19
Jisas ŋanange wusyep me ŋaiye yoworꞌe dindiꞌ
(Mak 10.1-12)
Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin nasme distrik Galili pe, kin nal provins Judia nal umbur ŋaiye mih Jordan. Lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere jande kin pe, kin ŋende miꞌme wahriꞌ epwa tinge ŋanar uku. Lenge Farisi syeꞌ yatme kin pe, tinge homboꞌe yala yondolꞌme kin yisilihme na, “Wusyep erŋeme poi kin ŋanange nange tatame miyeꞌ ende ka ginyenme tuwei kin gunde ŋasande kitikin, lakai?” Stt 1.27, 5.2Kin nungwisme wusyep tinge na, “Taꞌe yip yukur jonose wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got? Somohon ŋendeheiyeh ŋaiye Got ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme pe, kin ŋende lenge miyeꞌ tuweinge topoꞌe. Kin ŋende miyeꞌ hindi tuwei. Stt 2.24Pe Got ŋanange na, ‘Tehei kin taꞌe luku ti, miyeꞌ ka osme lenge yai mam kin pe, ka e guhilyeh topoꞌe tuwei kin. Pe tinge hindi ka yila tuꞌe wahriꞌ ilyeh.’ Taꞌe luku pe, tinge hindi yukur yarp taꞌe hoime, pakai. Tinge hindi wahriꞌ ilyeh. Ŋaimune ŋaiye Got nupwaiꞌe pe, miyeꞌ yukur ka se esembele.”
Lo 24.1-4, Mat 5.31Lenge Farisi yisilihme Jisas na, “Detaꞌe lai ti Moses pwal poi wusyep erŋeme ŋaiye miyeꞌ tatame ka inge tup ŋaiye oworꞌe dindiꞌ aŋaꞌe tuwei kin pe, ginyenme ta wil?” Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋondoh yip pupwa bongol sekete pe, Moses ŋana yip ŋaiye tatame pa jinyenme lenge tuweinge. Kom ŋai taꞌe liki yukur somohon sai. Mat 5.32, 1Ko 7.10-11Ŋam mana yip, ŋaiye tuwei tikin miyeꞌ ende yukur wende niŋ pinip yar wotop miyeꞌ ende no, miyeꞌ ti ginyenme paka pakaiye, na kin plihe nenge tuwei ambaran pe, miyeꞌ uku si ŋende niŋ pinip yar embere.”
10 Lenge jetalah kitikin yiname na, “Ŋaiye taꞌe liki pe, yukur ka enge tuwei.” 11 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Wusyep eꞌe yukur kin naparaꞌe lenge mitiŋ lalme. Kin nal lenge mitiŋ ŋaiye Got si nangang lenge bongol ŋaiye tinge tatame ka junde wusyep uku. 12 Taꞌe luku pe, yusyunde! Miyeꞌ syeꞌ ŋaiye tukwini yarp pe, yukur tinge yenge tuwei. Syeꞌ pe, wahriꞌ tinge pupwa ŋupe ŋaiye mam waraꞌ lenge ŋendeheiyeh. O miyeꞌ syeꞌ pe, lenge miyeꞌ yotombo wahriꞌ tinge pe, yukur ka yaraꞌe talah. Topoꞌe miyeꞌ syeꞌ tinge ŋoiheryembe ŋaiye ka yende wah tikin lemame tikin moihlaꞌ pe, tinge yanange pakai ŋaiye yukur ka yenge tuwei. Kom lahmende miyeꞌ ŋaiye tatame ka isyunde wusyep eꞌe pe, ka isyunde.”
Jisas ŋanange ka yusme lenge talah ka yut me kin
(Mak 10.13-16, Luk 18.15-17)
13 Lenge mitiŋ syeꞌ yenge lenge talah yatme Jisas ŋaiye ka ikil syep unuh tinge no, ka isilihme Got, ŋaiye ka ende miꞌme tinge. Kom lenge jetalah yihyele lenge miyeꞌ tuweinge luku. 14 Jisas ŋana lenge na, “Yusme lenge talah ka yut me ŋam, o yukur pa yupwaiꞌe lenge. Detale, lemame tikin Got titinge lenge mitiŋ ŋaiye taꞌe talah iki.” 15 Kin nikil syep anah lenge talah miꞌe pe, kin nasme luh uku pe, kin nal ko.
Lahyambe ende ŋaiye miyeꞌ lowe ŋanange wusyep topoꞌme Jisas
(Mak 10.17-31, Luk 18.18-30)
16 O miyeꞌ ende kin natme Jisas. Kin ŋisilihme Jisas na, “Jetmam, ma mende ŋaimune bwore ti, ma mambaꞌe laip bwore ŋaiye ma murp nye nyermbe?” 17 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Detaꞌe lai ti nin ŋisilih ŋam ŋaimune ŋaiye kin bwore? Got kin ŋilyeh ŋaiye bwore. Ni ŋasande ŋaiye na ambaꞌe laip bwore ŋaiye na orp nye nyermbe pe, na gunde wusyep erŋeme lalme.” 18  Kis 20.13-16, Lo 5.17-20Kin ŋisilihme Jisas na, “Wusyep erŋeme mune?” Jisas ŋanange na, “Yukur na ongomb lenge miyeꞌ ka yule. Yukur na ende niŋ pinip yar. Yukur na ende ŋendei. Yukur na ende homboꞌe ŋaiye ende wusyep kot me lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ paka pakaiye. 19  Kis 20.12, Wkp 19.18, Lo 5.16Na syumbe orp tuweihe lenge yai mam nin pe, na usyunde wusyep tinge. Topoꞌe na ende nihararme lenge mitiŋ tuꞌe ŋaiye nin ŋende nihararme nitei.”
20 O lahyambe luku nungwisme wusyep Jisas na, “Ŋam si gwande wusyep erŋeme lalme luku. O ŋaimune ŋaiye teter ŋam seheiꞌe?” 21 Jisas ŋaname na, “Ŋaiye nin de na bwore supule pe, el ende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe nin lalme ambaꞌe wuhyau pe, na enge wuhyau uku el la angang lenge ŋaipwa ŋiꞌ. Na ende tuꞌe luku pe, min na ambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore ŋaiye sai nanah moihlaꞌ. Miꞌe pe, na ota gunde ŋam.” 22 Ŋupe ŋaiye lahyambe luku ŋasande wusyep taꞌe luku pe, kin nal topoꞌe ŋoihmbwaip mane supule. Detale, kin narp topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula sekete.
23 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge jetalah kin na, “Ŋam mana yip bwore mise! Ka nihe supulme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula ka yil yoto lemame tikin moihlaꞌ. 24 Ma plihe mini yip. Yuwor kamel ŋaiye ka el oto map tikin sehau pe, ki sikirp nihe. Kom ŋaiye miyeꞌ lowe ka el oto lemame tikin Got pe, ki pupwa nihe supule.” 25 Ŋupe ŋaiye lenge jetalah yisande wusyep taꞌe luku pe, tinge gunguru plai supule. Tinge yisilihme Jisas na, “Ŋaiye ka tuꞌe liki pe, lahmende ka se ambaꞌe laip bwore ŋaiye ka orp nye nyermbe?” 26 Jisas bep nal nusukumb lenge pe, kin ŋana lenge na, “Ŋaiye miyeꞌ kekep ka yende pe, ki nihe, kom ŋaiye Got ka ende pe, ki bwore wukiŋge ŋumwaiye.”
27 Miꞌe pe, Pita ŋanange na, “Etekeꞌe, poi si masme ŋaiꞌe ŋaiꞌe poi lalme ŋanar, kut poi mate gwande nin eꞌe. Pe poi ya mambaꞌe ŋaimune?” 28  Mat 25.31, Luk 22.30Jisas ŋana lenge na, “Ŋam mana yip bwore mise, ŋupe ŋaiye ŋaiꞌe ŋaiꞌe ambaran ka ote si no, Talah tikin Miyeꞌ ka ambaꞌe naŋ embere orp el unuh luh yilihe tikin kiŋ ŋaiye miꞌ supule pe, yip lenge jetalah 12 ŋam pa yurp yunuh luh yilihe, topoꞌe pa bepyeteme lenge bamtihei 12 titinge Israel. 29 Topoꞌe lenge mitiŋ lalme ŋaiye ŋoiheryembe naŋ ŋam no, tinge yasme yokoh, toꞌ tatai, moih mihyen, yai mam, talah topoꞌe wah yekene tinge pe, tinge ka yambaꞌe 100 yil yunuh hlaꞌ topoꞌe. Pe tinge ka yambaꞌe laip bwore ŋaiye ka yurp nye nyermbe. 30  Mat 20.16, Luk 13.30Kom lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye tukwini yal yer pe, min ka yut yuwo, kut lenge mitiŋ ŋaiye tukwini yat yuwo pe, min ka yil yer.”

19.4 Stt 1.27, 5.2

19.5 Stt 2.24

19.7 Lo 24.1-4, Mat 5.31

19.9 Mat 5.32, 1Ko 7.10-11

19.18 Kis 20.13-16, Lo 5.17-20

19.19 Kis 20.12, Wkp 19.18, Lo 5.16

19.28 Mat 25.31, Luk 22.30

19.30 Mat 20.16, Luk 13.30