SA LETA KEKENU TE PAULA KOARI NA TIE PA
TESALONAIKA
Sa Vinabakala
Sa ṉati vasileana nomana koasa pinaqaha popoa Masedonia si pa Tesalonaika. Pa rane ṉinoroi, sa popoa hie si koa pa popoa nomana sapu ta pozae Qurisi. Sa ekelesia vasina si ele podalae nia Paula, sipu ta luarae si asa pa Pilipae pa nana inene tarae vina rua. Ba hinoqa mae sari na ninaqunaqu tadina tie Ziu, sarini pu lopu va hinokaria se Zisu, meke lopu qetu ni saripu lopu na tie Ziu pu visoroihe si edi hiva luli sari na hahanana tadina tie Ziu, ba kamahire si va hinokara meke lulia sa vina tumatumae te Paula. Ke hitua rini se Paula, pude ta luarae pa Tesalonaika meke la pa Berea. Ego pa mudina asa, si la kamo se Paula pa Koriniti. E Timote, sa tie pu tavetavete turaṉia se Paula, si koa hola paki pa Masedonia, meke beto asa si mae koe Paula pa Koriniti. Tozi ni sa sari doduru ginugua koasa ekelesia pa Tesalonaika. Meke beto asa, si kubere la nia Paula sa leta hie koarini, totoso koa si asa pa Koriniti. Sari na ginugua hire si boka ta tiro pa Tinavete Tadina Apositolo 17:1-15.
Sa leta kekenu te Paula hie koari na tie pa Tesalonaika, si pude va ṉiṉirai sari na tie pa dia tinoa vaqura na rinaṉeraṉe koe Karisito, gua. Qetu meke zama leana si asa, sipu avoso ni sa sari na dia rinaṉeraṉe na tataru. Ke vivinei nia sa koa rini sa nana kineha leana, sipu koa koa rini si asa. Meke olaṉi sa sari na dia ninanasa pu mae guadi koasa ekelesia, koasa guguana sa pinule mae te Karisito saripu gua hire: Sa tie pu va hinokara, be mate si asa sipu lopu ele pule mae se Karisito, si vegua, kote vagia sa sa tinoa hola, sapu kote poni ni Karisito koari na tie pa Nana totoso pule mae Sa? Meke pa totoso sa si kote pule mae se Karisito? Tozi ni Paula si arini, pude di tavetavete pa korapa binule, meke aqa va ṉoṉo nia pa rinaṉeraṉe sa pinule mae te Karisito.
Sari na Pinaqapaqahana sa Leta
Sa zinama tataru kekenu. Hinia 1:1
Sa qinetuqetu na kineha leana, meke sa tataru te Paula. Hinia 1:2 kamo hinia 3:13
Sovutu va ṉiṉirai Paula sarini pa tinoa koe Karisito. Hinia 4:1-12
Vina tumatumaena sa minae te Karisito. Hinia 4:13 kamo hinia 5:11
Vina tumatumae vina betobeto. Hinia 5:12-22
Zinama tataru vina betobeto. Hinia 5:23-28
1
Zinama Tuketukele
Gami Paula, e Saelasi, meke Timote, si kubere atu koa gamu na tie koasa ekelesia pa Tesalonaika sapu koa koe Tamasa, sa Tamada, meke sa Baṉara Zisu Karisito. Mani koa koa gamu sa tataru variharupi meke sa binule.* TTA 17:1
Sa Tinoa Vaqura meke sa Rinaṉeraṉe tadi pa Tesalonaika
Doduru totoso si zama leanani gamu gami si gamu doduru koe Tamasa, meke hoke varavara poni gamu gami pa mami vinaravara. Pa mami vinaravara pa kenuna sa Tamasa sa Tamada, si lopu hite makudo balabala la i gami sari na mia tinavete pu evaṉi gamu pa rinaṉeraṉe, sipu tavetavete ṉaliṉali si gamu pa tataru, meke turu va nabu, sina sa mia rinaṉeraṉe si soto la koasa nada Baṉara Zisu Karisito.
Gamu kasa tasimami koe Karisito, ele gilania gami sapu ta tatarue meke ta vizata mia si gamu koe Tamasa. Ura lopu pa zinama mo si tozia gami koa gamu sa Inavoso Leana, ba vagia gamu pa ṉiniraṉira koasa Maqomaqo Hope, meke pa vina hinokara va nabuna tu. Ura gilania mia mo gamu vegugua sa mami kinokoa totoso koa gami koa gamu, pa laemia gamu. Ke keha luli gami gamu si gami, meke keha lulia tugo gamu sa Baṉara. Vea be ta ṉoṉovala pa tinasigiti si gamu koari na mia kana, ba vagia gamu sa Inavoso pa qinetuqetu, sapu mae guana koasa Maqomaqo Hope,* TTA 17:5-9 pude boka keha luli gamu sari kaiqa pule koari doduru pu va hinokara pa popoa Masedonia meke Akaia. Ura ele tozi vura nia gamu sa Inavoso tanisa Baṉara, lopu pa Masedonia meke Akaia mo, ba ta gilana pa doduru vasina, sapu sa mia rinaṉeraṉe si soto koe Tamasa. Ke lopu kilu vivinei nia gami si asa. Ura arini tu tozini gami sapu gua evaṉia gamu totoso va kamo gami gamu si gami, meke sapu ele luara pani gamu sari na mia beku, pude nabulu nia sa Tamasa toana meke hinokarana. 10 Meke aqa nia tu gamu sa Tuna sapu kaqu pule mae gua pa Maṉauru, sapu va turu pulea Tamasa pa minate, sapu e Zisu tugo, sapu harupu gita koasa tinaṉaziri, na vina kilasa sapu korapa mae.

*1:1 TTA 17:1

*1:6 TTA 17:5-9