23
Ra̱ Jesús bi xihyø ja̱'i̱ ngue hi̱nda̱ 'yøt'e tengu̱tho øtyø xännba̱te ngue ra̱ ley 'nɛ̱hyø fariseo.
Ra̱ Jesús bi zofo gätho yø ja̱'i̱ co 'nɛ̱hyø xädi, bi 'yɛ̱mbi̱:
―Nu̱'ʉ yø xännba̱te ngue ra̱ ley 'nɛ̱hyø fariseo, guehya ɛ̱mbyø ja̱'i̱ ngue bi t'u̱nyø 'bɛfi ngue di̱ nxännba̱te te ga̱ mbønna̱ ley bi 'yotra̱ Moisés. Ja̱na̱ngue nuya yø hya̱ di̱ ma̱nda ngue gui 'yøthʉ, da̱mi̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱hʉ. Nu̱'mø te di 'bɛp'a̱hʉ ngue gui 'yøthʉ, da̱mi̱ 'yøthʉ. Pɛ 'yoguí øthʉ tengu̱tho ga̱ 'yo ya yø xännba̱te ya, porque nu̱yá, nu̱'a̱ ra̱ hya̱ xännba̱te, hi̱nga̱ gue'a̱ øt'a̱. A nu̱na̱ ra̱ ley xännba̱ yø ja̱'i̱ ngue da̱ 'yøt'e, hi̱njongui̱ hät'i da̱ 'yøt'e. Porque ɛ̱ntho ra̱ nda̱te 'bɛni̱ di du̱tyø ja̱'i̱, pɛ yø ja̱'i̱ hi̱ngui̱ hät'i da̱ du̱ts'i̱. Ni̱ xi̱nga̱ n'na rá̱ saha di̱ nne di̱ mfäxte ngue di tøxra̱ 'bɛni̱. Nu̱ te gä øt'e, ga̱ 'yøt'e ngue høntho di 'yɛ̱xpʉ ha 'bʉhyø ja̱'i̱. Porque di ho te øt'e, ngue nu̱p'ʉ ja yø dɛ̱ 'nɛ̱p'ʉ ja yø gu̱yʉni̱, xa̱ cuatyø sʉcua̱ ngue nt'ot'i rá̱ hya̱ Oja̱. 'Nɛ̱ di ho ngue søt'a̱ häi yø he. Nu̱p'ʉ ha øt'a̱ ngo yø ja̱'i̱, da̱ guep'ʉ ja yø ni̱ja̱, huantho yø nthu̱ts'i̱ ta̱te xa̱nho ngue ja hu̱p'ʉ. 'Nɛ̱ di ho ngue nu̱p'ʉ ja yø täi, di respeta yø ja̱'i̱ ha gui zɛngua. 'Nɛ̱ di ho 'mø t'ɛ̱mbi̱ ngue yø xännba̱te.
Pɛ nu̱'a̱hʉ, 'yo guí̱ nne gui 'yɛ̱xʉ ngue di hu̱'a̱hʉ yø ja̱'i̱ ngue gyø xännba̱tehʉ. Porque n'natho ni̱ xännba̱tehʉ 'bʉi, gue'a̱ ɛ̱mbyø ja̱'i̱ ngue ra̱ Cristo'a̱. A nu̱'a̱hʉ, gä ga̱di̱ ncu̱thohʉ. Nu̱ua ja ra̱ häi, 'yo toni̱ ja̱'i̱ gni̱ hu̱ti̱ ngue ni̱ Papáhʉ. Porque nu̱'a̱ ni̱ Papáhʉ, hønda̱ n'na i 'bʉi, pɛ ma̱hɛ̱ts'i̱ bí 'bʉi. 10 'Yo guí̱ nne da̱ 'yøt'e ngue yø hmu̱'a̱hʉ yø ja̱'i̱. Nu̱'a̱ da̱ 'yøt'e ngue yø hmu̱ yø ja̱'i̱, høndra̱ Cristo'a̱ ra̱ hmu̱. 11 Nu̱ ra̱ ja̱'i̱ di̱ mpɛfi ngue fäxrá̱ mmi̱c'ɛ̱i̱ui, guehna̱ ta̱te na̱ ngue gätho'a̱hʉ. 12 Porque nu̱'a̱ nne ngue ma̱n'na di hnu̱ ma̱nsu̱, gue'a̱ ma̱n'na ts'ʉtho hnu̱ ma̱nsu̱'a̱. Pɛ nu̱'a̱ øt'e ngue hi̱ngui̱ hnu̱ ma̱nsu̱ p'ʉ ga̱ mbɛ̱ni̱, gue'a̱ ma̱n'natho hnu̱ ma̱nsu̱'a̱.
Ra̱ Jesús bi̱ ma̱ te øtyø xännba̱te ngue ra̱ ley, da̱ guehyø fariseo.
13 Ague gyø xännba̱tehʉ ngue ra̱ ley conyø fariseo, hague ngu̱ ra̱ n'ʉ gui thohmʉ, ngue hi̱mma̱ jua̱ni̱ gyø hoja̱'i̱hʉ. Go guí cothʉ ra̱ 'yu̱, hi̱n ga̱di japhʉ yø ja̱'i̱ ngue da̱ zo rá̱ 'yɛ Oja̱ bí 'bʉ ma̱hɛ̱ts'i̱. Ni̱ xi̱nga̱ gue'a̱hʉ guí̱ nne gui sohʉ rá̱ 'yɛ Oja̱. Nu̱'ʉ yø ja̱'i̱ nne ngue da̱ zo rá̱ 'yɛ Oja̱, hi̱n ga̱di japhʉ.
14 Ague gyø xännba̱tehʉ ngue ra̱ ley conyø fariseo, hague ngu̱ ra̱ n'ʉ gui thohmʉ, ngue hi̱mma̱ jua̱ni̱ gyø hoja̱'i̱hʉ. Porque guí tu̱nnba̱hʉ yø ngu̱ yø 'danxu̱. Guí hät'i ngue guí ɛ̱mbi̱ gui xa̱nnba̱hʉ te pɛts'i. Pɛ para ngue guí corpa̱hʉ yø dä yø ja̱'i̱, ndø ya'atho gui̱ mmat'Oja̱hʉ. Pɛ nu̱yá, ma̱thoguitho ra̱ castigo gui thohmʉ ngue guí̱ njahʉ p'ʉ.
15 Ague gyø xännba̱tehʉ ngue ra̱ ley conyø fariseo, hague ngu̱ ra̱ n'ʉ gui thohmʉ, ngue hi̱mma̱ jua̱ni̱ gyø hoja̱'i̱hʉ. Ndap'ʉ bi zä gui 'yohʉ ua ja ra̱ häi, gui 'daxhʉ yø ja̱the ngue gui homhmʉ yø ja̱'i̱ da̱ dɛnna̱ hya̱ guí xännba̱tehʉ. Nu̱'mø ya gá̱ 'bäthʉ n'na ra̱ ja̱'i̱ ngue da̱ dɛnna̱ hya̱ guí xännba̱tehʉ, nu̱na̱ ra̱ ja̱'i̱ gui 'bäthʉ, da̱ gohi ngue ndoble ra̱ castigo da̱ thop'ʉ ja ra̱ ni̱du̱ ngue'a̱hʉ.
16 Nu̱ to gä guí xännba̱tehʉ ra̱ hya̱ 'nɛ̱ hi̱nguí̱ pa̱hmʉ teni̱ bønna̱ hya̱ guí̱ mma̱mhmʉ, hague ngu̱ ra̱ n'ʉ gui thohmʉ. Porque nu̱ya yø ja̱'i̱ di ya̱t'a̱ n'na ra̱ hya̱ ngue da̱ 'yøt'e, 'nɛ̱ bi 'yɛ̱xa̱ ntestigo ra̱ ni̱ja̱, guí xännba̱tehʉ yø ja̱'i̱ ngue hi̱ngui̱ ja ts'ɛdi di̱ nja'a̱ ra̱ hya̱ bi̱ ma̱nna̱ ja̱'i̱. Pɛ nu̱ ra̱ ja̱'i̱ ɛ̱xa̱ ntestigo ra̱ oro ja mbo ra̱ ni̱ja̱, guí xihmʉ ra̱ ja̱'i̱ ngue ja ts'ɛditho da̱ 'yøt'a̱ te ra̱ hya̱ bi̱ ma̱. 17 Pɛ ngue ma̱'bɛdi ni̱ mmʉihʉ, hi̱nguí̱ ti̱mhmʉ teni̱ bønna̱ hya̱ guí̱ mma̱mhmʉ. ¿Ua guí ɛ̱mhmʉ ngue mi̱ts'ʉ ta̱te ra̱ oro ngue ra̱ ni̱ja̱, nu̱na̱ øt'e ngue xa̱ndʉxqui ra̱ oro? 18 Xquet'a̱ nu̱ya yø ja̱'i̱ ɛ̱xa̱ ntestigo ra̱ altar ngue tema̱ hya̱ di ya̱tra̱ ja̱'i̱ da̱ 'yøt'e, guí xännba̱hʉ ra̱ ja̱'i̱ ngue hi̱ngui̱ ja ts'ɛdi da̱ 'yøtra̱ ja̱'i̱'a̱ ra̱ hya̱ bi̱ ma̱. Pɛ nu̱'mø ngue bi 'yɛ̱xa̱ ntestigo ra̱ ja̱'i̱'a̱ ra̱ 'bøt'e xa̱ jäxpʉ ja ra̱ altar, guí xihmʉ ra̱ ja̱'i̱ ngue ja ts'ɛditho da̱ 'yøtra̱ ja̱'i̱ na̱ ra̱ hya̱ bi̱ ma̱. 19 Pɛ ngue ma̱'bɛdi ni̱ mmʉihʉ, hi̱nguí̱ ti̱mhmʉ teni̱ bønna̱ hya̱ guí̱ mma̱mhmʉ. ¿Ua guí ɛ̱mhmʉ ngue mi̱ts'ʉ ta̱te ja rá̱ ts'ɛdi ra̱ 'bøt'e ngue ra̱ altar, ngue'a̱ ga̱ ndʉxqui ra̱ 'bøt'e? 20 Pɛ nu̱ ra̱ ja̱'i̱ ngue ɛ̱xa̱ ntestigo ra̱ altar hi̱nga̱ høndra̱ altar ɛ̱xa̱ ntestigo, sinoque ɛ̱xa̱ ntestigo'a̱ te gä ja p'ʉ ja ra̱ altar. 21 A nu̱ ra̱ ja̱'i̱ ngue ɛ̱xa̱ ntestigo ra̱ ni̱ja̱, hi̱nga̱ høndra̱ ni̱ja̱ ɛ̱xa̱ ntestigo, sinoque gue'a̱ Oja̱ 'bʉp'ʉ ja ra̱ ni̱ja̱ ɛ̱xa̱ ntestigo ra̱ ja̱'i̱. 22 Xi mma̱ngu̱ ra̱ ja̱'i̱ ɛ̱xa̱ ntestigo ma̱hɛ̱ts'i̱, gue'a̱ rá̱ nthu̱ts'i̱ Oja̱ ɛ̱spa̱bi̱ ntestigo. Da̱ guesɛ Oja̱ p'ʉya, porque go bí hu̱p'ʉ bí ja rá̱ nthu̱ts'i̱ ma̱hɛ̱ts'i̱'a̱.
23 Ague gyø xännba̱tehʉ ngue ra̱ ley conyø fariseo, hague ngu̱ ra̱ n'ʉ gui thohmʉ, ngue hi̱mma̱ jua̱ni̱ gyø hoja̱'i̱hʉ. Nu̱'a̱ ra̱ diezmo ga̱di̱ u̱nhnʉ Oja̱, ga̱di̱ u̱nni̱ te gä guí ti̱mhmʉ asta̱ ra̱ xa̱c'a̱ndehe ga̱di̱ u̱nhnʉ ra̱ diezmo Oja̱. Da̱ guehra̱ anís, da̱ guehra̱ comino ga̱di̱ u̱nhnʉ ra̱ diezmo Oja̱. Ya xa̱nho ngue ngu̱na̱ guí øthu̱, pɛ nu̱p'ʉ ja ra̱ ley, i̱ mma̱mp'ʉ ma̱n'na ra̱ hya̱ ngue ja ts'ɛditho gui 'yøthʉ. Porque nt'ot'i ra̱ hya̱ ngue ma̱hyoni̱tho gui̱ n'yo ma̱nhohʉ, 'nɛ̱ di̱ nja ni̱ nhuɛ̱ca̱tehʉ, 'nɛ̱ ma̱jua̱ni̱ ngue gä da̱ gue'a̱ te gdi̱ n'yohʉ. Guehna̱ ra̱ hya̱ ja ts'ɛditho ngue gui 'yøthʉ na̱ya, da̱ guehra̱ diezmo da̱mi̱ siguetho guí u̱nhnʉ Oja̱. 24 Nu̱ya te gäma̱ hya̱ guí xännba̱tehʉ, 'nɛ̱ hi̱nguí̱ pa̱hmʉ te ni̱ bøni̱. Go gui ørpa̱hʉ ma̱su̱ ya yø hya̱ zits'ʉtho ja ts'ɛdi, pɛ nu̱ya yø hya̱ ma̱ da̱tho ja ts'ɛdi ngue gui 'yøthʉ, hi̱nga̱ ɛguí ørpa̱hʉ ma̱su̱ xa̱nho ya.
25 Ague gyø xännba̱tehʉ ngue ra̱ ley conyø fariseo, hague ngu̱ ra̱ n'ʉ gui thohmʉ, ngue hi̱mma̱ jua̱ni̱ gyø hoja̱'i̱hʉ. Porque ma̱xøts'etho di̱ nɛ̱qui̱ ngue gyø hoja̱'i̱hʉ, pɛ mbo ni̱ mmʉihʉ, gyø bɛ̱hʉ ngue hønt'a̱ te pɛs'yø ja̱'i̱ so ni̱ mmʉi gui hya̱nnba̱hʉ. 26 Ague gyø fariseohʉ, hi̱ngui̱ ti̱nni̱ mmʉi teni̱ bøn'a̱ guí øthʉ. 'Be da̱ bo mbo ni̱ mmʉihʉ, n'namhma̱ ngue 'nɛ̱hma̱ xøts'e ni̱ do'yohʉ di̱ nɛ̱qui̱ ngue xta̱nho.
27 Ague gyø xännba̱tehʉ ngue ra̱ ley conyø fariseo, hague ngu̱ ra̱ n'ʉ gui thohmʉ, ngue hi̱mma̱ jua̱ni̱ gyø hoja̱'i̱hʉ. Porque nu̱'a̱hʉ, tengu̱tho yø panteón, ngue ma̱zihotho gui̱ nɛ̱qui̱ ma̱xøts'e ngue ma̱t'axqui, pɛ mbo yø panteón ma̱ndø nts'otho ngue yu̱p'ʉ yø do'yo yø ánima. 28 Guí̱ njathʉ p'ʉya, ma̱xøts'etho di̱ nɛ̱qui̱ ngue xa̱nho te gni̱ 'yohʉ, pɛ mbo ni̱ mmʉihʉ, ma̱dits'ʉ ha da̱di̱ nɛ̱qui̱ p'ʉ'a̱ tengue ma̱jua̱ni̱, høndra̱ nts'o i ja mbo ni̱ mmʉihʉ.
29 Ague gyø xännba̱tehʉ ngue ra̱ ley conyø fariseo, hague ngu̱ ra̱ n'ʉ gui thohmʉ, ngue hi̱mma̱ jua̱ni̱ gyø hoja̱'i̱hʉ. Nu̱ya yø pønga̱hya̱ Oja̱ xa̱ tho ma̱nja̱m'mø, go ga̱di hojpa̱hʉ yø panteón. Nu̱ya yø ánima xa̱ 'yøtra̱ nho, asta̱ xcá̱ japhʉ yø døni̱ yø do 'bäp'ʉ ha o yø ánima. 30 Guí ɛ̱mhmʉ p'ʉya: “Nu̱'mø xca̱bá̱ m'mʉhmʉ'ʉ yø pa bá̱ m'mʉhma̱ mboxitahʉ, hi̱nxca̱ fäxʉ ngue xca̱ hohʉ yø pønga̱hya̱ Oja̱”, guí ɛ̱mhmʉ. 31 Pɛ nu̱'mø ngue ngu̱na̱ ra̱ hya̱ guí̱ mma̱mhmʉ, ya guí pa̱hmʉ xa̱nho ngue yø ba̱si̱'a̱hʉ yø hyote nu̱ya bi hyopyø pønga̱hya̱ Oja̱. 32 ¿Te guí tømhmʉ ya? Da̱mi̱ 'yøthʉ nts'ɛdi tengu̱tho xa̱ 'yøt'a̱ m'mɛt'o ni̱ mboxitahʉ.
33 Guí 'bʉhmʉ tengu̱tho yø c'ɛ̱ya̱ ngue n'youi ra̱ nda̱te. ¿Ha di zä gui̱ mpomhmʉ ra̱ castigo p'ʉ ja ra̱ ni̱du̱? 34 A nu̱yá, ga̱ pɛnhnä yø pønga̱hya̱ p'ʉ ha guí 'bʉhmʉ, ga̱ pɛnhnä p'ʉ yø ba̱mhya̱, ga̱ pɛnhnä p'ʉ yø xännba̱te. Nu̱ 'da'ʉ p'ʉya gui hyohʉ, gui cuathʉ ra̱ pont'i̱. Mi̱'da p'ʉya, gui ʉmhmʉ p'ʉ ja yø ni̱ja̱. Mi̱'da p'ʉya guí cu̱hmʉ, nu̱'mø bi 'dagui ngue di̱ ma mi̱'da yø hni̱ni̱, guí̱ mma guá̱ homhmʉ. 35 Ja̱na̱ngue nu̱p'ʉ ha guí 'bʉhmʉ, gä ja da̱ ma ma̱ pɛn'na̱hʉ p'ʉ ra̱ castigo i ja ngue di̱ nja ngue yø hoja̱'i̱ xa̱ tho. Da̱ fʉp'ʉ bá̱ tu̱ ra̱ hoja̱'i̱ Abel asta̱ guep'ʉ i̱ ntu̱ rá̱ ts'ʉnt'ʉ ra̱ Berequías, nu̱na̱ ra̱ Zacaría bi hyo ni̱ mboxitahʉ p'ʉ ha gui̱ nhyacui ra̱ ni̱ja̱ ra̱ altar. 36 Ma̱jua̱ni̱ dí xi'a̱hʉ ya, ngue nu̱na̱ ra̱ castigo ja ngue di̱ nja, ngu̱na̱ da̱ thogui gätho yø ja̱'i̱ 'bʉhya.
Ra̱ Jesús bi där'ma̱n'ʉ rá̱ mmʉi 'mø mi̱ hyandra̱ hni̱ni̱ Jerusalén.
37 Ague gyø mmɛ̱ngu̱hʉ Jerusalén, gue'e gui hophʉ yø pønga̱hya̱ Oja̱, da̱ gue'ʉ yø ma̱mhya̱ Oja̱ bi 'bɛn'na̱hʉ gui pʉndothohʉ. Xa̱ngu̱ yø nni̱di̱ dá̱ ne ngue ga̱ pɛn'na̱hʉ tengu̱tho ra̱ øni̱ 'mø di pɛtyø ba̱si̱ ngue di huits'i conyø zahua, da̱di ja'a̱hʉ p'ʉ. Pɛ hi̱ngá̱ nehʉ. 38 A nu̱yá, da̱ hyɛc'a̱hʉ p'ʉ Oja̱ ya. 39 Dí xi'a̱hʉ ngue ya hi̱nni̱ mantho gui nnu̱jʉ asta̱ gue'mø da̱ 'yɛ̱hra̱ pa gui 'yɛ̱mhmʉ: “Di ja̱prá̱ m'mɛnhni̱ Oja̱ bá̱ pɛnhua”, gui 'yɛ̱mhmʉ.