14
Lenge miyeꞌ ondoh yupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka yonombe Jisas ka ole
(Mat 26.1-5, Luk 22.1-2, Jon 11.45-53)
Kis 12.1-27Ŋup hoi sai ŋaiye ka juhilyeh yoto ŋup tikin Pasova no, ka yambaꞌe kakah ŋaiye yis pakai.* Luku ŋup tikin Ista. Lenge miyeꞌ ondoh titinge lenge pris, topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yahaiꞌe yaŋah tase ende ka yul yurpe Jisas no, ka yonombe ka ole. Tinge yanange na, “Yukur ya se murpe kin dindiꞌ ŋup embere tikin Pasova, na pakai. Ŋaiye ya mende tuꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge se ka yahraꞌe wondoh yut me poi.”
Nal Betani pe, tuwei ende wuwilꞌe pinip winyeꞌ gwah Jisas
(Mat 26.6-13, Jon 12.1-8)
Luk 7.37-38Jisas narp Betani ŋoto yukoh Saimon, miyeꞌ ŋaiye wahriꞌ epwa wukeh wukeh sai me kin. Jisas ŋono ŋai narp pe, tuwei ende wate woto. Ti wenge pinip winyeꞌ yukoh ŋeser ende ŋaiye tikin miꞌ supule. Ti wasarꞌe wonge botol ŋeser uku pe, ti wuruꞌe pinip winyeꞌ uku wanah ŋondoh Jisas. Kom lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye yarp uku yetekeꞌ pe, tinge ŋoih pupwa me ti pe, tinge yanange yale yatme tititinge na, “Detaꞌe lai ti tuwei uku wiwilꞌe pinip winyeꞌ yeh uku gwah ŋondoh Jisas? Ŋaiye ya mende windau me pinip winyeꞌ uku milme lenge mitiŋ syeꞌ pe, poi ya mambaꞌe wuhyau 300 pe, wuhyau wukiŋge luku ya mangang lenge ŋaipwa ŋiꞌ.” Taꞌe luku pe, tinge jonombaiꞌe ti pupwa yehe. Ki taꞌe ŋaiye ka ende wah ŋup 300 ti, ka ambaꞌe wuhyau 300.
Kom Jisas ŋana lenge na, “Yusme ti ta wurp! Detaꞌe lai ti yip guru guru yanange wusyep me tuwei eꞌe? Ti si wende ŋai ŋaiye tikin miꞌ supule watme ŋam. Lo 15.11Yip se pa yurp yotop lenge ŋaipwa ŋiꞌ nye nyermbe, topoꞌe ŋaiye yip yisande pe, ŋup syeꞌ se pa yungwis lenge. Kom ŋam yukur ma motop yip murp nye nyermbe. Tuwei uku, ti si wende ŋaimune ŋaiye ti tatame ta wende. Ti wuwilꞌe pinip winyeꞌ gwah wahriꞌ ŋam wende miꞌme wahriꞌ wal yer ŋaiye min ka yinis ŋam. Tukwini ŋam mana yip bwore mise, nalꞌe nalꞌe kekep eꞌe ŋaiye ka jonose yalaŋatme wusyep bwore leꞌe pe, ka ŋoiheryembe ŋaimune ŋaiye ti si wende me ŋam.”
Judas nambaꞌe wuhyau ŋaiye ka ember Jisas el syep lenge wachaih
(Mat 26.14-16, Luk 22.3-6)
10 Pe Judas Iskariot, jetalah 12 ende nal ŋetekeꞌ lenge pris ondoh ŋaiye ka aŋaꞌe Jisas elme tinge. 11 Tinge yisande wusyep ŋaiye kin ŋanange pe, tinge hriphrip pe, tinge yupwaiꞌe wusyep yotop kin ŋaiye ka yaŋaꞌe wuhyau. Taꞌe luku pe, Judas ŋahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka ember Jisas el syep tinge.
Jisas ŋono ŋai Pasova ŋotop lenge jetalah
(Mat 26.17-25, Luk 22.7-14,21-23, Jon 13.21-30)
12 Ŋup ŋendehei tikin Ŋup Ŋembere tititinge Kakah Ŋaiye Yis Pakai si nat. Ŋup uku pe, se ka yonombe worsip talah ŋaiye ka yende yono ŋai Pasova. Lenge jetalah yisilihme Jisas taꞌe leꞌe, “Ni ŋasande ya mila mende miꞌmiꞌ luh murpa no, na el la ende ŋai embere Pasova?” 13 Pe Jisas nember lenge jetalah hoi yal pe, kin ŋana lenge na, “Pa hindi yil yoto moi embere luku pe, pa hindi yetekeꞌe miyeꞌ ende ka ikirh pinip marp ende ote tetenihme yip pe, pa junde kin yil. 14 Ŋupe ŋaiye pa yetekeꞌe ka el oto yukoh uku pe, pa yinime yai tehei yukoh uku tuꞌe leꞌe, ‘Jetmam ŋanange taꞌe leꞌe, “Dou ŋaiye ma menge lenge jetalah ŋam mende mono ŋai Pasova sai taꞌe la?” ’ 15 Pe ka yasam yip hindi dou embere ende nanah hlaꞌ ŋaiye tinge si yende miꞌmiꞌ hendeinge topoꞌe luh ŋaiye ya murp. Pe pa hindi yende miꞌmiꞌ ŋai poi yurp dou uku.” 16 Taꞌe luku pe, lenge jetalah hoi uku tahar ya yoto moi embere luku. Pe tinge hindi yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ki sai taꞌe ŋaiye Jisas si ŋana lenge hindi. Pe tinge hindi yende miꞌmiꞌ ŋai Pasova.
17 O sehei ŋaiye ki nala ŋup Jisas nenge lenge jetalah 12 kin yat. 18  Sng 41.9Ŋupe ŋaiye tinge yarp yono ŋai pe, Jisas ŋana lenge na, “Ŋam mana yip bwore mise, ŋoinde yip eꞌe, ka ember ŋam el syep lenge wachaih. Miyeꞌ ende yip iki ŋaiye ŋono ŋai ŋotop ŋam.” 19 Lenge jetalah ŋoih mane pe, tinge ilyeh ilyeh yisilihme na, “Taꞌe nin ŋanange natme ŋam lakai?” 20 Jisas ŋana lenge na, “Miyeꞌ uku pe, kin miyeꞌ ende yip ŋaiye 12 iki. Kin miyeꞌ ŋaiye nambaꞌe kakah nohor nangah yukoh topoꞌe ŋam. 21 Bwore mise, Talah tikin Miyeꞌ ka ole gunde Wusyep mise ŋaiye ŋanange nange ka ole. Kom ki pupwa supulme miyeꞌ ŋaiye ka ember Talah tikin Miyeꞌ el syep lenge wachaih. Ki bwore ŋaiye yukur mam somohon ta waraꞌe kin.”
Jisas ŋono ŋai yuwo kin ŋotop lenge jetalah
(Mat 26.26-30, Luk 22.15-20, 1Ko 11.23-25)
22 Tinge yono ŋai yarp pe, Jisas nambaꞌe kakah syeꞌ ŋanange wusyep ŋisilihme Got miꞌe pe, kin noworꞌe, nangang lenge jetalah kin. Kin ŋanange na, “Yambaꞌe yono, leꞌe wahriꞌ ŋam.” 23 Miꞌe pe, kin nambaꞌe yukoh pinip wain pe, kin ŋanange wusyep ŋisilihme Got miꞌe pe, kin nangang lenge pe, tinge lalme yonoꞌe. 24  Kis 24.8, Jer 31.31-34Kin ŋana lenge na, “Leꞌe wim ŋam ki tuwilꞌ gah ŋaiye ka ungwisme lenge mitiŋ wula wula gande kontrak ŋaiye Got nupwaiꞌe topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge kin. 25 Ŋam mana yip bwore mise, ŋam yukur tatame ma monoꞌe pinip wain leꞌe mi tutume ŋupe ŋaiye ma monoꞌe wain ambaran moto lemame tikin Got.” 26 Miꞌe pe, tinge yosoko wenersep ende yahraꞌe naŋ tikin Got pe, tinge yasme luh uku pe, tinge yal hwate Olip.
Jisas ŋanange ŋaiye Pita ka inise naŋ kin
(Mat 26.31-35, Luk 22.31-34, Jon 13.36-38)
27  Sek 13.7Jisas ŋana lenge lalme na, “Yip lalme pa jirnge yusme ŋam. Detale, wusyep sai nato tup ŋanange taꞌe leꞌe,
Ŋam ma monombe miyeꞌ embepteme sipsip pe,
lenge sipsip ka jirnge tangalai yiyilꞌe.
28  Mat 28.16Kom ŋupe ŋaiye ma plihe tuhur pe, ma mil yerme yip mil Galili.” 29 Pita nungwisme wusyep na, “Tinge syeꞌ ka jirnge yusme nin, kom ŋam ilyeh yukur ma musme nin.” 30 Jisas ŋaname Pita na, “Ŋam mana nin bwore mise. Teter ŋaiye tuwet yukur ka yenger ni hoi pe, na ininge ni hun nange nin jinjame ŋam.” 31 Pita plihe nungwisme wusyep ŋanange dandainge na, “Ŋam yukur ma se mininge tuꞌe liki nange ŋam jinjame nin. Ŋam ma mule motop nin.” Pe lenge jetalah lalme tinge yanange wusyep ilyeh.
Jisas ŋanange wusyep topoꞌe Got narp wah Getsemani
(Mat 26.36-46, Luk 22.39-46)
32 Jisas nenge lenge jetalah kin yate jere luh ende ŋaiye tinge jalme Getsemani pe, Jisas ŋana lenge jetalah kin na, “Yip yurp eꞌe, kut ŋam ma mil mininge wusyep topoꞌme Got.” 33 Kin nambaꞌe Pita pe, Jems topoꞌe Jon yal topoꞌe kin. Pe ŋoihmbwaip kin si tingis, topoꞌe kin ŋasande syohe ŋembere pupwa. 34 Kin ŋana lenge na, “Mane ŋaiye sai ŋoto ŋoihmbwaip ŋam pe, ki ŋembere sekete nala tule ŋam ŋaiye ma mule. Yurp eꞌe pe, bep yerŋenge.” 35 Kin nal sikirp pe, ki tambe bepmohro na gah kekep pe, kin ŋanange wusyep ŋisilihme Yai ŋaiye tatame ka enge kin tupwaihme ŋup pupwa luku ŋaiye ka ambaꞌe nihe syohe. 36 Pe kin ŋanange wusyep topoꞌe Yai taꞌe leꞌe, “Aba, Yai ŋam, nin tatame ŋaiye na ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Tatame na ongohe yukoh ŋaiye nihe syohe sai uku angaꞌme ŋam. Kom yukur na gunde ŋasande ŋam, pakai. Kut ende gunde ŋasande nitei.”
37 Miꞌe pe, Jisas plihe nat pe, kin ŋetekeꞌe lenge jetalah kin hun si yate posoh. Kin ŋaname Pita na, “Saimon, teter nin nate posoh? Tatame ŋaiye na orp hlaꞌ sikirp sokolohe bep erŋenge otop ŋam?” 38 Pe kin ŋana lenge na, “Yurp bepyeteme yip tip bworerme, topoꞌe yininge wusyep topoꞌe Got no, ŋondolꞌme ende ŋaiye ka ote ondolꞌme yip pe, yukur pa se tumbe. Ŋoihmbwaip meleꞌe luku ki ŋasande ŋaiye ka ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore, kom wahriꞌ wicherꞌ ki ŋataiꞌ.”
39 Jisas plihe nal ninde ŋaiye kin ŋanange wusyep topoꞌe Got ŋahilyeh taꞌe ŋaiye sekeime kin nal. 40 Miꞌe pe, ŋupe ŋaiye kin nat pe, ki ŋetekeꞌ lenge jetalah kin teter yate posoh. Ŋembep tinge teter mane sekete. Pe tinge yukur sisyeme wusyep mune ŋaiye ka yinime kin. 41 Nihun kin ŋaiye ki plihe nat pe, ki ŋana lenge na, “Teter yip yate posoh yambaꞌe yohe lakai? Sekei! Yetekeꞌe, ŋup kin si nat miꞌe ŋaiye ka yember Talah tikin Miyeꞌ yil syep lenge miyeꞌ ŋaiye yende hwap. 42 Tuhur ya mil. Yetekeꞌe miyeꞌ ŋaiye ka ember ŋam el syep lenge wachaih eꞌe nat ihei.”
Judas nember Jisas nal syep lenge wachaih
(Mat 26.47-56, Luk 22.47-53, Jon 18.3-12)
43 Jisas te ŋanange wusyep gan pe, Judas, jetalah kitikin ende nate gere. Lenge miyeꞌ wondoh embere yenge lou ŋaiye yarmbe topoꞌe ŋim ŋombor yal topoꞌe tinge. Lenge miyeꞌ ondoh titinge lenge pris, topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme, topoꞌe lenge bwore bworenge yember lenge yat. 44 Miyeꞌ ŋaiye nember Jisas nal syep lenge wachaih si ŋonorhme lenge yehe na, “Pa yetekeꞌe miyeꞌ ŋaiye ma murpe mirirme mono wutiꞌ kin pe, luku miyeꞌ ŋaiye pa yurpe yupwaiꞌe loko! Pe pa yenge yil.” 45 Taꞌe pe, gwaingwaiye pakai Judas nange pwar nate gere pe, kin nikilꞌe nalme Jisas pe, kin ŋaname na, “Jetmam!” Pe kin nirirme ŋono wutiꞌ kin. 46 Taꞌe luku pe, tinge syep yarpe Jisas gare. 47 Kom jetalah Jisas ende ŋaiye gan sehei me kin kwuraꞌe kete ŋim ŋombor ŋanah pe, kin ŋiche nal nerŋe mungwim miyeꞌ wah tikin miyeꞌ ondoh pris uku ginir.
48 Pe Jisas ŋana lenge na, “Yip yenge ŋim ŋombor topoꞌe lou yat ŋaiye pa yurpe ŋam. Ki taꞌe ŋaiye yip yala yurpe miyeꞌ pupwa ŋaiye nala ginyenme gavman. 49  Luk 19.47, 21.37Nye nyermbe ŋam marp motop yip, topoꞌe ŋam manange wusyep gwan moto yukoh yirise pe, yukur yip yarpe ŋam. Kom wusyep sai nato Tup tikin Got ŋanange bwore mise.” 50 Taꞌe luku pe, lenge jetalah kin lalme yasme kin pe, tinge jarnge. 51 O lahyambe ende kin gah temhroŋ sokoloh wukauwe pe, kin gande Jisas nat pe, tinge syep yarpe lahyambe luku. 52 Kom kin garnge mondom samale nasme temhroŋ gah ŋanar.
Jisas gan wusyep nal ŋembep lenge sisinge woroh
(Mat 26.57-68, Luk 22.54-55,63-71, Jon 18.12-16,19-24)
53 Pe tinge yenge Jisas yal yukoh miyeꞌ ondoh pris, luh ŋaiye lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yotop lenge bwore bworenge, topoꞌe lenge miyeꞌ embep lenge pris ŋaiye jahilyeh yarp. 54 O Pita gande Jisas nal, kom kin gan sikirp wohe pe, kin nato lem meleꞌe ŋaiye sai ŋoyorꞌme yukoh tikin miyeꞌ ondoh pris. Nato luku pe, kin mwate pe, kin ŋotop lenge kokorohtup Juta yarp me nih. 55 Lenge miyeꞌ embep tititinge lenge pris yotop lenge sisinge woroh yahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka yininge yoworꞌe yember ŋaimune pupwa ŋaiye Jisas ŋende no, ka yonombe ka ole. Kom tinge yukur yetekeꞌe ŋaimune pupwa ŋaiye ki ŋende. 56 Pe lenge mitiŋ wula wula yate yanange wusyep homboꞌe yiniꞌe Jisas. Kom wusyep tinge luku yukur nal ŋahilyeh. 57 Topoꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ tahar jan hlaꞌ pe, tinge yiniꞌe Jisas yanange wusyep homboꞌe na, 58  Jon 2.19“Poi masande kin ŋanange na, ‘Ŋam ma muluwau yukoh yirise luku ŋaiye miyeꞌ yenge syep juhurꞌe. O ŋup hun ka miꞌe pe, ma plihe guhurꞌe, kom yukur ma menge syep guhurꞌe.’ ” 59 Kom tinge lalme ŋaiye yanange wusyep uku pe, wusyep tinge yukur ki ŋahilyeh.
60 Miyeꞌ ondoh lenge pris tahar gan hlaꞌ me lenge sisinge woroh lenge Juta pe, kin ŋisilihme Jisas na, “Tatame ŋaiye na ungwisme wusyep tinge ŋaiye tinge yanange yalme nin, lakai pakai?” 61 Kom Jisas yukur nungwisme wusyep tinge, kin nupwaiꞌe mut gan. Pe miyeꞌ ondoh pris plihe ŋisilihme na, “Nin Miyeꞌ alaŋatme Krais, Talah tikin Got ilyeh ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme yirisukwarme naŋ kin?” 62  Dan 7.13Pe Jisas nungwisme wusyep kin na, “Hei, ŋam ilyeh ihei. Pe yip se pa yetekeꞌe Talah tikin Miyeꞌ ka orp el syep non tikin Got pe, ka ot topoꞌe mwahit tikin moihlaꞌ.” 63 Pe miyeꞌ ondoh lenge pris ŋoworꞌe temhroŋ kin ŋanange na, “Yukur ya plihe gwil lenge mitiŋ ŋaiye ka yute yininge ŋaimune ŋaiye miyeꞌ eꞌe ŋende, na pakai. 64  Wkp 24.16Yip si yisande wusyep tetehei pupwa luku ŋaiye kin ŋaname Got. Yip ŋoiheryembe ya mende me tuꞌe lai?” Pe tinge lalme yahraꞌe yanange na, “Kin si ŋende pupwa pe, ka ole.”
65 Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ syeꞌ chusyur tuhwaꞌ yalahe Jisas, topoꞌe tinge yenge ŋaiyuwat yupwaiꞌe ŋembep kin pe, tinge yonombe. Tinge yiname na, “Ni te ininge wusyep profet ende!” Topoꞌe lenge kokorohtup lenge Juta yangalai syep jate.
Pita ŋanange kin jinjame Jisas
(Mat 26.69-75, Luk 22.56-62, Jon 18.15-18,25-27)
66 Pita teter narp na gah nato lem meleꞌe tikin yukoh pe, tuwei wah tikin miyeꞌ ondoh pris wat. 67 Pe ti wetekeꞌe kin ŋaiye narp me nih. Ti wusukumbe dilndil sai miꞌe pe, ti waname na, “Nin topoꞌe, nin narp ŋotop Jisas tikin Nasaret.” 68 Kom kin homboꞌe ŋanange na, “Ŋam jinjame kin, topoꞌe ŋam yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye nin ŋanange liki.” Pe kin na tas sehei me kohmap pe, tuwet nenger ŋendehei. 69 Tuwei wah uku plihe wetekeꞌe kin pe, ti wana lenge miyeꞌ ŋaiye jan sehei luku na, “O miyeꞌ iki pe, kin miyeꞌ ende tinge kili!” 70 Kom Pita plihe ŋanange na, “Pakai!” Gwaingwaiye sikirp miꞌe pe, lenge miyeꞌ ŋaiye jan sehei me Pita yaname na, “Bwore mise, yukur na se plihe inise nange nin pakai, nin ŋoinde tinge kili. Detale, nin miyeꞌ Galili.” 71 Pe Pita ŋanange wusyep bongol na, “Bwore mise supule nanah hlaꞌ, ŋam yukur sisyeme miyeꞌ iki ŋaiye yip yanange. Ŋaiye yukur ŋam manange wusyep bwore mise pe, Got se ka ende yumbune ŋam.” 72 Kin ŋanange miꞌe pe, tuwet nenger ni hoi. Pita ŋoihmbwar wusyep ŋaiye somohon Jisas ŋaname na, “Teter ŋaiye tuwet yukur ka enger ni hoi pe, nin na ininge ni hun nange nin yukur sisyeme ŋam.” Pe Pita buhu tangar gah ŋilil.

14.1 Kis 12.1-27

*14.1 Luku ŋup tikin Ista.

14.3 Luk 7.37-38

14.5 Ki taꞌe ŋaiye ka ende wah ŋup 300 ti, ka ambaꞌe wuhyau 300.

14.7 Lo 15.11

14.18 Sng 41.9

14.24 Kis 24.8, Jer 31.31-34

14.27 Sek 13.7

14.28 Mat 28.16

14.49 Luk 19.47, 21.37

14.58 Jon 2.19

14.62 Dan 7.13

14.64 Wkp 24.16