18
Ta Huara Va Inete sa Vasileana Babiloni
Beto asa, si dogoria rau si keke mateana pule sapu gore mae guana pa Maṉauru. Meke tagoa sa sa ṉiniraṉira nomana hola, meke malara la koasa kasia popoa sa ṉinedalana. Meke velavela va ululae guahe si asa: “Ele huara! Ele ta huara va inete sa popoa Babiloni, sa ṉati vasileana lavata, meke ele ta evaṉae na vasina tadi na tomate kaleadi na maqomaqo kaleadi, meke na kokoana tadi doduru kurukuru tapuru variva malederedi pu lopu henai rina tie.”* Ais 21:9; Zer 50:39, 51:8; Rev 14:8; Ais 13:21; Zer 50:39 Ura ele somana ni ri doduru butubutu tie sari na hahanana kaleadi, na binarabarata, na vinarivosa na gua tanisa vasileana sana, guana napo viviri vaeni variva pekipekina si arini.* Ais 23:17; Zer 51:7 Meke sari doduru baṉarana sa kasia popoa, si ele somana tugo koari na nana hahanana maqota. Meke sari na tie varivari holuholue pa kasia popoa, si tagotago sisigiti koasa nana hahanana, pude okoro ni sari doduru tiṉitoṉa sage hinoludi.
Meke avosia rau si keke mamalaiṉi pule sapu mae guana pa Maṉauru, sapu zama guahe:
“Gamu na Qua tinoni,* Ais 48:20; Zer 50:8, 51:6,45
mi taluarae koasa popoa sana!
Pude mi lopu somana koari nana hahanana kaleadi, meke pude mi lopu somana nia sa vina kilasa tanisa!
Ura ele vari tomotomoi sage pa Maṉauru sari nana sinea,* Zen 18:20-21; Zer 51:9
ke balabala i Tamasa sari doduru nana hahanana kaleadi.
Tavete pule la nia koa sa gua sapu ele tavete atu nia sa koa gamu:* Sam 137:8; Zer 50:29
mamu tomo rua pule la nia koa sa sa vina kilasa, padadi gua ri doduru pu ele tavete atu ni sa,
va napo pule la nia koa sa, karua totoso, sa nana kapa telena, sapu sa vina kilasa tanisa.
Mani koa ta sigiti va kaleana na talotaṉa si asa,* Ais 47:7-9
sina visoroihe si va lavata pule nia meke vagi va soku pule nia tinagotago si asa.
Ura sa barikaleqe sapu sa vasileana nomana si zama guahe pa korapa bulona:
‘Habotu guana baṉara maqota si rau, meke lopu na nabonaboko,
meke lopu kote talotaṉa si rau vugo repere,’ gua si asa.
Gua asa, ke pa keke rane mo si kote raza ia rina oza hire sa vasileana nomana sana:
sa tinalotaṉa, sa soṉe, meke sa minate.
Meke kote ta sulu palae si asa pa nika.
Ura ṉiṉira hola sa Tamasa, sa Baṉara sapu va kilasia si asa.
Meke pana ta sulu si asa, meke dogoria rina baṉara tanisa kasia popoa saripu somanae koasa nana hahanana binarabarata, meke somana tagotago sisigiti, si kote kaboa na talotaṉa nia rini si asa.* Izk 26:16-17 10 Meke kote turu pa seseuna vasinahite si arini, sina matagutu nia rini sa nana tinasigiti. Meke kote zama guahe si arini:
‘Variva talotaṉa hola si goi na ṉati vasileana lavata!
Agoi Babiloni pu tagoa sa ṉiniraṉira nomana, pude tagotago sisigiti.
Ura pa totoso papakana mo si kamo koa goi sa tinahuara!’ gua.
11 Sari na tie holuholu pa kasia popoa, ba kote kabo na talotaṉa nia tugo rini si asa. Ura loke tie si kote holui sari na dia likakalae kamahire.* Izk 27:31,36 12 Loke tie si kote holu vagi sari na dia qolo, na siliva, na patu arilaedi, meke sari na vovoto davi. Meke gua tugo sari na poko lineni arilaedi saripu sage hola hinoludi, meke sari na poko ziṉara, pepolo, meke sapu ta pozae silika. Meke lopu boka holuholu ni rini sari doduru huda arilaedi, na boronizi, na aeana meke na patu noma hinoludi sapu ta pozae mabolo, meke sari doduru tiṉitoṉa saripu ta tavetae livo elopaniti, meke na huda arilaedi.* Izk 27:12,13,22 13 Meke saripu lopu ta holudi tugo, sari na sinamoni, na vina uququ ruqa humaṉa lea, meke sa meresena sapu ta pozae moa. Meke saripu lopu ta holudi guana kolo vaeni, na oela sapu ta vagi pa vua huda olive, meke na palava leadi meke na huiti. Meke gua tugo sari na bulumakao, na sipi, na hose, meke sari na totopili pu babani rini, meke gua tugo sari na pinausu pu ta holudi.
14 Meke kote zama la guahe koa sa sari na tie holuholu: ‘Sari doduru likakalae pu hola okoro ni goi, meke sari na tiṉitoṉa lomosodi pu hoke henahenai goi, meke na tiṉitoṉa pu doṉo lea hola, si ele ta ṉoṉovala beto, ke lopu kote hite dogoro pulei goi si arini.’ 15 Meke sari na tie pu holuholu ni sari na tiṉitoṉa sara, meke tago va sokusoku koari na dia tinavete holuholu koasa vasileana sana, si kote turu pa seseuna vasinahite si arini, sina matagutu nia rini sa nana tinasigiti. Meke kote kabo na talotaṉa nia rini si asa:* Izk 27:31,36
16 ‘Variva talotaṉa hola si agoi na ṉati vasileana lavata.
Agoi pu pokopoko ni sari na poko lineni arilaedi, poko ziṉara na pepolo,
meke tava sarie qolo, na patu noma hinoludi, meke na vovoto davi!
17 Ba pa totoso papakana mo si ta ṉovala beto sari doduru likakalae,’ gua.* Ais 23:14; Izk 27:26-30
Meke sari doduru koimata koari na vaka, na tie lulidi pa vaka, meke sari na tie tavetavete, saripu vagi poata koari na tinavete pa vaka, si kote turu pa seseuna vasinahite. 18 Meke sipu doṉo la ia rini sa tuṉahana sa nika sapu sulua sa vasileana, si kote talotaṉa si arini, meke zama guahe: ‘Namu loke vasileana hokara si arilaena kekeṉoṉo gua sa ṉati vasileana lavata hie,’ gua si arini.* Izk 27:32 19 Meke kote taburu ni kavuru rini sari na batudi, pude vata dogoro nia sa dia tinalotaṉa, meke kabo meke zama guahe:
‘Variva talotaṉa hola,
sa ṉati vasileana lavata.
Koasa nana tinagotago nomana,
si ele vagi va soku poata sari doduru pu ari dia vaka saripu hoke ene lamae pa lamana!
Ba pa totoso papakana mo si ta huara beto sari doduru pu tagoi sa,’ gua si arini.”* Izk 27:30-34
20 Meke zama pule sa mateana, “Mi koa qetuqetu si gamu pa Maṉauru,
meke gamu na tie te Tamasa, na apositolo, meke na poropita.
Ura huara betoa Tamasa sa popoa Babiloni,
sina ele ṉoṉovala gamu sa si gamu.”* Diut 32:43; Zer 51:48
21 Beto asa, si ovulu vagia keke mateana ṉiṉirana si keke patu nomana lavata, meke buli la nia sa pa lamana peava, meke zama guahe:
“Kaqu tava kilasa pa tinahuara nomana si pa Babiloni, sa ṉati vasileana lavata,
kekeṉoṉo gua sa patu nomana sapu ta buli gore la guahe pa lamana peava,
pude lopu hite kaqu ta dogoro pule si asa.* Zer 51:63-64; Izk 26:21
22 Lopu kaqu hite ta avoso pule koa goi sari na mamalaiṉidi rina minikemike, na kinera tadi na tie, na kevukare meke na ivivu,
meke gua tugo sari na tie pu munala huiti pa patu, pude tavete palava.
Meke lopu kaqu ta dogoro pule sari na tie pu bokadi tavetavete pa limadia.* Izk 26:13; Ais 24:8 * Zer 7:34, 25:10
23 Namu lopu kote hite ta dogoro pule sa kalalasana sa zuke koa goi,
meke lopu kote hite ta avoso sari na mamalaiṉidi rina koreo na vineki pu ta varihabae.
Sari na mua tie holuholu si koa ululu hola pa dia ṉiniraṉira meke arilaedi pa kasia popoa.
Meke koasa kinehana sa mua hahanana kaleana na inoko'okoro sea
si ta turaṉa va sea sari doduru butubutu, koa sa mua vinakuvakutae kokohadi!” gua.
24 Tava kilasa si asa sina ta zutu ni sa sari na eharadi ri doduru pu tava mate koasa:
sari na tie te Tamasa, sari na poropita, meke sari doduru pu tava mate pa kasia popoa.* Zer 51:49

*18:2 Ais 21:9; Zer 50:39, 51:8; Rev 14:8; Ais 13:21; Zer 50:39

*18:3 Ais 23:17; Zer 51:7

*18:4 Ais 48:20; Zer 50:8, 51:6,45

*18:5 Zen 18:20-21; Zer 51:9

*18:6 Sam 137:8; Zer 50:29

*18:7 Ais 47:7-9

*18:9 Izk 26:16-17

*18:11 Izk 27:31,36

*18:12 Izk 27:12,13,22

*18:15 Izk 27:31,36

*18:17 Ais 23:14; Izk 27:26-30

*18:18 Izk 27:32

*18:19 Izk 27:30-34

*18:20 Diut 32:43; Zer 51:48

*18:21 Zer 51:63-64; Izk 26:21

*18:22 Izk 26:13; Ais 24:8

*18:22 Zer 7:34, 25:10

*18:24 Zer 51:49