Mako Kam Boingua
Mako yaromi Yesu gama okonom koro koro muruwo kaunom surai yokamai moingi suna tei moikemba yaromi Yerusarem tei kei fairo te Yesu kokonan bengua suwo koropane kanume. Okome Pauro te Banapasi yai surai furo kokonan beipika Mako i ama furo akire di erome. Yaromi ama furo Pita kokonan bengua akire di tongua iran ari suwo koropane inokore eiro “Mako furo Pita Yesu kam di mari dongua firo munom ganom i boime,” epe dime.
Ena Mako bei moiro Roma ari yokamai munom boi erome. Roma ari yokamai yoporam boingua mun finga ena Mako Yesu tai yoporam boingua tarom munmane bengua kam i boimba Yesu ka nuwi si erongua kam i munmane boikeme. Boikemba Yesu uro Satan yaromi ime de tongua kam te Yesu uro ari yai opai akire di erongua kam i boi erome.
1
Yoane nuwi bui erongua yaromi kam dume
Mt 3:1-12; Lk 3:1-18; Yo 1:19-28
Yesu Kirisito yarom i Yai Gumam wam moingui gunom kam u mari fungua mapunom epe faime. Yaromi gunom kam koro mapunom epe boime: Komari Yai Gumam bei moiro wam ka di tonguamere epe ka mapunom yai Aisaiya munom ganom ka irai boime:
“Na ka monom yai awi dowaikere yaromi koma ei erere kon yau erowame,” Yai Gumam ka epe dume.* Mar 3:1; Mt 11:10; Lk 7:27
Te ka monom yai ari moikeinga akaiyomdi tei moire u ori wom boire dume: “Ne yokamai Ari Wanopanom konom yaure a kenom beiyo! Te ne yokamai kon yo tongua bei ei teiyo!” epe u boime.
Aisaiya munom epe boime.* Ais 40:3 Ena Yai Gumam “Ka monom yai awi dowaiye,” dunguamere Yoane u ari moikeinga akaiyomdi tei ure ari yai opai nuwi bui erere “Ne yokama ‘Yai Gumam no bianom bepunga kore de norowame,’ dire nomanenom si awa towaingero ena na nuwi bui erowaiye,” di mari dome.* Ap 13:24; 19:4 Ena ari yai opai muruwo Yuria man moinga te Yerusarem iki akai tei moinga yokamai fu Yoane moingui tei fure bianom faingua di mari de teingoro ena Yoane ari endire Yoran nuwi ori tei fure nuwi bui erome.
Te Yoane yaromi gai suna ta ari non kame wiom beinga fire te non gam fi goiyomdi dere te ipa siname bo te ipa dum nurom nere wan moime.* 2 Kin 1:8; Mt 3:4
Ena Yoane yaromi ari yai opai ka epe di mari de erome. “Okome na mounamdi yaromi ure moramie. Yaromi yoporam ori fai tongua yaromi na yai epe yaromi kauwom tou kanom forau si dowaika faikename.* Ap 13:25 Na nuwiwom sumuna ari ereipa yaromi Yai Gumam Murom Sumuna ari erowame,” di mari dome.* Ap 1:5
Yesu nuwi buingoro Satan ka kea ei tome
Mt 3:13–4:11; Lk 3:21–4:13
Ena kakom tei Yesu Nasareti iki birom ori i Gariri suna tei dungui tei ma dere fu Yoran nuwi ori tei fungoro Yoane sumuna Yesu nuwi bui tome. 10 Bui tongoro Yesu nuwi tei moko uro kanungua kamun giram koingoro te Murom Sumuna u kapu kunuma unguamere epe ako u Yesu moingui tei ume.* Yo 1:32 11 Epe ungoro kamundi ka ta epe ume, “Ne na wanam moinga mun ekaniye. Na denam minam mun fi ereiye,” epe dume.* Sam 2:7; Ais 42:1; Mt 12:18
12 Ena kakom boromdi Murom Sumuna yaromi awi dongoro ari moikeinga akaiyomdi tei fume. 13 Furo tei moingoro girungua takongua kakom 40 fungoro Satan Yesu ka kea ei te moime. Te yaromi te non kei biom gere ama moingoro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokama ure Yesu akire di teime.* Ip 4:15
Yesu yai gan suwo iro suwo iro unom boime
Mt 4:12-22; Lk 4:14-15; 5:1-11
14 Ena yokama Yoane kan iki deingoro Yesu fu Gariri mam iki fure Yai Gumam gunom kam ari epe di mari de erome,* Mk 6:17 15 “Yai Gumam kan moingua kakom i mora goume. Epena Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i teina ume. Ena ne yokamai nomanenom si awa tere gunom kam fi ki siyo!” epe di erome.* Mt 3:2
16 Ena aro kakom ta Yesu fu Gariri nuwi dian bunamdi fure wan fure kanungua Saimon te emerom Enduru moiro nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwiri de moipire. Yai surai nuwi kapu wandouro suwainga kokonan beipika moipire. 17 Ena Yesu “Ne surai na mounamdi wiro! Ne surai nuwi kapu ipikamere ne surai na kanam dikai fire di mari dere ari yai opai epe endinaipire,” epe di erongoro* Mt 13:47 18 ena kene kene eire nuwi kapu singa gainom ma dere yaromi dourom boi fipire.* Mt 19:27
19 Ena Yesu kon gawo toka fure kanungua yai Sepeti wam Yemesi te emerom Yoane surai nuwi kopare ikai koi moire nuwi kapu singa gaiyom guwo dungua tokoi ware moipire. 20 Kanungua unom boingoro ena surai nenom te nuwi kokonan gan yokamai nuwi kopare ikai tei moinga ema dero Yesu mouwomdi fipire.
Yesu murom niki dongua awi dongoro u mena ume
Lk 4:31-37
21 Ena Yesu te yai gan suwo iro suwo iro fu Kapanem iki akai tei fingoro ena Yura ari iron kakom dungui tei fu ka nuwi si ereinga iki ikai furo ka nuwi si erome. 22 Yaromi ka kapakom i sumuna mapunom wau fike diro yokamai di erere te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai dingamere epe dikengua iran ari yokamai ganom nouro dime.* Mt 7:28-29 23 Ena kakom tei yai ta murom niki dongua ikai koi moingua yaromi uro Yura ari ka nuwi si ereinga ikinom ikai tei moire au dire 24 “Yesu, ne Nasareti yai moinga, ne no yokama tora bei norowaro une? Ne ure bei niki de norowanga i faikeme. Te na ne mapunum mora fiye. Ne Yai Gumam yo tongua yai moine,” epe dungoro* Mk 5:7; Yo 6:69 25 ena Yesu kura kam di tero “Ne ka dikeyo! Ne yai dem miriyom ikai koi ma dere u mena fo!” di tongoro 26 ena murom niki dongua bei moiro yaromi gam ako nouro di tero au oriwom dire u mena fume.* Mk 9:26 27 Fungoro ari yokamai muruwo ganom nouro diro ka di ipo ka deime. “Aiya, i torae? Yaromi ka koi nuwi si noromo? Yaromi yoporam boiro murom niki deinga yokamai ka di erongui teiwo giram gore dime,” epe dime. 28 Ena iran Yesu kam wayom Gariri man kene kene eire fume.* Mt 4:24
Yesu ari nupi fainga te ganom kipi kaingua i koi de erome
Mt 8:16-17; Lk 4:40-41
29 Ena Yesu te ari koi ire waninga yokamai Yura ari ka nuwi si ereinga iki ma dere fu Saimon te Enduru ikinomdi tei fime. 30 Ikai fingoro yokamai furo “Yae, Saimon imam biyai gam murom sungoro boiri tei faime,” Yesu di teingoro 31 ena fu oparomi moingui tei fure okom ako arerongoro murom sunguai goume. Ena oparomi fure kua kopuna kei erere ari bei kan i erome.
32 Ena aro oropo fungoro kamun kama sungoro yokamai ari nupi fainga yokamai muruwo bo te ari murom niki deinga ikai moinga yokamai muruwo endire Yesu moingui tei wime.* Mt 4:24 33 Te ari yai opai muruwo iki birom ori tei kei fainga yokamai yaromi ikom kori gumam i kuku boi moingoro 34 ena Yesu nupi mapunom mapunom fainga i koi de erome. Te yaromi murom niki deinga yokamai ewi mena domba murom niki deinga yokamai “Mapunom di mari dowapune,” duwainga Yesu “Nemane,” di erome.* Mk 3:11-12
Yesu nenen moingui teiwo ka make eme
Lk 4:42-44
35 Ena kamun ama tako bau boikengoro koimoi ono sunari Yesu arire iki ma dere fu ari moikeinga akaiyom tei fure Yai Gumam ka make ei tome.* Mt 14:23; Mk 6:46; Lk 5:16 36 Ena Saimon te kounama yokamai fure Yesu wandou fure 37 imari dere “Yae, ari yokama muruwo ne wandou moime,” di teingoro 38 ena Yesu ka mokom bairo di erome. “Nonon yokamai iki birom ori teina teina dungui tei ama napune. Na ‘Akai tei ka di mari dowaiye,’ diro ako wiye,” epe dire 39 ena iran Gariri akai muruwo wan fure Yura ari ka nuwi si ereinga ikom ikai fure ka di mari dere te murom niki deinga yokamai ewi mena dome.* Mt 4:23-25; 9:35
Yesu yai ta mantai gai ingua bei nokapu de tome
Mt 8:1-4; Lk 5:12-16
40 Ena yai ta mantai gai ingua yaromi fu Yesu moingui tei furo kauwom gurom boiro Yesu yana di tome. “Ne nomane na mun fi narowanga ne na bei nokapu de narowane,” di tongoro 41 ena Yesu miriyom kipi kaingoro okom sino tere yaromi gam akoro “Na nomanenam mun fi ereiye. Ne u nokapu fo!” di tongoro 42 ena kene kene eire mantai gai inguai bei fungoro yaromi gam u nokapu fume. 43 Ena Yesu kura kam erowai tongua epe di tere 44 “Na tai epena beika kam yai ta di tekeyo! Epena ne fu Yai Gumam fi mun ei teinga yaromi moingui tei fure ne ganum opom di to! Te ganum u nokapu fungua iran Mose ka di guwo dunguamere epe ne fi mun ei towanga tarom Yai Gumam to! Ena ari yokamai mapunom firainga ne ganum u nokapu fume,” epe di tere awi domba* Lew 14:1-32 45 yaromi Yesu moingui tei ma dere fure ka wayom ari yokamai muruwo di erome. Ena iran Yesu “Iki birom ori ikai umari naiye,” di fingua faikengoro ena fu ari moikeinga akaiyom fure wan moingoro ari yokamai man man muruwo ma dere u Yesu moingui tei wime.* Mk 7:36

*1:2: Mar 3:1; Mt 11:10; Lk 7:27

*1:3: Ais 40:3

*1:4: Ap 13:24; 19:4

*1:6: 2 Kin 1:8; Mt 3:4

*1:7: Ap 13:25

*1:8: Ap 1:5

*1:10: Yo 1:32

*1:11: Sam 2:7; Ais 42:1; Mt 12:18

*1:13: Ip 4:15

*1:14: Mk 6:17

*1:15: Mt 3:2

*1:17: Mt 13:47

*1:18: Mt 19:27

*1:22: Mt 7:28-29

*1:24: Mk 5:7; Yo 6:69

*1:26: Mk 9:26

*1:28: Mt 4:24

*1:32: Mt 4:24

*1:34: Mk 3:11-12

*1:35: Mt 14:23; Mk 6:46; Lk 5:16

*1:39: Mt 4:23-25; 9:35

*1:44: Lew 14:1-32

*1:45: Mk 7:36