3
Ri xquebanalox coma ri vinek chupan ri ruq'uisibel tiempo richin re ruvach'ulef
Nic'atzin c'a chi man tamestaj chi chupan ri ruq'uisibel tiempo richin re ruvach'ulef xtipe janíla ruc'ayeval.* Jud. 18. Roma chupan ri tiempo ri' e q'uiy chique ri vinek ri xtiquijoyovala-ka quivech rije' y man xque'oka' ta chiquic'u'x ri ch'aka' chic. Can xtibe cánima chirij ri mero. Janíla xtiquinimirisaj-qui'. Xtiquiya' quik'ij. E yok'onela'. Man xtiquinimaj ta quitzij ri quite-quitata'. Ro. 1:30. Man xquematioxin ta. Q'uiy etzelal ri xtic'oje' ri pa tak quic'aslen. Rije' man xtiquijoyovaj ta quivech ri ch'aka' chic vinek, ni man xquecuyun ta. Xa xtiquibij itzel chique ri ch'aka'. Roma can e uc'uan roma ri etzelal, nic'o ruvi' ri itzel ri xtiquiben chique xabachique vinek. Can xtiquetzelaj-vi ri utz. Rije' xquequisujuj ri cachibil. Man xtiquich'ob ta juba' achique nuq'uen-pe ri niquiben. Janíla xtiquinimirisaj-qui'. Más xticajo' ri quicoten richin re ruvach'ulef, que chuvech xticajo' ta ri Dios. Rije' xtiquibij chi quiniman chic ri Dios, Is. 29:13; Ez. 33:30-32. pero xa man xtiquiya' ta k'ij chire ri Dios chi nujel quic'aslen.
Can man c'a que'avachibilaj vinek ri yebanon queri'. Roma chiquicojol rije' yepe-vi ri ye'apon pa tak jay chutzijoxic tijonic ri xa man e kitzij ta. Y ja ri ixoki' e nacanek ri yeka' pa quik'a'. Ixoki' ri niquina' ri ralal ri quimac y e uc'uan roma ri itzel tak quirayibel. Rije' can jantape' c'a ye'ajin chiretamaxic c'ac'a' tak tijonic, y queri' xa man jun bey xtiquetamaj ta ri kitzij.§ 1 Ti. 2:4. Y can achi'el xquiben ri aj-itza'* Ex. 7:11. Janes y Jambres ri ojer can, chi xquetzelaj ri xubij ri Moisés, can que vi ri' chuka' ri niquiben ri achi'a' ri ye'apon pa tak cachoch ri ixoki', niquetzelaj ri kitzij. Yojtajinek Ro. 1:28. (yujtajinek) ri quich'obonic roma ri etzelal. Niquibij chi quiniman chic ri Dios, y xa man kitzij ta. Pero chuka' xa man can ta xquenimex, roma chanin xtek'alajin-pe chiquivech conojel, chi rije' xa e nacanek riq'uin ri quich'obonic, can achi'el xbanatej quiq'uin ri aj-itza' Janes y ri Jambres ri ojer can, chi xk'alajin-pe Ex. 8:18. chi rije' xa e nacanek.
Ri Pablo nutzijoj c'a chire ri Timoteo chi ri samaj can c'o-vi ruc'ayeval
10 Jac'a rat Timoteo, avojkan nutijonic.§ 1 Ti. 4:13. Avetaman ri nuc'aslen utz. Avetaman chi ninben ronojel ri chilaben chuve roma ri Dios. Avetaman chi can nucukuban-vi nuc'u'x* Hch. 11:23; Tit. 2:2. riq'uin ri Dios, chi yicoch'on, y chi yinajovan. 11 Xinetzelex, Hch. 13:45; 14:2. y c'a yinajin na chuc'ovisaxic tijoj-pokonal. Ronojel c'a re' nucoch'on-pe. Y chuka' avetaman ronojel ri xban chuve chupan ri oxi' tinamit, ri Antioquía, ri Iconio, ri Listra. Chiri' janíla xintej pokon. Pero chupan ronojel ri' ri Ajaf can xirucol-vi-pe. Sal. 34:19. 12 Y kitzij na vi, conojel ri jun quibanon riq'uin ri Cristo Jesús y nicajo' niquic'uaj jun c'aslen utz chuvech ri Dios, can xtiquitej pokon§ Hch. 14:22. pa quik'a' ch'aka' chic. 13 Jac'a ri vinek ri yalan itzel ri quic'aslen quic'uan y ri k'olonela' tak vinek, jantape' más itzel xtiquiben. Xquequik'ol ri vinek, y xquek'olotej chuka' rije'.
14 Jac'a rat Timoteo, man taya' can* 2 Ti. 1:13; 2:2. ri utzilej tijonic ri avetaman y acukuban ac'u'x riq'uin. Rat jebel avetaman ri achok iq'uin xac'ul-vi re tijonic re'. 15 Y c'a at co'ol c'a tok xavetamaj-pe ri tz'ibatel can chupan ri lok'olej ruch'abel ri Dios. Sal. 119:11; Jn. 20:31; Ro. 10:17. Y ri ch'abel ri' xuc'ut chavech chi c'o chi xanimaj ri Cristo Jesús richin xacolotej chupan ri amac. 16 Ronojel c'a ri tz'ibatel can, ja ri Dios biyon-pe. He. 3:7; 2 P. 1:20. Y romari' utz chi nucusex richin tijonic. Utz chi nucusex richin chi nik'alajin-pe achique tijonic ri xa quiq'uin achi'a' petenek-vi. Utz chi nucusex richin nik'alajirisex chire jun chic chi tujala' ruc'aslen. Y utz chuka' chi nucusex richin nibix achique rubanic jun c'aslen choj. 17 Richin chi ri rusamajela'§ 1 Ti. 6:11. ri Dios can ta e tz'akatinek. Roma ronojel ri' nic'atzin chique richin chi can yetiquir niquiben ronojel ri utzilej samaj.* 2 Ti. 2:21.

*3:1 Jud. 18.

3:2 Ro. 1:30.

3:5 Is. 29:13; Ez. 33:30-32.

§3:7 1 Ti. 2:4.

*3:8 Ex. 7:11.

3:8 Ro. 1:28.

3:9 Ex. 8:18.

§3:10 1 Ti. 4:13.

*3:10 Hch. 11:23; Tit. 2:2.

3:11 Hch. 13:45; 14:2.

3:11 Sal. 34:19.

§3:12 Hch. 14:22.

*3:14 2 Ti. 1:13; 2:2.

3:15 Sal. 119:11; Jn. 20:31; Ro. 10:17.

3:16 He. 3:7; 2 P. 1:20.

§3:17 1 Ti. 6:11.

*3:17 2 Ti. 2:21.