27
Rà popa Iésu pâ naa jaa Pilato 
Maréko 15.1; Luka 22.66–71 
 1 Ûna po dàuru moo, â rà pitapitirirà naima wà tèpa caa kà tèpa pwa *ârapwaailò, ma wà tèpa pitûâ kâra ê Ba kà tèpa *Juif. Â rà pitêrerà goro ê pai o pòtàmwara Iésu.  2 Â rà pwa ma piié, â rà popaé pâdari wà *Pilato, pwi kupénoo kà tèpa Roma. 
Pai bà kà Judas 
Apostolo 1.18–19 
 3 Napwa wà Judas, wà i pwi ia icuri wà Iésu, âna é côo pâ rà o jèe pòtàmwereê. Â é mwa tà pinünüma naa goo ê pwina é pwa tà Iésu, â é dau pikîri goo. Â é wâjué côwâ naa jaa tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa pitûâ. Â é naa tàra côwâ i 30 mwani atü na ia rà naa têe. 
 4 Â é ina tàra pâ: «Au, go pwa ê pwina èpà. Ba go icuri pwi jè âboro na ticè èpà kêe, ma é bà.» 
 rà tòpi têe pâ: «Ticè cèna bà côo naa goo!» 
 5  Â é tüboo i mwani naa na Wâra pwapwicîri. Â é pâ nau pidàpuna. 
  6 Â wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, âna rà tòri i mwani, â rà ina pâ: «Dà cèna jè pwa goro i mwani bèeni? Jè cibwaa tòpò naa jaa i âraimeai târa Wâra pwapwicîri, ba mwani wâri domii.» 
 7 Â rà pitêrerà pâ, na rà wâri napuu na ina goo pâ ‘Napuu kà pwi a pwa ilò puu’ ba na nacârü ba kà tèpa pârame.  
8 Êkaa pwiri, wà tèpa âboro, âna rà ina goo ê pwi ére-bà pâ ‘Napuu wâri domii’. Â rà bwaa nye ina pwiri tiagoro ni.  
9  Diri ê pâ pwiibà, âna tèepaa, ba na pacoo ê pâ ucina na ia é pwa wà *péroféta Iéremia
*, naa na pâ auwii kêe. Rà popa i 30 mwani atü. Êkaa jéûê na rà niimiri ê Ba *Isaraéla na rà wâri ba kêe.  
10 Â rà wâri i napuu kà pwi a pwa ilò puu. Ba wàépwiri ê câbawâdé kà Pwi Ukai
†. 
 É pitèi Iésu wà Pilato 
Maréko 15.2–20; Luka 23.1–25; Ioane 18.28–19.16 
 11 Rà popa pâ Iésu na ara Pilato, wà pwi kupénoo kà tèpa *Roma. Â é tawèerié wà Pilato pâ: «Gona nye wâgà kaa, na gà pwi ukai kà tèpa Juif?» 
 é tòpi têe wà Iésu pâ: «Gà jèe nye tàgére ina.» 
 12  Â nabwé, â rà pitòti Iésu wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa pitûâ kâra ê Ba. Â câé caa tòpirà. 
  13 Â é pwa ma ina têe wà Pilato pâ: «Câgà caa têre diri pâ pwina èpà na rà ina naa googà?» 
 14 Êco na câé caa tòpi goo cè jè ji caapwi neeremuru wà Iésu. Â é po dau pò gooé wà i pwi kupénoo. 
Nümarà goo Barabbas 
 15 Napwa i pwi kupénoo, âna câmaajé têe, na diri pâ naja, na tòotù *Paséka, na é pacòobé gée na karapuu, cè pwi jè âboro, na nüma ê Ba gooé.  
16 Â, na naja bèepwiri, â pwa pwi jè a pwa karapuu na ina gooé pâ Barabbas
‡, na rà dau tâmogòorié wà tèpa âboro.  
17 Â wâru tèpa âboro na rà tèepaa me naa jaa Pilato, â é ina tàra pâ: «Gona nümawà na go panuâ côwâ wà pwini Barabbas, é, wà Iésu, na ina gooé pâ ‘pwi *Mesia’, [pwi ukai kàwà]?»  
18  Ba é nye tâmogòori pâ, wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, âna rà panuâ têe wà Iésu, goro pai piboo kàra. 
  19 Â nabwé, â é tâa gò i aupitèimuru wà Pilato, ba na é pitèi Iésu. Â, na ji pàara-bà, âna é nye tèepaa me kaa, wà pwi jè âboro, na é pame tà Pilato ê popai kà tô wâdèe. Â é ina pâ: «Èruune, âna go pwa naurune naa goo pwi Iésu bèeni. Â go po dau càcaa wâdé goo. Gà panuâê, â gà cibwaa tu naa gooé, ba é pwi âboro pwicîri!» 
 20-21 Â é jèu ina tà tèpa âboro wà i pwi kupénoo pâ: «Go o mwa panuâ côwâ tàwà pwi jè a pwa karapuu. Wàilàapà gée goo tupéeni na nümawà gooé?» 
 rà tòpi têe pâ: «Barabbas!» Ba rà cètùurà wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò ma wà tèpa pitûâ ba na rà ina pwiri, ba na é bà wà Iésu. 
Tanamiriê naa goro kurucé! 
 22 Â é ina tàra wà Pilato pâ: «Â dà cèna go o pwa tà Iésu, na ia ina gooé pâ ‘Mesia’?» 
 rà tòpi têe pâ: «Nama tanamiriê naa goro *kurucé!» 
 23 Â é jèu tawèerirà mwara pâ: «Gona dà cèna é pwa cèna èpà?» 
Êco na rà tomara too pâ: «Nama tanamiriê naa goro kurucé!»  
24  Â é côo wà Pilato pâ, càra caa têreê, â jèe pâ nau dau maina ê pai gù kàra. Â é popa ê wâra jawé, â é nuwa îê, na ararà diri, â é ina tàra pâ: «Câgo caa pwi majoro pai bà kà pwi âboro bèeni. Â nye wâguwà co!» 
 25  Â rà cau tòpi têe diri, pâ: «Üu, nye wàibà kaa tèpa majoroé, wàibà ma wà tèpa èpo kâbà! Â wâdé kaa na é bà. Wiàna bà pwa na èpà, â o wâdé na bà o tòpi urà pai bà kêe.»  
26 Â wà Pilato, âna é panuâ côwâ tàra wà Barabbas. Â é pwa ma pâdi Iésu goro ubati. Â é panuâê tà tèpa coda, ba na rà tanamiriê naa goro kurucé. 
 Rà pitaurèe gooé tèpa coda 
 27 Wà tèpa coda, âna rà popa còobé wà Iésu, naa na gòroigé, kâra ê wâ maina kà kupénoo. Â rà todàra diri ê wâra coda.  
28  Â rà tòpwùtù ârabwée kêe, â rà naagée naa gooé jè ârabwée mii [pwacèwii ârabwée kà pwi âboro imaina] ba na rà piècaarié.  
29 Â rà pàti ê pé bwe korona
§ kêe, goro îri upwâra na pwa daaé, â rà tòpò boo naa gòro pûruê. Â rà naa naa na îê étò ê jè bàra watü [pwacèwii ê tâjò kà pwi ukai]. Â rà tùu jùrurà araé, â rà ina têe pâ: «Cidòri nyuâagà, co ‘Pwi Ukai kà tèpa Juif’!» 
  30  Â rà nye tà èdurié, â rà popa i bàra watü, â rà nye tà pâdi ê pûruê goo.  
31 Ûna nabwé ê pai piècaarié kàra, â rà tòpwùtù gée gooé i ârabwée mii, â rà nye naagée côwâ naa gooé ê ârabwée kêe. Géewê, â rà popaé còobé naa gòroigé, ba na rà tanamiriê naa goro kurucé. 
 Rà tanamiriê naa goro kurucé 
Maréko 15.21–32; Luka 23.26–43; Ioane 19.17–27 
 32 Ûna rà gére còobé gée na ville, â ipitirà ma pwi âboro gée na ville Cyrène, na nee Simona. Â rà tacoo gooé, ba na é kâa i kurucé kà Iésu.  
33 Â rà tèepaa naa na jè ti kâra jaa na ina goo wê pâ Golgota, âna pai ina wèe pâ ‘Goro pwiripûru
* âboro’.  
34  Â [wà pàra tàpé, âna] rà pinaanaimari ê dipâa bau ê jawé na maga
†. Â rà naa tà Iésu, â é tàpo nari, êco na nye tàutêe goo. 
  35  Nabwé, â rà tanamiriê naa goro i kurucé wà tèpa coda. Â rà pwa ma ipâdi naa goorà ê pâ ârabwée kêe. Â rà picàù noo kâra tii, ma rà o tâmogòori pâ o wàilàapà na o popa {i ârabwée gòri kêe}
‡.  
36 Â rà tâaboo, ba na rà wéaarié. 
  37 Rà wii naa goro jè ére upwâra, ê auwii na wàéni: iésu, pwi ukai kà tèpa juif. 
Wàé kaa pwiri ê majoro ê pai bà kêe. Â rà ténamiri dòiti kâra pûruê.  
38  Â rà tanamiri mwara tupédu a pwa na èpà naa goro jènere wà Iésu—wà pwi jèpwi naa gòro étò kêe; â wà pwi jèpwi naa gòro aèmwü kêe. 
 39  Wà tàpé na rà paé ma me na ére bèepwiri, âna rà côo Iésu, â rà ura ê pûrurà.  
40  Â rà tànyiriê, â rà ina pâ: «Gona càcaa wâgà kaa, na gà o tédidiri i Wâra pwapwicîri, ma pagòtù côwâ naa na âracié tòotù? Â wâdé, ba wiàna gà *Pwina naî Pwiduée, â gà pa-udògà côwâ, ma gà boome gée goro i kurucé bèepwiri!» 
  41 Â wà mwara, tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa *dotée goro ê Naèà, ma wà tèpa pitûâ, âna rà pitaurèe goo Iésu mwara. Â rà ina pâ:  42 «É [pi-ina gooé pâ é pwi Mesia] Pwi Ukai kâjè tèpa Isaraéla. Â é tâmogòori ma é pa-udò pàra tàpé, êco na câé caa tâmogòori ma é ipa-udòé côwâ! Wiàna é boo gée goro kurucé bèepwiri, â pwiri jè o mwa cèikî naa gooé! 
 43  «É cèikî naa goo Pwiduée, â é ina pâ é Pwina naîê. Â wiàna nüma wà Pwiduée, â wâdé na é pa-udòé ni!»  
44 Â nye ipaiwà mwara naa goo tupédu a pwa na èpà na tanamiriru naa goro jènere Iésu. Ba ru nye pitaurèe gooé mwara. 
 Maagé bà kà Iésu 
Maréko 15.33–41; Luka 23.44–49; Ioane 19.28–30 
 45 Ûna po gopaé bwàti, â nye po bàutê pitiri ê napô
§, tiagoro na âracié ineretòotù na càùru ija.  
46  Ûna po âracié ineretòotù, â é tomara ba maina wà Iésu pâ: 
Éli, Éli, lama sabakthani? Pai ina wèe pâ: Pwiduée kôo, Pwiduée kôo, cina gà panuâô? 
  47 [Â càra caa têreê bwàti] wà pàra tàpé, â rà ina pâ: «Gà côo, é todà péroféta *Élia!» 
 48  Â é nye itàtà kaa pwi jè ârapàararà, â é popa jè imwaano, â é nuwa naa na ê dipâa na maga
*. Â é tòpò naa goro bàra upwâra, â é naa tà Iésu, ba na é wâdo. 
  49 Â rà ina têe wà pàra tàpé pâ: «Tàpo tâa, co pwini, ba pwiri jè o côo wà *Élia, na é me, nau pa-udòé!» 
 50 Êco na é uu mwara wà Iésu, â nye êgò kaa ôomaa kêe. 
Wâru pâ câmu kâra pai bà kêe 
 51  Â ê pé ciità maina, [na é târiwâri ê ére na dau pwicîri] naa na i Wâra pwapwicîri, âna nye tidàpa kaa, tapoo géenidò, tia niboo pwâadèreè. Â é gù ê napuu, â mabiti pâ atü.   
52 Â nye cikòmaa kaa pâ auipwàni, â rà wâro côwâ gée na aubà, jè auwâru goo tèpa âboro kà Pwiduée.  
53 (Â, na pàara na é wâro côwâ Iésu gée na aubà, âna rà còobé gée na auipwàni. Â rà tò naa *Iérusaléma, pwi ville pwicîri, â rà ipaarirà târa pâ âboro. Â wâru tàpé na rà côorà.) 
  54 Wà tèpa coda roma na rà wéaari Iésu, bau pwi caa kàra, âna rà pò goro ê pai gù wàra i napuu, ma êdiri pâ pwina tèepaa. Â nye dau maina kaa ê pai wâgotàra, â rà ina pâ: «Âjupâra, wà pwi âboro bèeni, âna é Pwina naî Pwiduée!» 
 55-56  Pwa pàra ilàri, na rà tà coo iti, â rà côo diri pwiri—wà Maria gée Magdala ma wà Maria, nyaa kà Jacques ma José
†, ma wà nyaa kà tupédu naî Zébédée. Â wâru mwara pa ilàri, na rà jèe pâra wiâê, gée napô Galilée, ba na rà o piâboro kîri kêe, âna rà tâa wê mwara. 
 Tòpòé naa na auipwàni 
Maréko 15.42–47; Luka 23.50–56; Ioane 19.38–42 
 57 Na bàrane, âna é tèepaa me pwi jè âboro na nee Ioséfa, wà pwi âboro gée na village Arimathée, na dau pwa neemuruê. Wàé mwara, âna é pwi âboro na é mu pâra wiâ Iésu.  
58  Â é pâra naa jaa ukai Pilato, â é ilari i naii Iésu. Â wà Pilato, âna é ina tà tèpa coda pâ, na rà naa têe. 
  59 Â wà Ioséfa, âna é popa i naii Iésu. Â é cajipié goro jè ciità, na bwaa bwùu.  
60  Â é popaé pâ, â é tòpòé naa na ê auipwàni na bwaa âmuê, pé pwêe na îri naa na pé atü, ba nye kêe, wàé Ioséfa. Â é pwùru ê jè pé atü maina, nau târiwâri i auipwàni. Â nabwé, â é pâra. 
  61 Napwa naa goo wà Maria gée Magdala ma wà tô jè Maria, âna ru tàgére tâaboo naawê, na ara i auipwàni. 
Rà wéaari i auipwàni 
 62 [Diri ê pâ pwi bèepwiri, âna pwa na papwicî, tòotù béaari ê *tòotù pwicîri kà tèpa Juif. Na papwicî, â rà mu pwabwàti ê pi-ija kâra tòotù pwicîri.]
‡  Â, na dàuru kêe, na capàto, tòotù pwicîri, âna wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò ma wà tèpa *Farasaio, âna rà ipitiri naa jaa Pilato.  
63  Â rà ina têe pâ: «Gà côo, co pwi ukai, wà i pwi a pa-imwüru tèpa âboro bèepwiri, wà Iésu, âna é ina béaari ê pai bà kêe, pâ: “Naa na béâracié kâra tòotù gée na càùru pai bà kôo, âna go o mwa wâro côwâ gée na aubà.” 
 64 «Â wâdé na gà ina tà tèpa coda pâ, na rà wéaari bwàti i auipwàni naa na âracié tòotù. Ba rà péa mura i naiié wà tèpa *câmu kêe, ma inapàpari pâ, é jèe wâro côwâ gée na aubà! Â wiàna wàrapwiri, â ê pwi jèkutâ pwâ bèepwiri, âna o dau maina, jii ê pwina pâbéaa!» 
 65 Â é ina tàra wà Pilato pâ: «Wâdé. Wàilà-ni pàra tèpa coda. Wiàna nümawà, â guwà nama rà wéaari i auipwàni!» 
 66 Â rà pâra, â rà pwabwàti ê pai wéaari ê auipwàni. Â rà pugabia
§ bwàti i atü opumoori i auipwàni. Â rà tòpò tèpa coda, ba na rà tà wéaari.