10
Kasa tasiqu, hiva sisigiti nia rau si pude ta harupu sari tie Izireli. Asa sa qua vinaravara koe Tamasa. Arau boka va sosodea sapu podeke sisigitia rini pude lulia sa Tamasa, ba sa dia pinodepodekae si lopu turu koasa ginilagilana hinokarana. Lopu gilania rini sa siraṉa, gua meke va toṉoti Tamasa sari na tie. Podekia rini pude va toṉoto puleni teledia koari na dia tinavete soti. Gua asa ke va tabea rini sa siraṉana gua meke va toṉoti Tamasa sari na tie. Ura e Karisito sina vina hokotona meke na vina gorevurana sa Tinarae te Mosese, pude sari doduru tie pu va hinokaria si Asa si kote tava toṉoto koe Tamasa.
Tadi Doduru Tie mo sa Tinaharupu
Kuberia Mosese sa guguana sa tinoṉoto sapu podekia rina tie pude vagia koasa vina tabena sa Tinarae sapu guahe: “Asa sapu va tabei sari na zinama tanisa Tinarae te Tamasa si kote toani tugo sa,” gua.* Liv 18:5 Ba sa Kinubekubere Hope si tozia sa tinoṉoto sapu mae guana koasa rinaṉeraṉe sapu gua tu he: “Mu lopu zama guahe pa bulomu, esei si kote sage la pa Maṉauru?” (pude turaṉa gore mae nia se Karisito* Sa tinaharupu te Karisito si boka vagia gita kamahire koasa rinaṉeraṉe. Lopu ta hivae pude sage la pa Maṉauru pude turaṉa vagia, si Asa sina balabala ia gita sapu lopu ele mae si Asa. Meke lopu ta hivae tugo pude gore la pa Hedisi d si gita sa vasina pu koa sari na maqomaqodi rina tie matedi pa kasia popoa, pude hata ia sina balabala ia gita sapu lopu hite turu pule pa minate si Asa., si gunia sa.)* Diut 30:12-14 Meke lopu kaqu nanasa guni pule nigo he telemu si goi: “Esei si kote gore la pa Hedisi, sa vasina koa sari na maqomaqodi rina tie matedi?” (pude la turaṉa sage pule mae nia se Karisito, si gunia sa.) Gua mo he sapu zama nia sa Kinubekubere Hope: “Sa zinama te Tamasa si koa nana mo koa goi. Koa nana mo pa korapa ṉuzumu meke pa bulomu.” Asa tu sa inavoso tanisa rinaṉeraṉe sapu tarae nia gami. Be helahelae vura nia goi pa ṉuzumu sapu e Zisu sina Baṉara, meke va hinokaria goi pa bulomu, sapu va toa pulea Tamasa se Zisu pa minate, gua, si kaqu ta harupu si agoi. 10 Ura totoso va hinokara ia gita se Zisu pa korapa buloda, si ta pozae na tie toṉoto si gita koe Tamasa. Meke sipu helahelae vura nia gita sa nada vina hinokara, si ta harupu si gita. 11 Gua mo sapu zama nia sa Kinubekubere Hope: “Asa sapu raṉea si Asa, si lopu kaqu tava kurekure,” gua.* Ais 28:16 12 Ura kekeṉoṉo mo sari doduru tie koasa tinaharupu te Tamasa, be na tie Ziu babe na tie Zenitailo, sina kekeke mo sa Tamasa, na Baṉara tadi doduru tie, meke poni beto ni minana lavata mo Sa sari doduru pu raṉea si Asa. 13 Gua tugo sapu zama nia sa Kinubekubere Hope, sapu zama guahe: “Sari doduru pu tepa ia sa tinokae koasa pozana sa Baṉara, si kaqu ta harupu,” gua.* Zol 2:32
14 Ba vegua meke boka tepa tinokae si arini, be lopu ele va hinokaria rini si Asa? Vegua meke kote boka va hinokaria rini be lopu avoso nia rini si Asa? Vegua meke boka avoso nia rini, be loke tie si tarae nia koa rini? 15 Ba vegua meke boka ta tarae vura sa inavosona Sa, be lopu ta garunu vura sari tie pude tozia sa Inavosona Sa? Ura zama guahe sa Kinubekubere Hope: “Nake tolavaedi sari nenedi ri na tie pu paleke mae nia sa Inavoso Leana!” gua.* Ais 52:7
16 Ba lopu doduru tie si va hinokaria sa Inavoso Leana. Zama se Aisea: “Baṉara, esei ele va hinokaria sa nada inavoso?” gua.* Ais 53:1 17 Ke sa rinaṉeraṉe si kamo mae pana avosia gita sa Inavoso Leana, meke sa Inavoso Leana si mae gua pa korapa tinozi vurana e Karisito.
18 Ba nanasa si rau, hinokara sapu lopu ele avosia rina tie Ziu sa Inavoso Leana?
Lokari, ele avosia dia mo,
sina zama guahe sa Kinubekubere Hope:
“Sa dia tinarae si ene vari likohae nia sa kasia popoa,
meke sari na dia zinama si kamoa sa hukihukirina sa popoa pepeso,” gua.* Sam 19:4
19 Ego, maqu nanasa pule guahe: Vegua, lopu gilania tu rina tie Izireli sia? Lokari, ele avosia dia mo ba lopu va hinokaria rini. Ura e Mosese tu sa tie kekenu sapu tozia, gua sapu zama nia Tamasa koarini sapu guahe:
“Kote va kono gamu Rau koari na butubutu
pu lopu vizati Rau,
meke kote va bugoro gamu Rau si gamu na Qua tie soti
koari na butubutu* Sari na tie Zenitailo. duviduvilidi pu raṉe Au si Rau,” gua si Asa.* Diut 32:21 20 Meke zama va mataqara nia Aisea sapu guahe:
“Ta dogoro si Rau koa rini pu lopu hata Au,
meke vata dogoro pule nau si Rau
koa rini pu lopu nanasa Nau,” gua.* Ais 65:1 21 Ba zama guahe sa Tamasa koasa guguadi rina tie Izireli:
“Doduru rane mo si hiva repaha lani Rau sari limaqu pude va kekere pulei Rau sari na tie va guguedi, na va karikaridi,” gua.* Ais 65:2

*10:5 Liv 18:5

*10:6 Sa tinaharupu te Karisito si boka vagia gita kamahire koasa rinaṉeraṉe. Lopu ta hivae pude sage la pa Maṉauru pude turaṉa vagia, si Asa sina balabala ia gita sapu lopu ele mae si Asa. Meke lopu ta hivae tugo pude gore la pa Hedisi d si gita sa vasina pu koa sari na maqomaqodi rina tie matedi pa kasia popoa, pude hata ia sina balabala ia gita sapu lopu hite turu pule pa minate si Asa.

*10:6 Diut 30:12-14

*10:11 Ais 28:16

*10:13 Zol 2:32

*10:15 Ais 52:7

*10:16 Ais 53:1

*10:18 Sam 19:4

*10:19 Sari na tie Zenitailo.

*10:19 Diut 32:21

*10:20 Ais 65:1

*10:21 Ais 65:2