Ayao Kovo Amisy
MARKUS
1
Ananyao Yohanes Pembaptis
(Matius 3:1-11; Lukas 3:2-16; Yohanes 1:19-28)
Somamo Ayao Kovo mo Yesus Kristus, Arikainyo Amisye, aura. Arono wusyinoe anawae Yesaya po ratoe no apa bukuge rai no taiso:
“Amisye po raura pare,
‘Sopamo vatano Syo atutire pi so.
Syo atutir puisy manasyimbe Sya Mesias winai
indamu po unanuije ratayao Nai.’ ” Maleaki 3:1
“Vatane inta ugwaimbe no nugo vabukane vono
maninimbe pare,
‘Wapo unanuije ratayao irati Amisye ai,
wapo ratayao da nsarokir inda panya rai.’ ” Yesaya 40:3
Vatano ayao umaso mo aura opamo Yohanes Pembaptis, wepirati poroto no nugo vabukane vono maninimbe indamu po ayao Amisye ravov. Po vatane mansanyaube pare, “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai muno wade ramu syo wasaugasyo kuvuni mana rai indamu Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai.” Vatane wanui rave ude no Yohanesa nui. Vatano una no Yudea ama munije rai tenambe muno vatano una no Yerusalem, ude tenambe wo apa ayao raraniv. Wo awa ayao kakaije raura Amisye ai, umba Yohanes po maugasyo kuvuni no mana Yordan rai.
Yohanes umaso pamo po unta apa ananemane rave ansumbe, muno po sapije apa kea rave tarandimbe. Apa ana daisye mamo kao syankerem muno po anyauene ama mana ramanam tavon. Po ayaowe so raura pare, “Risyuisy yara Napi po inarija deye Opamo panakoe irati inakivan, weti Apa waijo nowo ajo kokome raije mamo syo rapaya kakai weye risyamo imamaisye ramu. Syo wasaugasyo kuvunijo mana rai, yara Wepi po Anawayo Vambunine ratutir maje wasai.”
Yohanes Pembaptis po Yesus augasyo kuvuni mana rai
(Matius 3:13-17; Lukas 3:21-22; Yohanes 1:32-34)
Arono naije, Yesus no no munijo Nasaret no no Galilea, de no mana Yordan, umba Yohanes po augasyo kuvuni mana rai. 10 Weti Yesus no no mana uga tipuga akaeyo, umba peraseo Po naume raen nsaneka, umba Po Anawayo Vambunine raeno majeo Aiji maisyare insanijo punamoe. 11 Umba danito Po Amisye anamote ranaun, ngkinde no no munijo ntiti mare, “Winyamo Sya Arikainyo inanuga no Nai. Inanayanambe Nai rave.” Mazmur 2:7; Yesaya 42:1
Anakakai Akoe po Yesus aponae
(Matius 4:1-11; Lukas 4:1-13)
12 Naije kobe Anawayo Vambunine mo Yesus atutir to no nugo vabukane vono maninimbe. 13 Yesus no no naije masyote tename jirum, muno Anakakai Akoe de po aponae. Anakotaro mamun maisyare make sivuiny una tavon no naije, weramu naito Amisye wo Yesus aeranande.
Yesus po vatane mambisya mawain indamu utavondi Ai
(Matius 4:18-22; Lukas 5:1-11)
14 Arono Akarijo Titi Herodes po Yohanes Pembaptis aijar ausiso no tanoano makova rai, umba Yesus poroto no Galilea indamu Po Ayao Kovo Amisye raura. 15 Pare, “Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to. Weti wasakinav irati wapa ayao kakaije rai, muno wapanave irati Ayao Kovo Amisye so rai!”
16 Arono Yesus panya no onae tuga Galilea, Po vatano ibe arakobe inta yaen, aya tame mi Simona pe apa rijato Andreasa pe nai. Yo pame raveano jiane rakani no onae. 17 Yesus po raura nande yai pare, “Ide, itavondi Rinai! Indati Syo risanyao indamu ipo vatane makani tavon.” 18 Naije kobe yo pame rapaya ti ntuna umba javondijo Yesus ai.
19 Yesus panya kobe, umba Po vatano ibe arakobe kaijinta yaen akato, aya tame mi Yakobus muno Yohanes, wenayamo Sebedeus apa arikainye naya. Jantuna no nyomane uga yo pame ranabe. 20 Naije kobe Yesus po yawain, weti yo aya ajae Sebedeus apaya tuna no nyomane umaso rai, muno vatano aja po mavae inda wo apa anakere inta raijare mansautan. Umba javondijo Yesus ai.
Vatano anawayo kakaije siso ai
(Lukas 4:31-37)
21 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa no munijo Kapernaum. Arono masyoto sambaya rai, Yesus siso no Yahudi awa yavaro sambaya ama uga, umba pananyaube vatane mai. 22 Vatano wanuije umaso unantaive Yesus apa ananyaowe rai, weye Po mansanyao vambunimbe. Muno Apa ananyaowe nsasyeo kuruno Yahudi awa rai, weye Yesus po vatane mansanyao maisyare akari apa vambunine no irati ai amaisy.
23 Arono naije vatano anawayo kakaije no aije inta siso tavon no yavaro sambaya rai, umba punanto pare, 24 “Winyi Yesus, vatano Nasaret, animaisye mi Nyo rave reansai? Nyare nde ra Nyo reansaubai dako? Reamo naen: Winyamo Vatano Kakavimbe Amisye po natutire pi Winy!”
25 Yesus soowato anawayo kakaijo nsiso vatane umaso aije rai pare, “Manin! Nyuje vatane so aora!”
26 Naije kobe anawayo kakaije munanto muno mo vatane umaso aveti tutar dave, umba muje vatane umaso aora kobe. 27 Vatano wanuije so unantaive rave, ti wo raura vambinibe mai ware, “Wakoe! Apa ananyao wanyine so mbambunin dave! Arono Po anawayo kakaije matutir, weamo wuje vatane maora kobe, mamaisyo Apa ana po raura rai!” 28 Weti wo ayao Yesus ravovo ti nto no propinsijo Galilea raito tenambe.
Yesus po saumane raunanto vatane wanui mansai
(Matius 8:14-17; Lukas 4:38-41)
29 Yesusa pe wuje yavaro sambaya raora ti to no Simon Petrusa pe Andreasa pe aya yavar. Muno Yakobusa pe Yohanesa pe javondijo mai tavon. 30 Simon Petrus apa anumam nggwanen, ranakea mamoan ti niki. Weti vatane wo ama wanene raura Yesus ai. 31 Weti Yesus poroto no ama niki ri umba Po raneme raijar muno Po raijaseo. Naije kobe ranakea nsauman, ti nseo mo anaisye ratayao indamu wo raisy.
32 Namandijo uma pasyo kobe, umba vatane wo vatano ugwanene nawe, vatano anawayo kakaije siso maije nawe, maugavere vintabo no Yesusa nui. 33 Vatano una no munijo Kapernaum wanugande vintabo no yavare umawe ama repon. 34 Umba Yesus po saumane raunanto vatane wanui mai, onawamo ujajoramo wanene kotare rai. Muno Po anawayo kakaije mawatano vatane wanui mansaora, weramu Po anawayo kakaije umaso maorai inda vemo wo raura inya, weye wo aen Opamo Mesiasa pije.
Yesus pananyaube no Galilea
(Lukas 4:42-44)
35 Siman awatan ngko dave, Yesus nikija seo, umba poroto no nugo maninimbe indamu be sambayambe. 36 Weramu Simon Petrusa pe apa arakove nawe wuruta wo akani. 37 Arono unanta Ai, wo raura nanto Ai ware, “Vatan tenambe wo nakanija!”
38 Weramu Yesus po raura nande mai pare, “Wade ra wanta no munijo kaijo mararaije so rai. Syare syo ayao Amisye raura tavon no ratuije, weye wemi mbewaramo ide no mine vone so.” 39 Weti Yesus panya propinsijo Galilea raita, pananyaube no Yahudi awa yavaro sambaya rai, muno Po anawayo kakaije mawatano vatane inta mansaora.
Yesus po saumane raunanto vatano aravure mo ave ai
(Matius 8:1-4; Lukas 5:12-16)
40 Vatano aravure mo ave ai inta de no Yesusa nui. Umba po vukane ranteter no Amun, po raura pare, “Injae, winyare mayar, syare Nyo saumane raunande rinai.”
41 Yesus aemeno vatane umaso ai, weti Po aijar, Po raura nanto ai pare, “Rimayar, ti syare winsauman.” 42 Naije kobe apa wanene umaso raumandi ai ti sauman kobe.
43 Umba Yesus po atutir poroto muno Po aorai pare, 44 “Vemo ndaurao vatane mai jinya. Yara nyoronto no syeno tuna no Yavaro Amisye raije ai, nyo nanakea rarorono ai indamu po raen winyamo sauman to. Umba nyo anakotare raugare rameseo Amisye ai inda mamaisyo Musa apa ananyaowe rai. Imamat 14:1-32 Indati vatan tenambe wo raen tugae Amisye po saumane raunande nai to.”
45 Weramu vatane umaso poroto po apa saumane ravovo, weti vatane wanui ubekero ware wo Yesus aen. Weti Yesus siso munije ama uga rai kakai, yara no no marano maninimbe. Weramu vatano wanui una no rui rui vayave wo akani ti ude Ai.

1:2 Maleaki 3:1

1:3 Yesaya 40:3

1:11 Mazmur 2:7; Yesaya 42:1

1:44 Imamat 14:1-32