9
Sa Kinekere Te Saula
(Tinavete 22:6-16, 26:12-18)
Ba se Saula si korapa hoda la ia tu sa nana zinama va matamatagutu pude va matei sari na disaepeli tanisa Baṉara. La si asa koasa ṉati hiama kenukenue, meke tepa vagi sa sari na leta la koari na koimata koari na sinaqoqi pa Damasikasi, pude be dogori sa sarini pu lulia sa Siraṉa tanisa Baṉara, palabatu meke barikaleqe, si pude mani tuqe vagi, meke pusi la ni pa Zerusalema, gua.
Ba pa korapana sa nana inene la pa Damasikasi, sipu tata kamo la ia sa sa vasileana, si malara va hodaka mae pa Maṉauru si keke kalalasa ṉiṉirana, meke gona la koa sa. Hoqa gore nia pa pepeso si asa, meke avosia sa si keke mamalaiṉi sapu zama guahe: “Saula, Saula, na vegua ke ṉoṉovalau goi?” gua.
Meke nanasa la se Saula, “Baṉara, esei si Goi?” gua si asa.
Meke olaṉa sa Baṉara, “Arau Zisu tugo, sapu korapa ṉoṉovalau goi. Ego, turu, mamu la koasa vasileana Damasikasi, meke vasina tu si kote ta tozi nia goi gua sapu kaqu tavetia goi,” gua se Zisu.
Sari doduru pu luli koe Saula si turu noso, meke lopu hite kulu. Ura avosia mo rini sa mamalaiṉi, ba lopu ta dogoro sa tiena. Meke turu sage se Saula, meke va vaṉuni matana gua, si lopu boka dodogorae si asa, ke taṉinia mo rini limana, meke turaṉa la nia pa Damasikasi. Ka ṉeta rane si lopu dodogorae se Saula, meke lopu hite hena na napo si asa.
10 Ego, pa Damasikasi si koa nana si keke disaepeli, pozana si e Ananaeasi. Meke zama koa sa sa Baṉara pa korapa nana dinogodogorae, “Ananaeasi,” gua si Asa.
“Hiera si rau Baṉara,” gua se Ananaeasi.
11 Meke zama la koa sa sa Baṉara, “Mamu ene la gua pa siraṉa sapu pozana ‘Siraṉa Toṉoto.’ Mamu la koasa vetu te Ziudasi, mamu la nanasa nia si keke tie mae guana pa Tasisi, pozana si e Saula. Korapa varavara si asa. 12 Meke ele dogoria sa pa nana dinogodogorae si keke tie pozana si e Ananaeasi, sapu nuquru la pa vetu vasina koasa, meke va opo nia limana sa si asa, pude mani dodogorae pule,” gua.
13 Ba olaṉa la se Ananaeasi, “Baṉara, soku tie ele tozia guguana sa tie sana, sapu ṉoṉovala sisigiti i sa sari na tie Tamugoi pa Zerusalema. 14 Meke sapu mae nia sa hie, si na vagi ṉiniraṉira si asa koari na ṉati hiama, pude pusi vagi sari doduru pu vahesigo,” gua.
15 Ba olaṉa sa Baṉara, “Mu la, ura ele vizatia Rau si asa pude tarae nia sa Pozaqu koari na tie Zenitailo, koari na dia baṉara, meke koari na tie Izireli. 16 Meke kote va dogoro ni Rau koa sa sari doduru gua pu kote ta sisigiti ni sa pa ginuaqu Rau,” gua sa Baṉara.
17 Ke topue la se Ananaeasi, meke la kamoa sa sa vetu vasina koa se Saula. Meke va opo nia limana sa se Saula, meke zama se Ananaeasi, “Saula, tasiqu, sa Baṉara Zisu sapu vura koa goi pa siraṉa totoso korapa ene mae goi, si garunu mae nau koa goi si rau, pude va opo nigo limaqu, pude mu dodogorae pule, meke pude mu ta siṉie nia sa Maqomaqo Hope,” gua si asa. 18 Pa totoso tugo asa si hoqa palae si keketoṉa sapu kekeṉoṉo gua na kapu igana pa matana e Saula, meke tiqe dodogorae pule, ke turu si asa, meke ta papitaiso. 19 Beto asa si tiqe henahena si asa, meke ṉiṉira pule.
Tarae se Saula pa Damasikasi
Koa paki se Saula kaiqa rane koari na tie te Zisu pa Damasikasi. 20 Meke la si asa koari na sinaqoqi d, meke podalae tarae nia sa sapu e Zisu si na Tuna Tamasa, gua.
21 Meke magasa sari doduru pu avosona sa, meke zama, “Lopu asa tu sa tie sapu ṉoṉovaladi sari na tie pu vahesia se Zisu pa Zerusalema? Lopu asa tu si mae nia sa, pude pusi vagi sari na tie te Zisu, meke turaṉa la ni koari na ṉati hiama?” gua si arini.
22 Ba ṉiṉira lala nana tu sa tinarae te Saula, meke va pupuhi sa sari na tie Ziu pu koadi pa Damasikasi koari na nana vina sosode, sapu e Zisu tugo sa Karisito.
23 Meke sipu hola soku rane, si kuhana nia ri na tie Ziu pude va matea se Saula.* 2 Kor 11:32-33 24 Ba kaiqa tie si tozi vura nia koe Saula sa dia kinuhana. Kopu totoko ni rini sari na sasada barana sa vasileana, boṉi na rane, pude va matea gana gua. 25 Ba turaṉia ri nana disaepeli se Saula keke boṉi, meke va vuraia pa keke lopana sa gobana sa vasileana, meke va isu gorea rini pa keke huneke nomana.
Koa pa Zerusalema se Saula
26 Meke sipu la pa Zerusalema se Saula, si podekia sa pude la somana koari na tie te Zisu. Ba matagutu nia rini si asa, sina lopu va hinokaria rini sapu keke koari na tie te Zisu si asa. 27 Ke la se Banabasi koasa, meke turaṉa la nia koari na apositolo. Va bakalia Banabasi koa rini sapu tutuvia Saula se Zisu pa siraṉa, meke sapu ele zama koasa se Zisu. Tozia tugo sa koa rini, sapu gua ele tarae va mataqara nia Saula pa Damasikasi sa pozana e Zisu. 28 Gua asa, ke tiqe koa somana koa rini se Saula, meke ene la mae pa popoa Zerusalema, meke tarae va mataqara nia sa sa pozana sa Baṉara. 29 La zamai, na tokei sa sari na tie Ziu pu zama nia sa zinama Quriki, ba podekia rini pude va matea si asa. 30 Totoso avoso nia ri na tie te Zisu sapu gua asa, si turaṉa gore la nia rini pa Sizaria se Saula, meke va taloa la ia rini pa Tasisi si asa.
31 Gua asa, ke loke ṉinovaṉovala si koa koasa ekelesia pa doduruna Ziudia, Qaleli, meke pa Sameria. Ṉiṉira meke toqolo va noma sa ekelesia pa korapa tinokae tanisa Maqomaqo Hope, meke toa sa ekelesia pa korapa pinamaṉana sa Baṉara.
La pa Lida meke pa Zopa se Pita
32 Totoso ene la mae se Pita pude hopiki ni sari tie te Tamasa koari hopeke vasidi, si la si asa pa vasileana Lida. 33 Meke la dogoria sa vasina si keke tie pozana si e Aeneasi, sapu mate kaiqa kukuru tinina. Ka vesu vuaheni si eko la mo pa teqe si asa. 34 Meke zama la ia Pita si asa, “Aeneasi! Ele salaṉigo Zisu Karisito si goi. Tekulu, mamu va tana ia sa mua teqe,” gua si asa. Meke pa totoso asa si ta salaṉa se Aeneasi, ke tekulu si asa. 35 Sipu dogoria rina tiena sa vasileana pa Lida, meke pa raratana Saroni sapu gua ta evaṉa, si va hinokaria rini sa Baṉara.
36 Meke koa nana pa vasileana Zopa si keke barikaleqe sapu somana va hinokaria se Zisu, pozana si e Tabita. (Sa pozana sa pa zinama Quriki si e Dokasi* Ginuana sa zinama Dokasi meke Tabita sina kurukuru sapu pozana “dia”..) Doduru totoso si taveti sa sari na tinavete leadi, meke hoke variponi koari na tie malaṉa. 37 Pa totoso asa si moho se Tabita meke mate, ke huvea rini sa tinina, meke va ekoa rini pa lose panaulu. 38 Sina lopu seu pa Zopa sa vasileana Lida, ke sipu avoso nia rina tie te Zisu sapu se Pita si koa nana pa Lida, gua, si garunu la ni rini si karua tie, meke zama koe Pita, “Tataru ni gami mamu tuturei mae koa gami pa Zopa,” gua si arini. 39 Ke luli se Pita koari kara. Totoso kamo rini si turaṉa sage la nia rini si asa koa sa lose panaulu. Meke turu varigara la koe Pita sari doduru nabonaboko, kabo si arini, meke va dogoro ni rini koa sa sari na poko doduru, meke kaiqa poko pule saripu piti i e Dokasi, totoso toana si asa. 40 Ba hitu vura ni e Pita sari doduru, meke kokotuṉu gore si asa, meke varavara. Beto asa, si taliri la si asa koasa barikaleqe matena, meke zama ia sa, “Tabita, tekulu!” gua si asa. Va vaṉuni sa sari matana, meke sipu dogoria sa se Pita, si tekulu si asa. 41 Meke taṉini vagia Pita sa limana meke toka nia sa pude turu sage si asa pa nenena. Beto, si tioki sa sari kasa nabonaboko meke sari doduru tie te Zisu pule, meke va dogoro nia sa koa rini si asa, sapu ele toa pule tu. 42 Sa inavosona sa si ene pa doduruna sa vasileana pa Zopa, meke soku tie si va hinokaria sa Baṉara. 43 Meke koa paki pa Zopa soku rane se Pita, koa keke tie tavetavete kapu kurukuru, pozana si e Saimone.

*9:23 2 Kor 11:32-33

*9:36 Ginuana sa zinama Dokasi meke Tabita sina kurukuru sapu pozana “dia”.