Jonko Sokome Korete Qu Nakayáŋoní
Iŋondutu Unipareko Ŋuno Uró
Mande Kembé
Komo suki uni kato sokome ŋa Grik mandewore nakayáŋaró, quko eneŋo owí kama nekaró. Itaka iŋo-iŋo uni qambu qundo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko Sepeti koro naŋuní ŋu, asáŋowí uni Jon, sokome ŋa nakayáŋaró. Sokome kumi ŋuya nakayáŋaró, asa 2 Jon, 3 Jon ko Miti Mande sokome qu ka nakayáŋaró. Sokome soso ŋu, mande koro murí muko kanata na. Uni sokome ŋa nakayáŋaró qundo owí kama nekaró. Quko nore weyoro ŋande iŋowaŋgo, ko enendo Yesu nokono qeneró. (1 Jon 1:1-4 weyo qembe.) Ŋundiro naŋge nore ye iŋoyoteto, hamó, Jon ŋuko Yesu koro iŋo-iŋo rewero uni qu ka.
Do naru horé nakayáŋaró ŋuya kama iŋoyoteto. Itaka iŋo-iŋo uni kumimbo ŋande yeyoteŋgo, ko kumima naru 68AD ŋuno nakayáŋaró, peka, quko qambu ŋande yeteŋgo, 85AD koya 100AD keweroko ŋuno nakayáŋaró, peka. (Asa “68AD” murí muko ŋandiro, Yesu pisiyaró, yate kumima naru 68 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.) Anutu koro huru-huru koro tapá uni komo qundo ŋande yaŋgurí, Jonko mande ŋa Efesus yendémo nakayáŋaró.
Enendo Efesus ŋuno yoraró tiníqo, sokome ŋako Anutu koro huru-huru enesó-enesó Esia mira parámimo ŋuno yoraŋgurí quro nakayáŋaró. Jon koro huru-huruyómo uni kumimbo iŋo-iŋoye enesó-enesó tero uyarero mande koroqe rondaqe yunoyaŋgurí. (1 Jon 2:18-19, 26 weyo qembe) Asa ko Jonko huru-huru meyowo ŋu kawaware tewero quro sokome ŋa nakayáŋoro iŋo-iŋo meté mu rondaqe yunaró.
1
Mande ka yoto-yotoyó moré
O komo suki yora qu, nore kusumbo re iŋatowó qu, toŋenanimbo qenetowó qu, kandenanimbo pekáŋatowó qu, ŋuko yoto-yoto koro mande ŋu naŋge. Komo yoto-yoto ŋu Awandoya yora. Yate-yate tunomo tunoqiní norepa naŋge qenetowó. Qenero yoto-yoto suki-suki ŋuro yesowo yimiroteto. Ye noreya newonde kanata tero yorowero quro iŋoyoteto. Ŋunde ŋuroko o qenero iŋatowó ŋuro yesowo yimitoyoteto. Ko norendo Awandoya Naŋuní Yesu Kristo* “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. koya newonde kanata tero yoroteto. Sokome ŋa nakayáŋowe yeno uyareweya. Ŋunde tero niŋgu-niŋgu parámi rewato.
Hiyówore khete-khete toŋewero murí mu
Norendo mande Yesuko nore nimiraró, ŋu yesowo yimitoyoteto. Mande ŋuko ŋandiro, Anutu ŋuko hiyó naŋge, huriri tomó ta kato kama wisumuŋoyote. Noreko, “Nore Anutu koya newonde kanata teyoteto,” ŋunde yeteto, quko huriri koro otete qu howeyoteto tiníqo, kota yeteto, ko otete hamó qu kama howeyoteto. Quko nore Anutu koro murí iŋoro hiyómo kheteyoteto tiníqo, nore soso newonde kanata teyoteto, ko eneŋo Naŋuní Yesu koro sitúŋombo nore quhurínani soso se rotoní sara tunoqeyoteto. Noreko, “Nore quhurínani moré kini,” ŋunde yewato tiníqo, newondenani kanáŋoyoteto, ko mande hamó newondenanimo kama yorote. Anutuko eneŋo mandí howero otete roneneŋowí teyote. Ŋunde ŋuroko nore quhurínani yesowoyoteto tiníqo, enendo quhurínani ŋu se rotoro, otete piyimi mu nore quroko yorote ŋu se rotoro, nore noriní sara tunoqeyoteto. 10 Noreko, “No o piyimi ka kama teyoteno,” ŋunde yewato tiníqo, norendo Anuturato kota uni qembe tunoqeweya. Ko Anutu koro mandí newondenanimo kama yote.

*1:3: “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.