Joꞌrenyani gwübüpïnä
1Gomon nggoo, ngwüjï ngwoko ngwuju ngwanni ngwondaca Yicung gwani ngwüjï ngwudi Jälïlïng ngwanni ngwüꞌrïnyïtï je deleny dani Bilatij ngwülägäjï yïnänü yegen yïn ye yidi ngwong ngwe ngwudi mïꞌrïnï nono ngwegen kobo. 2A je Yicu ci nu, “Ngaa laru ngwüjï ngwudi Jälïlïng ngwayu yiꞌrany giyee ngwukana ngwüjï ꞌdar ngwudi Jälïlïngo? 3Nggwa je manni ci, bärï aꞌtur! Ma aang ꞌti oꞌra kay galu giyiꞌral yanni yiki, nga la ayi nono ngindeng je. 4Nda mine lanni liru ꞌdï na ꞌdübä (18) lidi Jaluming, lanni lacaja je ngwuꞌdun ngwolala? Ngaa laru ngindenga likana ngwüjï ꞌdar ngwudi Üräjälïmïngo? 5Bärï pu aꞌtur! Nggwa je manni ci, ma aang ꞌti oꞌra kay galu giyiꞌral yanni yiki, ngaa la ayi nono ngindeng je.”
Mïꞌrï ngwujaꞌri ngwani dimnigor
6A je be Yicu mïꞌrïcï ngwujaꞌri ndi ari, “Gur geꞌte giꞌroꞌraja dimnigora gidaartanu düngün. Ngwube ila ndi ombaji yimnigora ngwuje ꞌti be mbuju. 7No ngwube ci guru ganni gati etadi nu, ‘Äny gwuma ätï ngwüdläyü täꞌrïl ndi ilada gidimnigor ndee ndi ombaji yimnigora ati nje ꞌti be mbuju yere. Üꞌrïdädälü mbüny! Didang ndi ape dïyängü ꞌdogo?’
8A be gur ganni gati etadi ci nu, ‘Gwani deleny, gäbïcälü mana dïdläyü deꞌte pu, dinyi gwüräcï nono nyi bäläcï ngwürü. 9Ma be ari dima ꞌriꞌri dïdläyü ndäꞌdï dang mine gäbïcï. Mung mine ꞌti ꞌriꞌru da ang mine üꞌrïdälü mbüny.’ ”
A Yicu uꞌriyi dayu nono komon giru Kwoꞌra täꞌrïl
10Gomon geꞌte komon ganni giru Kwoꞌra täꞌrïl, a Yicu ji ndi enggaci ngwüjü ngwujaꞌri ngwudi Ngwaalu ngwämrä. 11A be daw deꞌte diju ngenone dätïnä dïꞌrïllä nono danni dümïyä ngwäpïyï luꞌranu ating ꞌti dünädälä ꞌreny ꞌreny aꞌtur ngwätï ngwüdläyü ꞌdï na ꞌdübä (18). 12Anni ma Yicu engga ngwurnidi ngwuci nu, “Daw ndee, lima ang uꞌriyi nono gïdümdï dunga!” 13Ngwalliji ngwuy nono gaji geꞌte geꞌte no ngwüdünälü ꞌreny ꞌreny ngwünäjï Ngwaalinga.
14A güündä ape guru ganni giru giꞌra gidi ngwämrä ndi ari Yicu gwuma uꞌriyi dïjü nono komon ganni giru Kwoꞌra täꞌrïl. No ngwondaji ngwuci ngwüjü nu, “A lätï yomon yiru nyärläl yidi ape yiiru ati aang ila giyomon giyee ara je uꞌriyi nono, aaꞌti be ngaa la ari ngaa ila komon nggee giru Kwoꞌra täꞌrïl!”
15A be Yicu ci nu, “Ngaa gilee ꞌdar liru ngwumurꞌtuny, dïjï dere ꞌdanggalanu dati ꞌti gwäꞌdädï giꞌdalu na gïndüꞌrälü güngün gidigara ngwüꞌtüyï ngwokta ndi ïcä gomon ganni giru Kwoꞌra täꞌrïle! 16A be daw ndee diru dïgüürnä didi Äbräyïm digekaja dijegoꞌralu ngwüdläyü ꞌdï na ꞌdübä, aar ꞌti be ädï ndi ar gwäꞌdälü komon nggee giru Kwoꞌra täꞌrïle?”
17A yaaru ape güwänü güngün giyigoꞌro yegen giyiꞌral yüngün giyee. A be ngwüjï ꞌdar jayanu gwulleny yiꞌral ye ꞌdar yanni yiming je geꞌte yiralu ꞌter.
A Yicu mïꞌrï ngwujaꞌri ngwani läy lidi goꞌta
(Mätä 13.31–32; Murkuj 4.30–32)
18A Yicu utalu ngwari, “Yeleny yidi Ngwaalu yiru nono ange? Yadi nje übïdänü ange gwe? 19Ngwari yiru nono yiꞌral giyee. Dïjï dapu läy lidi goꞌta ngwukwoy gidaartanu düngün ngwüꞌtüdä ngwupe ngwuru daꞌri, a gu yïꞌrä oda ngwüꞌrüꞌtïlä ngwegen giyiꞌrinala yüngün.”
A Yicu mïꞌrï ngwujaꞌri ngwani ngwüꞌrïd
(Mätä 13.33)
20Oꞌre a Yicu utalu ngwari, “Nggwadi übïdïyï yelenyanu yidi Ngwaalu ange gwe? 21Yiru nono yiꞌral giyee, yiru nono ngwüꞌrïd ngwapa je daw ngwuje änïjï ngwülänü ngwonyadu ꞌdi aar uliyi ngwülä ꞌdar.”
Mïꞌrï ngwujaꞌri ngwani längïr lanni lïmänü
(Mätä 7.13–14,21–23)
22A Yicu ele gïyündär a ngwuꞌdunanu, ngwenggaci ngwüjü ngwujaꞌri ngwudi Ngwaalu ngwelada Üräjälïm.
23A dïjï deꞌte otacalu ngwuci nu, “Gwani doorta, ngwüjï ngwuru ngwoko ꞌdogo ngwanni ngwa ji ngwa gïlängïdïne?”
A je Yicu ci nu, 24“Jar ꞌdïꞌdäny aang änï gïlängïr lanni lïmänü ndi ari laꞌti jalu ürgäny ndi a gu ngwüjï änï, ndi ari ngwüjï ngwonyadu ngwa ji ngwa mïnï ndi änï, a be ngwaꞌti ngwa mbuji gay. 25Ma dïjï didi ngwuꞌdun ꞌdïꞌrï ngwülängïtï längïrü, ma aang be ji poor ma aang be pïdä längïrü aang ari, ‘Ïgïꞌtïcïnjälü gwani deleny!’
Nginde gwa je be ca nu, ‘Nggwaꞌti a je lïngïdï ngaa lïndï ne.’
26Ngaa la be ara nu, ‘A lïtï pa aar ïyï gwüpäng, nga gwenggaca pa ngwüjü ngwujaꞌri ngwudi Ngwaalu ngwumooꞌralu ꞌdänggärï.’
27A be nginde gwa je be ca mana nu, ‘Äny gwaꞌti lïngïdï ndi ari ngaa lïndï ne. Äbrïjïny kayanu, ꞌdar nga nga lanni lapa gwuki!’
28A ngenone yal ya ji na eny ngwad gwa ji ma aang engga Äbräyïmïng, Ijaaging na Yagub, a ngwïjïr ꞌdar ngwudi Ngwaalu giyelenyanu yidi Ngwaalu a be yigoꞌro yalu gätïnï kulu poor. 29Ngwüjï ngwa ji ngwila gïtäny gwe, ngwila giꞌra gwe, ngwila kuyala gidi gaama, ngwila kuyala gidi gängïr ngwa ape ngwaalinga ngwegen giyelenyanu yidi Ngwaalu. 30A be lanni liju gwodan gwele la be ru yiꞌra, a lanni liru yiꞌra gwele la be ji gwodan.”
Yicu na Yïrüdïj
31Kaji nggoo, a Ngwübärrïjï ngwoko ila ndi Yicu aar ci nu, “ꞌTüdï ngene ang ele ngwaalu ngwuꞌter ndi ari Yïrüdïj gwaru gwa ang ꞌrinye.”
32A je Yicu ci nu, “Ïndär aang ci garꞌtum nggoo nu, ‘Äny gwadi äbräjï ngwüjü ngwüꞌrïllä nono gwene a bïgänü, a bïgï nggwa räꞌtäjï yiiru yüny.’ 33A be nggwari äny nggwo kay ndi gwoda yiiru gwene, bïgänü a bïgï, yiru gu ndi ari dïjïr didi Ngwaalu daꞌti dati ayi ngwaalu ngwere poor Üräjälïm!”
A Yicu rünïjï Üräjälïmïng
(Mätä 23.37–39)
34“Wä ngwüjï ngwudi Üräjälïmïng! Wä ngwüjï ngwudi Üräjälïmïng! Nga gwüꞌrïnyïꞌtï ngwïjïrä ngwudi Ngwaalu, nga je aci yoꞌrr ye lanni lükäjä je Ngwaalu! Yomonanu ümn nggwümïnä ndi gwäꞌrï ngwüjü ngwunga nje änïjï kiꞌrimi anaku gwele ati gu dagru gwäꞌrï yïjälü yüngün ngwuje gatu rumala ngwubung ngwe nga be ꞌdonya! 35A gu no, gündär gunga ga gätïnänï gidadu. ꞌDiꞌdidanu nggwa ang ci nu, nga gwaꞌti gwuny engga mana ꞌdi a gomon ila ga ge ari nu, ‘Gwonjacaar gwanni gwïndï ngwürïny ngwe ngwudi Deleny.’”