SA BUKA TE
NEHUMU
Sa Vinabakala
Nehumu si na poropita sapu mae guana pa Elikosi. Sa ginuana sa pozana si “va manoto” gua. Totoso ene korokorotae sa si korapa koa dia sari poropita Zeremaea, Habakuku, meke Zepanaea. Sa totoso si pa kaiqa vuaheni onomo gogoto hiokona sipu lopu ele podo se Zisu Karisito.
Kabo vura guahe sari pa Ziuda, “Vea, ele kilu ia Tamasa si pa Ziuda? Na vea ke sari pa Asiria sapu kaleadi hola si tagotago tu meke gami si koa mo pa tinasuna? Vea kokobadi mo sari na vina tatara?” gua. Ṉiṉira hola sari pa Asiria meke hola toa sa dia tinagotago. Koba la raza kumana ia ri pa Asiria si pa Ziuda meke sa tinoa maqomaqo tadirini pa Ziuda si goregore nana. Gua ke sari ninanasa hire tadi pa Ziuda si koa pa bulodia.
Meke kamo nana mo sa mamalaiṉi te Nehumu sapu zama guahe, “Ninive si kote hoqa, na kote harupi Tamasa sari Nana tinoni,” gua. Ninive si na ṉati vasileana lavata pa korapana sa popoa Asiria.
Sa inavoso te Nehumu si gua he: Asa pu korona nia sa Tamasa si kaqu va nonoga ia sa Nana tinaṉaziri, ba asa pu raṉe ia si Asa si kote ta harupu koasa Nana tataru.
Sari na Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka
Vinaripitui tadi pa Ninive. Hinia 1:1-15
Sa hinoqa te Ninive. Hinia 2:1 kamo hinia 3:19
1
Na kinorokorotae pa guguana Ninive. Sa bukana sa dinogodogorae te Nehumu, sa tie pa Elikosi.
Sa Binugoro te Zihova koe Ninive.* Ais 10:5-34, 14:24-27; Zepa 2:13-15
E Zihova si na Tamasa konokono meke Tamasa tubehe si Asa;
se Zihova si hoke tubehe meke siṉi ia na tinaṉaziri.
Se Zihova tubehi sarini pu va karikari la koa Sa
meke kopu nia Sa sa Nana tinaṉaziri koari nana kana.
Se Zihova si lopu tuturei bugoro meke noma hola sa Nana ṉiniraṉira;
se Zihova si kaqu va lipulipu i Sa sarini pu tavete va sea, lopu kaqu doṉo pani Sa.
Sa Nana hahanana si pa korapa vivirua meke raneboṉi,
meke sari na lei si na kavuru pa nenena Sa.
Sa kolo lamana si gegese ia Sa meke va popa ia;
doduru ovuku si va popa i Sa.
Sa popoa Basani meke sa toqere Kameli si harahara
meke sari havoro pelaradi pa Lebanoni si rida.
Niu sari toqere pa kenuna Sa
meke sari toa si kolo palae.
Neneqara sa popoa pepeso totoso vura la Sa,
gua tugo sa kasia popoa meke doduru pa korapana.
Esei boka turu va tia ia sa Nana tinaṉaziri?
Esei si boka koa totoso bugoro si Asa?
Sa tinaṉaziri Tanisa si titisae guana nika;
sari patu si ta piara pa kenuna Sa.
Se Zihova si leanana,
na tometomeana pa totoso tinasuna.
Kopuni Sa sarini pu raṉe ia si Asa,
ba pa keke naqe nomana
si kote huara pania Sa si pa Ninive;
kote hadu lani Sa pa hupohuporoana sari Nana kana.
Be nasa si kuhana nia rini koe Zihova
ba kote huara pania Sa;
na tinasuna si lopu kote kamo mae vina rua totoso.
10 Kote soqoni koari na hilibubuku
meke viviri koari dia napo vaeni;
kote gani na nika si arini guari na duduli popadi.
11 Koa goi Ninive si vura mae si keke tie
sapu kuhana nia se Zihova
meke tozi sari binalabala kaleanadi.
12 Hiera gua si zama nia e Zihova:
“Hinokara ari dia baere tugo si arini meke soku hola,
ba kote mate palae si arini meke murimuri taloa dia.
Hinokara ele va lipulipu igo tugo Arau si agoi Ziuda,
ba lopu kote va lipulipu pule igo Arau.
13 Kamahire kote moku pania Rau sa dia ioki d pa ruamu
meke kumati koa goi sari seni.”
14 Hiera gua si zama nia e Zihova pa guguamu agoi Ninive:
“Kote loketoṉa tutimu si agoi pude kopu nia sa pozamu.
Kote huari Arau sari kineha ta peqodi meke beku qolo
sapu koa pa korapa zelepade tadi mua tamasa.
Na mua lovu si kote va nama ia Rau,
ura na kaleamu hola si agoi.”
15 Dotu, koari na toqere panahoi,
sari nenena sa tie sapu paleke mae inavoso leana,
pu tozi vura nia sa binule!
Qetuqetu ni sari mua rane inevaṉa, agoi Ziuda,
mamu va gorevura i sari mua vina tatara koe Zihova.
Lopu kote mae rapata pule igo ri na kana kaleanadi;
na kote ta huara palae si arini.* Ais 52:7

*1:1 Ais 10:5-34, 14:24-27; Zepa 2:13-15

*1:15 Ais 52:7