SA BUKA
EKELEZIASITI
Sa Vinabakala
Sa buka Ekeleziasiti si koa ia na binalabala tanisa “tie va tumatumae.” La sa tie asa meke viliti va hitekia vea papaka gua meke vea hadu luli givusu gua sa tinoa tana tie. “Loke laena sa tinoa,” gua si kamo ia sa, sina lopu toṉoto meke variva nunala sari soku ginugua pa tinoa. Lopu va bakalia sa sari hahanana te Tamasa, asa pu lalae nia sa tinoa tana tie. Be vea gugua ba tozi ni sa sari pude tavetavete va ṉiṉira meke koa qetu ni rini sari na vinariponi te Tamasa pa dia tinoa.
Soku ri na binalabala tanisa si guana ene kale tugo, meke variva malohorodi. Ba koasa laena sapu somana pa Buka Hope sa buka hie, si vata dogoro nia sapu sa rinaṉeraṉe tadi kasa pukerane si repaha ke boka ta tokae si gita koari na binalabala variva rabekedi. Kaiqa tie si manoto nia sapu guana dia tinoa si vivinei nia sa buka hie, gua. Dogoria tugo rini sapu sari binalabala hire si koa koasa Buka Hope sapu tagoi tugo sari binalabala variharupi te Tamasa.
Sari na Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka
Vegua koa nana tu sa ṉatina sa tinoa tie pa pepeso? 1:1, 2:26
Kaiqa zinama tumatumaedi. 3:1, 11:8
Sari na binalabala varitokae pa tinoa. 11:9, 12:8
Sari na zinama vina betobeto. 12:9-14
1
Sa Tinoa si Loke Laena
Hire sari na zinama tanisa tie va tumatumae, sa baṉara pa Zerusalema, sa tuna koreo e Devita:
“Loke laena! Loke laena!” gua si rau, sa tie va tumatumae.
“Namu loke laena hokara!
Doduru ginugua si loke laedi.”
 
Na sa si vagia sa tie koari doduru nana minabo
sapu ṉataṉata nia sa pa kauruna sa rimata?
Na sinage si mae meke taloa,
ba sa kasia popoa si asa nana eko mo.
Sa rimata si gasa sage meke lodu gore pule,
meke bebeno pule la vasina kote gasa pule si asa.
Sa givusu si mae gua pa kali gevasa,
meke taliri mae gua pa kali togarauru;
viloro meke vilorae si asa,
meke pule mae gua mo vasina mae guana tatasana.
Doduru tototolo si gore beto la pa kolo hokara,
ba sa lamana si lopu boka siṉi.
Pa vasina mae guadi sari na tototolo
si vasina tugo pule la sa kolo.
Doduru ginugua si na loke vina betodi, variva mabodi,
lopu boka zama ni na tie.
Sa mata si doṉo lamo ba lopu boka deṉa,
meke sa taliṉa si lopu boka beto avavoso.
Sapu ele ta evaṉa si kote ta evaṉa pule,
sapu ele ta tavete si kote ta tavete pule tugo;
namu loketoṉa si vaqura pa kauruna sa rimata.
10 Koa nana beka keke toṉa sapu boka zama guni nia keke tie, “Dotu! Hie keke toṉa si vaqura”?
Lokari, na pukerane hola tu ele koa nana; ele koa nana tu sipu lopu ele podo si gita.
11 Loke tie si kote balabala i saripu ele mate,
meke arini pu lopu ele podo si lopu kote balabala i arini pu korapa mumudi mae koa rini.
Sa Vina Nonoga Tanisa Tie Va Tumatumae
12 Arau sa tie va tumatumae, si koa pa Zerusalema meke baṉara nia sa binaṉara Izireli. 13 Voriti nia rau telequ pude vilitia meke hata ia pa ginilagilana sari doduru ginugua pu ta tavete pa kauruna sa maṉauru. Hinokara mamatana sa pinaleke sapu vala nia Tamasa koari na tie! 14 Arau ele dogori sari doduru ginugua pu ta evaṉa pa kauruna sa rimata; doduru si loke laedi beto, na guana hadu luli givusu mo.
15 Sapu koqi si lopu kote boka tava toṉoto;
meke sapu loketoṉa si lopu kote boka ta nae.
16 Balabala si arau, “Dotu, arau si ele tie nomaqu meke ele soku nau ginilagilana lohidi, hola ni sari doduru pu ele koa baṉara pa Zerusalema; ele soku totoso nonoga ia rau sa ginilagilana meke tinumatumae.”* 1 Baṉ 4:29-31 17 Meke voriti nia rau pude va bakalia sa ginilagilana lohina d, meke sa dinuviduvili meke pinekipeki, ba doṉo gilania rau sapu na hinata hie si guana hadu luli givusu mo.
18 Ura pa ginilagilana sokudi si mae sa tinalotaṉa mamatadi;
meke pa tinumatumae sokudi si na tinasigiti nomadi.

*1:16 1 Baṉ 4:29-31