2
Jun utzilej rusamajel ri Cristo
Ninbij c'a chave rat Timoteo ri at achi'el nuc'ajol: Can tic'oje' c'a el avuchuk'a'* Ef. 6:10. riq'uin ri utzil ri nac'ul, roma jun abanon riq'uin ri Cristo Jesús. Ri tijonic ri xinya' chave chiquivech e q'uiy, can jac'a chuka' ri' taya' chique ch'aka' chic achi'a' ri can yetiquir-vi yetijon jebel y cukul ac'u'x rat chi ri kach'alal ri' can xtiquiben-vi ri rusamaj ri Dios.
Y man tapokonaj natej pokon roma naben ri samaj ri nrajo' ri Jesucristo. Xa tacoch'o' ronojel, 2 Ti. 4:5. achi'el nuben jun utzilej soldado. 1 Ti. 1:18. Y man yalan tach'ob ri e richin re ruvach'ulef. Xa can tabana' achi'el nuben jun soldado tok c'o chiri' pa cuartel, man nel ta el richin nuben jun chic rusamaj rija', roma nic'atzin chi nic'oje' chiri' richin nuben ri achique bin chire roma ri uc'uayon quichin. Y rat can pa rubeyal tabana' ri rusamaj ri Dios. Can achi'el nuben jun etz'anel.§ 1 Co. 9:25. Vi man nutej ta ruk'ij y vi man pa ruchojmilal ta nuben ri etz'anen, man nich'acon ta. Can riq'uin c'a ronojel avánima tabana' ri rusamaj ri Dios. Achi'el nuben jun samajel richin pa juyu', rija' can jebel nisamej, roma retaman chi chiri' nipe-vi ri ruvay. Tach'obo' c'a jebel ronojel re', y ri Ajaf xtuben chave chi xtik'ax chavech jebel.
Jantape' toka' chi'ac'u'x chi ri Jesucristo xquen (xcom) y xc'astej-pe. Rija' riy-rumam can ri rey David* Ro. 1:3, 4. ri xc'oje' ojer can. Y jare' ninbij tok nintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y roma nintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic, nintej pokon. Yin xixim re pa cárcel y xban chuve achi'el jun itzel achin. Jac'a ri ruch'abel ri Dios man ximil ta. 2 Ti. 4:17. 10 Y coma ri vinek ri nrajo' ri Dios chi yecolotej, romari' tok yin nincoch' ronojel tijoj-pokonal. 2 Co. 1:6. Richin queri' can niquil ri colotajic ri nuya' ri Cristo Jesús chique ri yeniman richin. Rije' xquebe chila' chicaj y can xtic'oje' quik'ij-quic'ojlen richin jantape'.
11 Can kitzij vi c'a ri nibix:
Chi roj ri kaniman ri Jesucristo xojquen yan (xojcom yan) riq'uin rija' tok xcamisex chuva ri cruz, y romari' tok xkil yan kac'aslen, roma rija' c'o chuka' ruc'aslen.§ Ro. 6:5-8; 2 Co. 4:10.
12 Vi xtikacoch' tijoj-pokonal roma kaniman rija', napon na ri k'ij tok junan xtikak'et tzij riq'uin.
Y vi xa xtikapokonaj xtikabij chi oj richin chic rija', chuka' rija' xtubij chi man oj richin ta.* Mt. 10:33; Lc. 12:9.
13 Y roj stape' nikajalala' ri kach'abel, rija' man que ta ri' nuben. Rija' can nuben-vi ri rubin.
Roma rija' can man nujel ta ri ruch'abel. Nm. 23:19.
Tatija' ak'ij richin yatoc jun utzilej samajel chuvech ri Dios
14 Roma c'a ri' tanataj ronojel re' chique ri kach'alal. Y tabij chique chuka' pa rubi' ri Ajaf Dios chi man tiquiben oyoval riq'uin ch'abel chiquij tijonic y nojibel ri man jun quejkalen, roma xa man jun nuq'uen-pe chique. 1 Ti. 1:4. Xa nujel rubanic ri quich'obonic ri ye'ac'axan. 15 Can tatija' c'a ak'ij richin chi yatoc jun utzilej samajel chuvech ri Dios, richin chi man yaq'uix ta, roma can pa rubeyal natzijoj ri kitzij ruch'abel ri Dios. 16 Y man c'a que'ac'ul tzij ri man riq'uin ta ri Dios e petenek-vi, ri xa e richin re ruvach'ulef y man jun utz niquiq'uen-pe.§ 1 Ti. 6:20. Roma ri vinek ri jebel yequic'ul tzij que tak ri', xa jantape' yebe más chupan ri c'aslen ri man nika' ta chuvech ri Dios. 17 Y ri tzij ri' yequic'ux ri cánima, can achi'el nuben ri itzel yabil rubini'an cáncer chire ri ch'aculaj. Queri' xquic'ulvachij ri Himeneo y ri Fileto. 18 Rije' can quich'aron chic qui' riq'uin ri kitzij, roma niquibij chi xec'astej yan el ri caminaki', y xa man que ta ri'. Y romari' ec'o ch'aka' ri man cukul ta chic quic'u'x riq'uin ri Dios. 19 Jac'a roj ri kacukuban kac'u'x riq'uin ri Dios, rija' rubanon chike achi'el jun jay ri yalan utz ri ru-cimiento. Y pa ruvi' ri rutiquiribel ri jay ri' tz'ibatajinek chic can chi ri Ajaf retaman quivech* Nah. 1:7. ri e richin chic rija'. Y chuka' tz'ibatajinek chiri', chi conojel ri quiniman ri Ajaf, tiquich'ara-pe-qui' chire ri etzelal.
20 Chupan c'a jun nimalej jay q'uiy lek, bojo'y y yaconabel ec'o. Ec'o ri e banon riq'uin k'anapuek, ec'o ri e banon riq'uin sakipuek, ec'o ri e banon riq'uin che', y riq'uin ulef. Ec'o ri nima'k quejkalen, y ec'o chuka' ri man nima'k ta quejkalen. 21 Y vi roj xtikach'er-pe-ki' chire ronojel ri etzelal, can oj achi'el ri yaconabel ri nima'k quejkalen, oj cha'on chic roma ri Ajaf, y yojc'atzin chire richin ri rusamaj. Richin nikaben ronojel ruvech utzilej samaj.
22 Y roma c'a ri c'a e ac'uala' na xa q'uiy ri itzel tak rayinic ri ec'o quiq'uin, tach'ara' c'a avi' riq'uin ri itzel tak rayinic ri yequibanala' rije'. Xa can tac'uaj ri c'aslen choj. Can tacukuba' ac'u'x riq'uin ri Dios. Catajovan. 1 Ti. 6:11. Y can tabana' chi junan avech quiq'uin ri ch'aka' ri riq'uin jun ch'ajch'ojilej cánima yech'on riq'uin ri Ajaf. 23 Man c'a que'ac'ul tzij ri man jun quejkalen y xa man jun utz niquiq'uen-pe chave, 1 Ti. 1:4. roma ja tzij ri que tak ri' ri yec'amon-pe oyoval. 24 Roma jun rusamajel ri Ajaf Dios§ 1 Ti. 3:2, 3; Tit. 1:9. achi'el rat, man ruc'amon ta chi naben oyoval. Can nic'atzin chi utz naben quiq'uin conojel. Y nic'atzin chuka' chi ye'atijoj chi utzil ri kach'alal, y chi yacoch'on chuka'. 25 Y riq'uin ch'uch'ujil tabij chique ri vinek ri man junan ta quich'obonic riq'uin ri ruch'abel ri Dios chi tiquijala' ri quich'obonic. Riq'uin juba' ri Dios xtuben chique re vinek re' chi can xtiquetamaj-vi ri kitzij y xtitzolej quic'u'x riq'uin. 26 Y riq'uin ri' xquecolotej pa ruk'a' ri itzel-vinek. Roma vacami can ec'o-vi pa ruk'a', y rija' can nuben chique chi niquiben xabachique ri nrajo'.

*2:1 Ef. 6:10.

2:3 2 Ti. 4:5.

2:3 1 Ti. 1:18.

§2:5 1 Co. 9:25.

*2:8 Ro. 1:3, 4.

2:9 2 Ti. 4:17.

2:10 2 Co. 1:6.

§2:11 Ro. 6:5-8; 2 Co. 4:10.

*2:12 Mt. 10:33; Lc. 12:9.

2:13 Nm. 23:19.

2:14 1 Ti. 1:4.

§2:16 1 Ti. 6:20.

*2:19 Nah. 1:7.

2:22 1 Ti. 6:11.

2:23 1 Ti. 1:4.

§2:24 1 Ti. 3:2, 3; Tit. 1:9.