16
A Jisas E Aalahuu I Sulie
Na'ohai Mwane Au'esu
Nge E Pweloa Poro Paine Ingeie
Na a Jisas e te'uri lo'u hunie mo pwaarongoisuli ingeie, “Ngaeta mwane to'o-to'o e to'o aana nga na'ohai mwane au'esu huni lio i sulie mo esunge ingeie. Mwane to'o-to'o ngeena, e o'o'o na ko rongoa mwala ko unue uri na'ohai mwane ngeena ko waelie mola mo to'oha ingeie. Oto e soie mai na ko te'uri hunie, ‘?Nga taa ni no ko rongoa mwala ko unue aamu? O ke uusu samanga'inie ka'u mei nga moi taa o esui'i aana o lio-lio i sulie to'o-to'olaku, aena aana o sa'a lio i suli ike lo'u.’
“Oto na'ohai mwane lio-lio i suli ngeena ko lo'onga'i mola i saena maraana uuri, ‘E lio mala poro paine ineu kei ha'amangoau oto mwaanie mei esunge ineu ni ngeena. ?Nga mei taa ni ne kei da? Ineu, nou ka'a adona oto elilana nga ineli, na no ko mamasa huni suke to'oha mwaanie mwala. !Oo! Nou saie oto nga taa ne kei da hunie uri ma'alana no ko mango mwaanie asunge ineu, na mwala e sai soi konieu mola aana mo nume ikire.’
“Oto e soie mai ahutana mwala nge kire ka'a su'u ola ue hunie poro paine ingeie. Na ko dolosi aana eetana nga mwane uuri, ‘?E nite mei ola o ka'a su'u'i ue hunie poro paine ineu?’ Oto a mwaena ko aalamie uuri, ‘Ne kei su'ue ue, e ro aawalai taramu peine aani rumu.’ Oto mwane lio-lio i suli ngeena ko te'uri hunie, ‘Kaoni i'oe uusulana e lae, na ingeie mola aaku ie. O ke ii'o ka'u i aano, na o ke ha'asihoa mola hunie ta'a-ta'a aawala.’ ”
“Oto ko dolosi lo'u aana ngaeta mwane uuri, ‘?Oto i'oe e nite o kei su'ue ue hunie poro paine ineu?’ Oto ko aalamie uuri, ‘Ne kei su'ue ue sinolai lu'e aani ngeulaa.’ Oto mwane lio-lio i suli ngeena ko te'uri hunie, ‘Kaoni i'oe, uusulana e lae, na ingeie mola aaku ie. O ke ii'o ka'u i aano na o ke ha'asihoa mola hunie walu tangalai lu'e.’
“Oto lae-lae, a poro paine ngeena e tohungei pangata'inie sai-olanga mwane au'esu eero-eero ngeena aana e pweloa urine.”
Na a Jisas ko he'i unue lo'u uuri, “Oto e to'ohuu oto, mwala ni welumalau kire tohungei saenanau i sulie ii'onga mai aano i leu pe'ie mo iinoni ni welumalau mala ikire. Sai-olanga ikire ngeena e tohungei peine lo'u liutaa aana sai-olanga mo iinoni aana raa-raa. Oto i'omu no'one, omu ke sai ola mala ikire. I'omu no'one omu ke ha'imalahune pe'ie mwala aana mo ola omu holi'i pe'ie mei to'oha omu pelie. Ta'e mwaanie omu pola mola pe'ie mei wala no ko unue ienini, aana maholo to'olamiu kei ai'aa mwaani'omu, nge mo malahumiu mai aano i leu kei deu aasaie tolakonilemiu aana mo nume huu. Ta'e omu ke saenanau aana ii'onga i laona raa-raa. 10 Nga iini nge e sai kineta'inie nga mo ola ka'a hunge, ingeie ngeena e sai kineta'inie no'one mo ola hunge. Na nga iini nge e ka'a sai lio i suli diana aana mo ola ka'a hunge, ingeie ngeena e sa'a lio i suli diana aana ike no'one mo ola hunge. 11 Oto mala uri omu ka'a sai lio i suli diana aana to'o-to'onga ni welumalau, nga iini e sa'a roro'a toli'aasie ike hunie omu ke lio i sulie to'o-to'onga to'ohuu ni Lengi. 12 Na mala uri omu ka'a sai lio i suli diana aana to'o-to'olana ngaeta iinoni, nge niilana nga mo ola namue e sa'a lae ike huni'o. 13 Nga ta'a-ta'a koni-konihe e sa'a roro'a asu susule'i ike nana nga ro poro paine hai aaopa'i. Aana kei manata diana mola hunie eetana nga iini, na kei ngiduupu hunie ruana nga iini, wa kei ha'ama'u mola aana ruana nga iini, na kei maaleledie eetana nga iini. Oto e tohungei aasa hunie omu kei ne'isae ha'ama'u aana a God na to'o-to'onga aana walumalau ie mala e ro poro paine i'omu.”
14 Na maholo mo Parise kire rongoa walu ola ienini, oto kire ko si ha'amwasi mola aana a Jisas, i sulie ikire ngeena mwala e ne'isae paine aana to'oha oto liutaa. 15 Oto a Jisas e te'uri hunire, “I'omu, omu ko tohungei sare da mola uri omu ke lio diana i maana mwala. Ta'e a God oto e sai diana aana nga taa i laona saemiu. Aana mo ola nge mo iinoni kire ne'isae paine aani kire lio aaela mola i maana God.”
16 Na a Jisas e he'i te'uri lo'u, “Hola'ina'o mo Ha'atolanga a Mosis na walana mo propet kire haata'inie tala hunie mwala. Ta'e uure aana a Jon Loto Maa'i e lae mai, oto taroha'inilana Tataroha Diana i sulie Aalahanga a God ko si lae. Na mo pulitaa ni iinoni hunge ko si meni eri'apasie silinge mai i laona aalahanga ngeena. 17 I Lengi na i aano e sai suu mola, ta'e nga ta'a-ta'a kele nganga'ai ola aana mo Ha'atolanga a Mosis e sa'a suu oto oo'oo.
18 “Oto mala nga iini ko sikaa hu'e ingeie na ko he'i to'o aana lo'u ngaeta keni aaopa, iinoni ngeena ko mesi oto. Na mwane ko to'o aana keni nge poro ingeie e sikaa ka'u, a mwane ngeena ko mesi oto no'one.”
A Jisas E Aalahuu Aana
Mwane To'o-To'o Na A Lasaros
19 Oto a Jisas ko te'uri lo'u, “Ngaeta mwane to'o-to'o e o'o'o na e ii'o ni ilenimwa'enga pe'i ngeu-ngeu ni pote mola i suli hei dinge, na e to'o-to'oni eeni to'oni lio manikulu'e hali'ite. 20 Na ngaeta iinoni si'oha'a no'one i leune, satana a Lasaros, na sapena e honu eeni osa. A Lasaros ko talei o'o'o mola i aena maa aana nume mwane to'o-to'o ngeena suli maholo. 21 Aana e sasare ngaue mo eehuhu'ei ngeulaa nge ko tee-teke mwaanie taetahe mwane to'o-to'o ngeena. Na ahutana mo usu kire sai lae mai mealie mo osa i sapena.
22 “A Lasaros e o'o'o, na ko mae. Oto mo ensel kire toolea na kire ko lai ha'a-ii'osie oto pe'ie a Ebraham. Mwane to'o-to'o ngeena e mae no'one na kire haitoli oto aana. 23 Ta'e uusunge'inilana e lae aana leu mo iini e mae na kire ii'o oto mola pe'ie sapesalunge. Mwane to'o-to'o ngeena e leesie a Ebraham wau ha'atau na a Lasaros oto pe'ie.
24 “Oto ko soi weu hunie a Ebraham na ko te'uri, ‘Mama'a Ebraham, o ke aamasieu, na o ke uusunge'inie mai a Lasaros hunie ke toonga'inie mola ngongo'ana ri'i-ri'ine i laona mei wei huni ha'awawaie meaku. Aana ko tohungei rako aaela aaku oto hiito'o i laona dunge ni ha'amotaahinge ie.’
25 “Ta'e a Ebraham e te'uri mola, ‘Kaleku, o ke aamasito'o aana maholo o o'o'o mauri, o to'o aana oto dianaha'ana ahutana mo ola, ta'e a Lasaros e lae pe'i si'oha'a oto hiito'o. Oto ie, a Lasaros e ii'o ni ilenimwa'enga na i'oe ko motaahi'o. Oto e aasa hunie ke pe'i'o. 26 Na ngaeta leu lo'u, aena aana kalinge paine nge e liu honosikolu ie, nga iini sa'a pe'i'o ike. E aasa hunie nga iini ke lae wau huni pe'i'o, na e aasa hunie nga iini ke uure wau huni lae mai.’
27 “Oto mwane to'o-to'o ngeena ko te'uri, ‘Ko urine oto mama'a ineu Ebraham, no ko eitanai'o, o ke uusunge'inie a Lasaros hai nume aamaku i welumalau. 28 Aana nou to'o aana e lime aasiku hao, na e diana uri a Lasaros ke ha'apasulire mwaanie kire lae lo'u poi aana leu ni ha'amotaahinge ie.’
29 “Ta'e a Ebraham e te'uri, ‘Mo eesimu kire to'o aana oto mo Ha'atolanga a Mosis na mo Uusu-uusu Maa'i mo propet hao huni saai'i. Toli'aasie kire ke saai'i maraada.’
30 “Oto mwane to'o-to'o ngeena ko te'uri, ‘Ha'ike mama'a Ebraham. Mala uri nga iini aana mwala e mae oto, ko meuri eeliho'i lo'u na ko lae oto i saada, ha'alaa kire ko hiiwalaimoli, na kire ko oolisie saeda na tolahada.’
31 “Ta'e a Ebraham e te'uri hunie, ‘Mala uri mo eesimu ka'a sai hiiwalaimoli oto aana mo Ha'atolanga a Mosis na mo Uusu-uusu Maa'i mo propet, ma'alana nga iini ko meuri eeliho'i lo'u mwaanie maenga, na kire sa'a hiiwalaimoli ike lo'u eeni.’ ”