉ njua̱ni̱ ngue nu̱na̱ Oja̱, go ni̱ 'yu̱p'ʉ da̱ hya̱spa̱ ra̱ güɛnda'a̱ te gä ra̱ nts'o øtyø ja̱'i̱ na̱. Nu̱ to gätho mma̱ ngue da̱ ma ra̱ castigo rá̱ mmi̱c'ɛ̱i̱ui ngue xa̱nts'o te øt'e, 'nɛ̱ xquet'a̱ njasɛ p'ʉ ngue xa̱nts'o te øt'e, xquet'a̱ 'nɛ̱hya hi̱ndi̱ mpommi̱ ra̱ castigo ya. ¿Ua hi̱ndi̱ u̱nna̱ güɛnda na̱ ra̱ ja̱'i̱ na̱, ngue hanja ngue nu̱na̱ Oja̱, hi̱nga̱ 'bexque'a̱ di japra̱ castigo ra̱ ja̱'i̱ 'mø xa̱nts'o te øt'e? Ra̱ ja̱'i̱ i jonnba̱bi̱ rá̱ ma̱te Oja̱, porque Oja̱ i tø'mra̱ ja̱'i̱ ngue da̱ hyɛp'ʉ ra̱ nts'o ga̱ 'yo. Nu̱ ra̱ ja̱'i̱ xa̱ndønna̱xi̱ rá̱ mmʉi ngue hi̱ngui̱ nne da̱ hyɛp'ʉ ra̱ nts'o ga̱ 'yo, pɛ nu̱'mø ra̱ pa da̱ni̱ hya̱xra̱ güɛnda Oja̱, ma̱n'na xa̱ngu̱ ra̱ castigo da̱ thohna̱ ra̱ ja̱'i̱ njap'ʉ.
Nu̱na̱ Oja̱, nu̱ te xa̱ 'yøt'e n'na ngu̱ n'na yø ja̱'i̱, gue'a̱ ra̱ nju̱t'i̱ di t'u̱n'na̱. Nu̱na̱ Oja̱, ra̱ 'da'yo te di u̱nni̱ te'o ya ga̱ 'bʉ'a̱ ngue høndra̱ nho øt'e, i honnbi̱ ngue ha di hnu̱ ma̱nho Oja̱ 'nɛ̱ di ja ndu̱mmʉi ngue honi̱ ha di yʉrbʉ di̱ ma̱nda Oja̱ para za̱ntho. Pɛ Oja̱, da̱ japra̱ castigo ya yø ja̱'i̱ fɛstho ra̱ hya̱ 'nɛ̱ hi̱ngui̱ nne da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ na̱ ra̱ hya̱ ma̱jua̱ni̱, sinoque gue'a̱ te xa̱nts'o ga̱ 'yo. Ra̱ ndø du̱mmʉi da̱ thogui te'o gätho xa̱nts'o te ga̱ 'yo. Hi̱nga̱ høndyø judío, sinoque 'nɛ̱'ʉ hi̱ngyø judío ma̱thoguitho ra̱ n'ʉ da̱ zä. 10 Pɛ nu̱'ʉ yø ja̱'i̱ ngue gä ra̱ nho ga̱ 'yo, gä ra̱ nho di t'u̱nni̱. Oja̱ da̱ 'yøt'e ngue da̱ hnu̱ ma̱nsu̱ 'nɛ̱ da̱ hyu̱rpa̱ yø mmʉi. Hi̱nga̱ høndyø judío, sinoque xquet'a̱ 'nɛ̱'ʉ hi̱ngyø judío di̱ nthɛui ra̱ nho. 11 Porque nu̱na̱ Oja̱, n'na ngu̱ n'na yø ja̱'i̱ da̱ hya̱spa̱bi̱ xa̱ndønho ra̱ güɛnda.
12 A nu̱yá, gätho yø ja̱'i̱, gä ja yø ts'oqui. Pɛ nu̱na̱ Oja̱ da̱ hya̱spa̱bi̱ ra̱ güɛnda. A nu̱ yø ja̱'i̱ ngue hi̱ngui̱ pa̱'a̱ ra̱ ley ga̱ 'yo yø judío, xquet'a̱ da̱ tha̱spa̱ ra̱ güɛnda co nu̱'a̱ te ra̱ hya̱ pa̱di̱. Pɛ nu̱ yø ja̱'i̱ pa̱di̱ te mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley ga̱ 'yo yø judío, da̱ tha̱spa̱bi̱ ra̱ güɛnda co nu̱'a̱ te ra̱ hya̱ nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ ley. 13 Porque Oja̱ hi̱ndi̱ nu̱ ma̱nho yø ja̱'i̱'a̱ ngue høntho da̱ ba̱di̱ te mma̱mp'ʉ ja rá̱ ley Oja̱. Nu̱'ʉ yø ja̱'i̱ nnu̱ ma̱nho Oja̱, gue'ʉ yø ja̱'i̱ da̱ 'yøt'a̱ te ra̱ nho mma̱mp'ʉ ja rá̱ ley Oja̱'ʉ. 14 A nu̱yá, ma̱da̱gue'a̱ 'bʉhyø ja̱'i̱ ngue hi̱nja̱m'mø xa̱ 'yøde te ra̱ hya̱ nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ ley ga̱ 'yo yø judío, pɛ xquet'a̱ ya pa̱sɛ'a̱ te ra̱ nho di̱ ma̱nda Oja̱ ngue da̱ n'yo. Porque pa̱sɛ p'ʉ ja yø n'yomfɛ̱ni̱'a̱ te ra̱ nho i jatho ngue da̱ 'yøt'e. Ya xquet'a̱ di̱ nthɛdui'a̱ te ra̱ nho mma̱mp'ʉ ja rá̱ ley Oja̱. 15 Nu̱'a̱ te ga̱ 'yo, gue'a̱ gui̱ nɛ̱qui̱'a̱ ngue pa̱p'ʉ ja yø n'yomfɛ̱ni̱'a̱ te ra̱ nho mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley nu̱na̱ ja ngue da̱ 'yøt'e. I pa̱hyø ja̱'i̱ ngue'mø xa̱nho te øt'e, ogue hi̱ngui̱ ho te øt'e. 16 Nu̱ te gäma̱ hya̱ mbɛ̱mp'ʉ ja yø mmʉi yø ja̱'i̱, nu̱na̱ Oja̱, da̱ 'yɛ̱hra̱ pa da̱ pɛnhna̱ Jesucristo ngue da̱ hya̱spa̱ ra̱ güɛnda yø ja̱'i̱ te gäma̱ hya̱ mbɛ̱ni̱. Guehna̱ ra̱ hya̱ dí̱ mma̱ngä na̱ya mɛ̱nte ngue da̱di 'yongä ra̱ hoga̱ 'da'yo hya̱.
17 Nu̱'ʉ yø judío, dí̱ nne ga̱ xi'a̱hʉ te ra̱ hya̱ ja ngue da̱ thogui. Guehya pa̱di̱ xa̱nho te mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley bi 'yotra̱ Moisés. 'Nɛ̱ di 'yɛ̱ts'i̱ ngue pa̱di̱ xa̱nho hanja Oja̱. 18 Yø judío pa̱di̱ xa̱nho hanja'a̱ te rá̱ pähä Oja̱, porque nu̱na̱ ra̱ ley i ca̱, guehna̱ xännba̱bi̱ na̱ ndana̱ gue'a̱ ra̱ nho i jatho ngue da̱ 'yøt'e. 19 I ɛ̱na̱ ngue yø mba̱di̱ xa̱ndønho, da̱ zä da̱ xännba̱bi̱ yø ja̱'i̱ ɛ̱ntho yø xädä ngue 'yo 'bɛxu̱i̱. 20 I ɛ̱na̱ ngue pa̱di̱ xa̱ndønho ha di japra̱ hya̱ da̱ xännba̱bi̱'ʉ yø ja̱'i̱ hi̱nte pa̱di̱. I ɛ̱na̱ ngue pa̱di̱ xa̱ndønho ha di japra̱ hya̱ di opa̱n'yu̱'ʉ yø ja̱'i̱ hi̱ngui̱ pa̱di̱ hanja ra̱ hya̱. Porque nu̱p'ʉ ja ra̱ ley, i ɛ̱na̱ ngue gä ja bí jʉjpʉ'a̱ ra̱ hya̱ ma̱jua̱ni̱ ngue xännba̱bi̱ yø ja̱'i̱. 21 Pɛ xi'mø ɛ̱na̱ ngue ma̱jua̱ni̱'a̱ te ra̱ hya̱ xännba̱bi̱ mi̱'da yø ja̱'i̱, ¿hanja'mø ngue hi̱ngui̱ øt'a̱ te ra̱ hya̱ xännba̱te 'mø? I ɛ̱mbi̱ ngue hi̱ngui̱ ho di̱ mpɛ̱ yø ja̱'i̱, ¿hanja'mø ngue go i̱ mpɛ̱sɛ? 22 I ɛ̱mbi̱ ngue hi̱ngui̱ ho di̱ n'yots'om'mäi yø ja̱'i̱, 'nɛ̱ go 'yots'om'mäisɛ. I ɛ̱na̱ ngue hi̱ngui̱ nnu̱ ma̱nho yø da̱hmu̱, pɛ nu̱ya p'ʉya, guehya pɛ̱sɛ'a̱ ra̱ mɛ̱nyu̱ di̱ mpɛti p'ʉ ja ra̱ ni̱ja̱ ya. 23 Di 'yɛ̱ts'i̱ ngue ɛ̱na̱ pa̱di̱ xa̱ndønho'a̱ te ra̱ hya̱ mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley. Pɛ nu̱yá, guehya hi̱ngui̱ øtya yø hya̱ mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley ya, go guehya yø ts'oqui ya nguep'ʉ hi̱ngui̱ nnu̱ ma̱nsu̱ Oja̱ yø ja̱'i̱. 24 I̱ nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro ngue ɛ̱na̱: “Go ni̱ ts'oquihʉ p'ʉ nnømma̱n'ʉ Oja̱ ya yø ja̱'i̱ hi̱ngyø judío”, i ɛ̱nna̱ hya̱.
25 Nu̱ ra̱ ja̱'i̱ bi̱ mi̱ ngue ra̱ judío, ya xa̱nho ngue'mø øt'e te gäma̱ hya̱ mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley ga̱ 'yo yø mmi̱judíoui. Pɛ nu̱'mø hi̱ngui̱ øt'e te gäma̱ hya̱ mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley, ya hi̱nte di̱ mu̱ui, ma̱da̱gue'a̱ bi̱ mi̱ ngue ra̱ judío. 26 A nu̱ ra̱ ja̱'i̱ hi̱ngra̱ judío, 'nɛ̱ da̱ 'yøt'e te mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley ga̱ 'yo yø judío, ya rá̱ ja̱'i̱ Oja̱. Ya cohi tengu̱tho 'mø dra̱ judío. 27 Nu̱ ra̱ ja̱'i̱ ngue hi̱ngra̱ judío pɛ øt'e te mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley, ya di̱ nɛ̱qui̱ xa̱nho ngue ja rá̱ ts'oqui ra̱ judío. Porque ja ha nt'ot'i ra̱ ley i ca̱, 'nɛ̱ hi̱ngui̱ øt'e te mma̱mp'ʉ ja ra̱ ley i ca̱. 28 I t'ɛ̱mbi̱ ngue ra̱ judío, gue'a̱ rá̱ ja̱'i̱ Oja̱'a̱. Pɛ hi̱mma̱ jua̱ni̱ ngue rá̱ ja̱'i̱ Oja̱ ra̱ ja̱'i̱ nu̱'a̱ høntho bi̱ mi̱ ngue rá̱ ba̱si̱ ra̱ judío, ogue n'youi ra̱ hmɛ̱pya rá̱ do'yo tengu̱tho yø judío ngue n'youi ra̱ circuncisión. 29 A nu̱'a̱ ma̱jua̱ni̱ ngue rá̱ ja̱'i̱ Oja̱, gue'a̱ ra̱ ja̱'i̱ ha̱hrá̱ mmʉi ngue hɛp'ʉ ra̱ nts'o'a̱. Guehna̱ ra̱ ja̱'i̱ nnu̱ ma̱nho Oja̱ na̱ p'ʉya, ma̱da̱gue'a̱ ngue hi̱ngo nnu̱ ma̱nho yø ja̱'i̱.
---------