7
I kéuret Estebane
Mélaw i gérotore fadi fénénginsaa noy Estebane mano, “Aw toow i de ni?”
Atin séménumbul i Estebane mano, “Do dumo gu brab do lukés gu, fégélingo gom i béréhé kuwe ni. I toowe fo ménbantug barakatan Tulus méntéfégito dob katufua tome Abraham amun bati de séna dob Mesopotamia, bé énda séna ménagéwén de mangéy Haran. Atin bénréhén de mano, ‘Tagakém i de samungém brab ingéd me atin agéw go mangéy dob gonone toroé ku beem.’ Mélaw ténagakén i ingéd ne Kaldeo brab ménagéw mangéy Haran, atin diyo ménbati. Atin amun ménléhu i boh Abrahame, fénagéw i Tuluse man mangéy dob ni ingéd gono kom bati béleewe ni. Bé do no do gai, énda nirayay Tulusey Abrahame fantad fiyon kloh. Endob fénasad i Tuluse dob Abrahame bé irayén dey ni fantad brab dob de séfuén témundug de, fiyon fo ké énda sénay nga Abrahame de. Ay niy bénréh i Tuluse bé Abrahame mano, ‘I de séfuém bati ro dob ségiyowe ingéd toow fo mérayu atin waléy ro do rifén diyo. Atin mérasay ro taman fot ratuh gébélintuwa. Endob kukumé kuy de étéw rémifén bero. Atin i de séfuém tékédan ro dob nan ingéd atin féngadafé ro Begén dob ni gonon.’ Been i niy bénréh i Tuluse.” Atin féntaus Estebaney kébéréh ne mano, “Tidéw béno, sénugu i Tuluse dob Abrahamey ni adat sani kétulie inok wén i tanda bé ni fasad. Mélaw ténuli Abrahamey nga ne Isak amun ménwaléwén gétérésangan ménumah. Atin i Isake ténulién soy nga ne Jakob. Atin i Jakobe ténulién soy de folo bra ruwo gétéw ngaén. Atin beroy de katufua tom do Judio.
“Endob i de nga Jakob méndaléw ro bé tuwaréy ruwe féndawét Jose. Mélaw fénbéléy ro atin ménwaléy rifén dob ingéde Egipto. Endob Tulus i dumo nuwe. 10 Atin ténabangay Tuluse inok énda i sug-sugén fiyon fo ké médooy kérégénone. Atin amun diyo i Josehe dob adafay datue dob Egipto, fénfiyoy Tuluse brab niraya no kégétuwan. Mélaw ménuyot i datue de. Tidéw béno fénwaléy i datuey Josehe odoron dob no ingéd brab beene soy odorone dob lawi i datue ni. 11 Tidéw béno, énggumah i dakéle lénggob dob ingéde Egipto brab dob Kanaan. Atin toow ro fo ménrasay. Atin i de katufua tom énda i amaé ro. 12 Mélaw amun énggélingoo Jakobe wén i faréy dob Egipto, sénuguén i de ngaén, sani de katufua tom mangéy diyo bé gésungu nuwe. 13 Dob géruwo nuwe gule ménangéy ro diyo, méntéfégéloloy Josehe dob de dumo no sétiman boh. Atin énggétuway datuey fantage bé de samung Jose. 14 Mélaw fénsamfay Josehey kébéréh ne bé féangéyén i boh ne Jakob brab kéluhanay de samungén. Atin fitéw ro folo bra limo kéluhanan. 15 Tidéw béno, ménagéw i ro Jakobe mangéy Egipto. Atin diyo ménléhu loo soy de ségiyo katufua tom. 16 Atin nuwit i de bangkay ro mangéy Sekem, atin lénébéng ro dob lébéngone bénléy Abrahame dob de étéw Hamor.”
17 Atin féntaus Estebaney kébéréh ne mano, “Amun gédétén i gaiwe métuman i fasad i Tuluse dob Abrahame, toowén fo médooy de Judio dob Egipto. 18 Atin bé béno, ségiyonén i datue dob Egipto, atin énda énggétiga noy fantage bé Josehe. 19 Enda fo fiyoy ni datu. Fénggakara noy de katufua tom. Atin fénrasayén fo bero toow. Non fénégésén i de katufua tom bé ibéré roy de nga ro inok méléhu. 20 Atin bé no do gai, ménumah i Moisese, toow fo fiyo nga. Rénitoy idéng ne sungu dob lawi ruwe taman téléw gétérésang kélungonon. 21 Amun fénliyu roy ngae dob lawie, éndot i libune nga i datue dob Egipto. Atin fénagifatén maak kaan so nga. 22 Mélaw méntoro i Moisese bé kéluhanay kégétuwane dob Egipto. Atin ménwaléy énggétigan étéw dob de kébéréhén brab dob de rigoné no.
23 “Amun fotén folo gébélintuwa i Moisese, ménuyot témukaw bé de dumo no do Judio. 24 Atin amun énggumah dob de dumo no, énggito noy kédusay ségétéwe tidéw Egipto bé dumo nuwe Judio. Mélaw ténabangén i dumo nuwe ni Judio brab séménuli fénléhuén i étéwe tidéw Egipto. 25 Brab mano ké i de dumo no do Judio énggésobuto roy been i usaréy Tuluse témabang bero inok métangéy ro. Endob énda énggésobuto ro de. 26 Bé gétunduge de fuweh, énggito noy ruwowe gétéw Judio sétiboh. Atin génléén bero mano, ‘Kagom sétiboh! Ségiléw gom falan Judio.’ 27 Endob i ségétéwe de férasayé noy dumo nuwe ni, dénrién i Moisese brab ménbéréh mano, ‘Békén beem i odoro keye taloo no kéfédéwa key. 28 Aw méuyot go méméléhu begén loo bé kéféléhu me bé ségétéwe tidéw Egipto natémégéno?’ 29 Amun énggélingoo Moisesey ni, ménraréy tidéw Egipto brab ménangéy bati dob ingéde féndawét Madian. Atin diyo énggébawag brab wén i ngaén ruwo gétéw lagéy.”
30 Atin féntaus Estebaney kébéréh ne mano, “Amun ménifus i fote folo gébélintuwa, méntéfégito dob Moisesey télakiwe dob mérinoe kayéw dob gonone énda i étéw de bati, gédét dob tuduke féndawét Sinai. 31 Toow fo ménggaif i Moisese bé ni énggito no. Atin amun ménfégédét inok gito no fo toow, énggélingoo noy béréh i Kadnane mano, 32 ‘Begéney Tuluse fénéngadaf i de katufua kom, ro Abraham, Isak, brab Jakob.’ Atin i Moisese léménukub bé kégilak ne brab éndaén géténgténgo no de. 33 Atin ménbéréh man i Kadnane mano, ‘Kéda moy sinilas me non i gono muwe témindég mékétéfu fantad. 34 Enggito guy kéférasaye bé de étéw gu dob Egipto. Brab énggélingoo kuy de dogés ro. Mélaw ménlusu inok fétangéy gu bero. Atin béleewe, sugué ku beem magéw mangéy Egipto.’ ”
35 Atin féntaus Estebaney kébéréh ne mano, “Nikaay de dumo no Judioy Moisese bé kébéréh ruwe maro, ‘Békén beem i odoro key taloo no kéfédéwa key!’ Endob beeney sénugu i Tuluse méguléw bero brab émfétangéye bero. Atin i télakiwe méntéfégito dob beene dob mérinoe kayéw i téménabangane de. 36 Atin fénanangguwitén i de étéw mésut tidéw Egipto. Rénigo noy de mékégaif dob Egipto brab dob dogote féndawét ‘Furo Dogot’ brab dob gonone énda i bati diyo amun ménagéw ro diyo bé fote folo gébélintuwa. 37 Atin i Moisesey ménbéréh dob de Judio mano, ‘Emféuwit i Tuluse mangéy dob begome ségétéw sarigo no muret bé kébéréh ne ségiléw bé kéféuwit ne begén. Been soy ségétéwe bé de séfu Israele.’ ”
38 Atin féntaus Estebaney kébéréh ne mano, “Moisesey dumoy de Judio ménsélimud dob gonone énda i ségétéw étéw bati diyo, bero soy de katufua tom brab télakiwe ménsébéréh de dob tuduke Sinai. Brab beeney énggégédote bé kébéréh i Tuluse inok irayén so dob betome. I kébéréh i Tuluse ni énda mékéda no taman sa taman.
39 “Endob i de katufua tom énda ménodor ro bé de sugu Moises. Yamula ménika ro de brab ménuyot ro séfule mangéy Egipto. 40 Mélaw bénréh ro dob Arone sani ofo Moisese maro, ‘Rigo go do kéninontow inok wén i féngadafé key, brab inok wén i manangguwit betom. Non énda gétiga key ké ati énggérigono Moisese sani ménanangguwite betom tidéw Egipto.’ ”
41 Atin féntaus Estebaney kébéréh ne mano, “Bé no do gai réménigo ro kéninontow maak falas nati safi. Atin téménulak ro dob adafa nuwe brab kénandulio ro inok fégito roy kéoror ruwe bé ni rénigo ro. 42 Endob sabaf bé ni, ténagak i Tuluse bero brab féndayaén bero méngadaf bé de gitoon dob lawayo loo bé sénulat i sénarigoy Tuluse féndawét Amos mano, ‘Do étéw Judio, békén Begén i ténulaka kome dob gonone énda i ségétéw de bati bé lala i kédiyo gome bé ménfote folo gébélintuwa. Yamula ségiyoy fénéngadaf gome. 43 Non nuwit gom i batioy sébaane tulus féndawét Molok brab sébaane kéninontow maak gitoon tulus féndawét Renfan. Do kéninontow i fénéngadaf gome, mélaw féangeyé ku begom fingé na diyo bé ingéde Babilonia.’ ”
44 Atin féntaus Estebaney kébéréh ne mano, “I de katufua tom wénén i ginise lawi sani tandae énda tagakéy Tuluse bero. Nuwit ro amun ménagéw ro dob gonone énda i étéw de bati. Rénigo roy ni loo bé bénréh i Tuluse bé Moisese, ségiléw bé fénggitoy Tuluse de. 45 Amun ménifus i firoye gébélintuwa, i de katufua tom énggédot roy ni tidéw dob de lukés ro. Atin i de katufua tom nuwit ro dob de ingéd ténaba ro bé gaiy kédédél i Tuluse bé de étéw mésut dob do no gonon inok wén i batioy de Judio. Atin i odoro ruwey lagéye féndawét Josue. Atin fénbati roy lawi i Tuluse diyo taman bé gai Datu Dabide. 46 Toow fo ménsuwat i Tuluse bé Dabide. Atin nongotén dob Tuluse inok tungkasé no rémigo bé lawi i Tuluse, sani Tuluse fénéngadaf Jakobe. 47 Endob i nga Datu Dabide féndawét Solomon i réménigowe bé nan lawi.
48 “Endob béréhé ku begom, i toowe fo gérotor Tulus énda batién dob de lawi rénigoy kéilawane. Non bénréh i ségétéwe sénarigoy Tuluse féndawét Isias mano, 49 ‘Bang i Tuluse, laway i sara kuwe, atin i duniyaey ténaa kuwe bé de sékéy gu. Enda i lawi gérigono kom inok batio ku taloo no téréno ku. 50 Békén ba Begén i réménigowe bé kéluhanay éntingayéne?’ ”
51 Atin féntaus Estebaney kébéréh ne mano, “Toow fo métégas i de uléw gom! Enda séna fo ménfégalin i de fédéw gom loo bé kétayay Tuluse. Brab toow gom fo do énda mégélingo bé kébéréh i Tuluse. Ségiléw gom so bé de katufua kom non atuho kom i Rémogor i Tuluse sénga tékélid. 52 I de katufua kom fénrasay roy kéluhanay de sénarigoy Tuluse muret bé kébéréh ne bé do gétah. Fénléhu roy de sénugu i Tuluse muret fantag bé Kristowe sani métintuwe fo Sugu-suguéy Tuluse. Atin i begome, kénéfo gom brab fénléhu gom i Kristowe. 53 Enggétanggafa kom i de kukuman féniray i Tuluse bé de télaki, éndob énda nodoro kom de.” Been i niy bénréh Estebane.
I kéféléhue bé Estebane
54 Amun énggélingooy de odoron i kébéréh Estebane, toow ro fo ménkérit. Kémigét i de kifé ro bé kékérit ruwe. 55 Endob i Estebane toow fo fénémanduoy Rémogor i Tuluse, brab léménéngag dob lawayo, atin énggito noy kéréndaw i Tuluse brab énggito noy Jesuse témindég dob kuwonoy Tuluse. 56 Atin ménbéréh i Estebane mano, “Téngténg gom! Enggito guy lawayo ménungka, brab i Nga i Kéilawane témindég fingé dob kuwonoy Tuluse.”
57 Toow fo ménkérit i de odoron ni, mélaw néféng roy de kélingo ro brab ménékes ro. Atin sénréngana roy magayase de gémamak. 58 Atin séngguyud ro mésut dob ingéde ni brab nibéro ro batéw. Atin i de témébo de, kénda roy de géruwo lafin bé de kégal ro, atin fénled ro dob kénogo lagéye féndawét Saulo. 59 Atin i lala ruwe mibéron batéw bé Estebane, déménasal dob Kadnane mano, “O Kadnan Jesus, tanggafém i rémogor guwe!” 60 Atin ménlingkuwéd brab ménbéréh métanug mano, “Kadnan, fésagadém i ni sala ro.” Sonom béno, ménléhu.