8
Ya murp gunde Yohe Yirise ŋaiye ŋanange
Got yukur ka ende wusyep kot me poi, pakai. Detale, poi si marp tongorꞌ mal Krais Jisas. Bongol tikin Yohe Yirise si pwal poi laip bwore ŋaiye ya murp topoꞌe Krais Jisas. Kin si nenge poi tupwaihme bongol tikin ŋoihmbwaip pupwa ŋaiye ka ende poi ya mule. Wusyep erŋeme tikin Moses yukur tatame ka se ungwisme poi ŋaiye ongohe ŋoihmbwaip yerkeime poi uku, pakai. Detale, poi yukur tatame ŋaiye ya gunde wusyep erŋeme. Kom Got ŋende yaŋah ŋoinde tikin ŋaiye kin de ka ungwisme poi. Kin nember Talah esep kin ilyeh uku nate gah taꞌe miyeꞌ kekep, kom kin yukur ŋende hwap taꞌe poi ŋaiye mende. Got ŋanange pakai me ŋoihmbwaip pupwa ŋaiye bepteme poi pe, kin pwal poi Talah esep kin ilyeh uku ŋaiye ka ole berme ŋoihmbwaip pupwa poi. Got ŋasande ŋaiye ya murp bwore bwarme pe, Got ŋende ŋoihmbwaip bwore bwore tikin Krais ka tuhur embere e oto ŋoihmbwaip poi. O yukur poi plihe gwande ŋoihmbwaip yerkeime, pakai. Kut poi ya gunde yaŋah tikin Yohe Yirise.
Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye si jande yaŋah ŋaiye ŋoihmbwaip pupwa pe, tinge ŋoiheryembe ŋaiye ka yende pupwa. Kut lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande yaŋah tikin Yohe Yirise pe, tinge ŋoiheryembe ŋaiye ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ka ende Yohe Yirise ka hriphrip. O ŋaiye ŋoiheryembe nin ka gunde ŋoihmbwaip pupwa nin uku pe, nin miyeꞌ lakai tuwei uku na ole. Kut ŋaiye Yohe Yirise ka embepteme ŋoiheryembe nin pe, nin na ambaꞌe laip bwore pe, na orp bwore ŋumwaiye. Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ende gande ŋoihmbwaip pupwa kitikin pe, ki ŋende wachaihme Got. Detale, kin yukur narp gande wusyep erŋeme tikin Got, topoꞌe kin yukur tatame ŋaiye ka se ende gunde. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande ŋoihmbwaip pupwa tinge pe, tinge yukur tatame ka se yirisukwarme Got.
Kom yip yusme ŋoihmbwaip yerkeime ŋaiye somohon ki embepteme yip. Pa yurp junde ŋasande tikin Yohe Yirise. Detale, Yohe Yirise tikin Got narp nato yip. Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur yambaꞌe Yohe Yirise tikin Krais pe, tinge yukur tikin Krais. 10 Ŋaiye Krais narp nato yip topoꞌe Yohe Yirise kin pe, wahriꞌ yip se ka ole. Detale, yip si yende hwap. Kom yipihinge yip se ka orp laip. Detale, Got si ŋende yip bwore bwarme. 11  1Ko 3.16O Yohe Yirise tikin Got ŋaiye ŋahraꞌe Jisas nasme nule no, ŋaiye kin narp nato yip pe, nato wah tikin Yohe Yirise pe, Got se ka yul yip laip bwore elme wahriꞌ yip.
Yohe Yirise ki ŋende poi tahar talah tikin Got
12 Taꞌe luku pe, Krais kin ka bepeteme laip poi pe, yukur ya plihe murp tuweihme ŋoihmbwaip yerkeime no, ka kete poi ŋaiye ya mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa, pakai. 13 O ŋaiye pa yurp junde ŋoihmbwaip yerkeime yip uku pe, pa yule. Kut ŋaiye pa yurp junde Yohe Yirise pe, yip si yonombe yinise yaŋah tikin ŋoihmbwaip pupwa yip uku pe, pa yurp laip. 14 Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande Yohe Yirise tikin Got pe, tinge talah tikin Got.
15  Mak 14.36, Gal 4.5-7Ŋaimune ŋaiye Yohe Yirise tikin Got yal yip pe, yukur ka ende yip pa yurp tuꞌe miyeꞌ wah, topoꞌe ki ŋende yip ŋaiye pa hiꞌ worhe, pakai. Yohe Yirise tikin Got ŋende yip yarp taꞌe talah kin. Topoꞌe Yohe Yirise pwal poi bongol pe, poi tambah manange wusyep malme Got na, “Aba, Yai poi.” 16 Yohe Yirise, wah kin ŋaiye ŋaname yipihinge poi taꞌe leꞌe, “Yip si yarp taꞌe talah tikin Yai Got.” 17 Taꞌe luku pe, poi marp taꞌe talah tikin Got pe, mindemboi ya se mambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore ŋaiye kin si nalaŋatme nange ka pul poi. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku ŋaiye ka aŋaꞌe Talah kitikin Krais pe, poi topoꞌe. Ŋaiye tukwini ya mambaꞌe nihe syohe tuꞌe ŋaiye kin nambaꞌe pe, mindemboi se ya mambaꞌe naŋ embere, topoꞌe ya murp moi yirise bwore.
Mindemboi ya se murp mi moto yirise topoꞌe bongol tikin Got mi munuh moihlaꞌ
18 Ŋam ŋoihmeryembe nihe syohe ŋaiye tukwini poi mambaꞌe pe, yukur ki ŋembere taꞌe naŋ embere topoꞌe yarp bworere nato moi yirise kin ŋaiye sai tase no, mindemboi ka ember ote tus halhalme poi. 19 Detale, ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye Got si ŋende pe, tinge yarp yeseperhme ŋup uku ŋaiye Got si nalaŋatme nange ka ember ŋai uku ote tus halhalme lenge lahmende ŋaiye talah kin. 20-21  Stt 3.17-19Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye tukwini sai kekep eꞌe pe, ka el luh paka pakaiye. Yukur ka miꞌe gunde ŋasande tinge. Got si ŋende lenge sai taꞌe luku. Detale, kin ŋasande ŋaiye ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku ka si eseperhme ŋup uku ŋaiye Got si nalaŋatme pe, Got ka ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ka yute juhilyeh yotop lenge talah tikin Got ŋaiye ka yurp bwore hlaininge miꞌ supule. Nal ŋup uku pe, Got si ŋende yumbune yaŋah ŋaiye ka yule. 22 Poi sisyeme nange ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye Got somohonme ŋende pe, tinge lalme yisande syohe embere pupwa yate jere tukwini taꞌe syohe ŋaiye tuwei da waraꞌe talah. 23  2Ko 5.2-4Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ŋaiye Got ŋende pe, tinge yisande syohe, topoꞌe tinge yilil. Got si pwal poi yitini ŋendehei Yohe Yirise, kom tukwini poi teter masande syohe pe, poi milil marp. Taꞌe luku pe, poi marp meseperhme ŋupe ŋaiye Got ka ini poi oworꞌe ember el halhale nange poi si talah kin. Topoꞌe kin ka ende wahriꞌ poi eꞌe ka tanaꞌ el ŋoinde tikin gunde wusyep ŋaiye kin si nupwaiꞌe. 24 Got si nungwisme poi pe, ŋoihmbwaip poi teŋeime kin pe, poi ya murp meseperhme ŋaiye ka uwilꞌe ember ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore kitikin otme poi. Kom poi sisyeme nange poi yukur mambaꞌe pe, teter ya murp meseperhme. 25 Kom poi sisyeme nange se ya mambaꞌe ŋaimune ŋaiye ŋoihmbwaip poi teŋei bongol nange ya mambaꞌe, kom ŋaiye teter yukur poi mambaꞌe pe, ya syumbe murp ŋumwaiye.
26 Poi yukur sisyeme yaŋah ŋaiye ya mininge wusyep misilihme Got. Detale, poi bongol pakai. Kom Yohe Yirise nambaꞌe luh poi ŋisilihme Got ŋaiye ka ungwisme poi. Ŋoihmbwaip Yohe Yirise ŋilil nalme Got, kom yukur kin ŋanange nal halhale. 27 Kom Got si ŋiyarꞌe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ pe, kin si sisyeme ŋaimune ŋaiye Yohe Yirise ŋoiheryembe. Detale, Yohe Yirise gande ŋoihmbwaip tikin Got pe, kin nambaꞌe luh lenge miyeꞌ tuweinge ŋanange wusyep nalme Got. 28 Topoꞌe poi sisyeme nange ŋaimune bwore lakai pupwa ka ot pe, Got ŋende luku ŋaiye ka ungwis lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tinge yende nihararme Got. Lenge miyeꞌ tuweinge luku ŋaiye Got si nalaŋatme lenge pe, ka ungwisme tinge gunde ŋasande kitikin. 29 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye Got somohon nalaŋatme tinge pe, tinge ka yurp ŋahilyeh tuꞌe talah kitikin. Taꞌe luku pe, lenge talah wula wula ka yurp topoꞌe pe, Krais ka orp tuꞌe ŋaiye tatai tinge. 30 Taꞌe luku pe, Got gal lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye somohon kin si nalaŋatme tinge luku pe, kin gal lenge miyeꞌ tuweinge bwore bwarme. Kin nangang lenge laip bwore, topoꞌe naŋ embere kitikin nalme tinge.
Jisas Krais pasam poi yaŋah ŋaiye Got ŋende nihararme poi
31 Taꞌe luku pe, ya se mininge tuꞌe lai me ŋaimune ŋaiye Got ŋende? Ŋaiye Got ka ungwisme poi pe, yukur miyeꞌ ende tatame ka ende wachaihme poi. 32 Kin yukur nupwaiꞌe Talah kin ilyeh uku, pakai. Kin nember kin nate nule berme poi. Kin pwal poi Talah kin uku pe, kin se ka plihe pul poi ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku topoꞌe.
33 Got si nalaŋatme poi lenge miyeꞌ tuweinge kitikin ŋaiye bwore bwarme nal ŋembep kin pe, lahmende tatame ŋaiye ka se ende wusyep kot me poi? 34 Lahmende tatame ka ini poi nange ya mambaꞌe yitini pupwa me hwap ŋaiye poi mende? Pakai. Krais Jisas ŋilyeh kin tatame ka ininge wusyep uku, kom kin si nule pe, kin plihe tahar na narp nal syep non* Kin narp syep non tikin Got: wusyep uku ki sasambe nange kin narp miyeꞌ ondoh topoꞌe Got. tikin Got pe, kin ŋisilihme Got ŋaiye ka ungwisme poi.
35 Krais ŋende nihararme poi ŋembere sekete pe, lahmende tatame ŋaiye ka oworꞌe poi enge el wohe? Ya mambaꞌe nihe syohe, lakai lenge miyeꞌ ŋaiye ka yende yumbune poi, lakai nimbot, lakai seheiꞌe hihyilih, lakai ŋainde pupwa ka ende yumbune poi, lakai lahmende ka pumb poi? Tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ka oworꞌe poi enge el wohme Got? 36  Sng 44.22Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe,
Poi marp taꞌe lenge miyeꞌ tuweinge nin pe,
nye nyermbe tinge ka pumb poi ŋaiye ya mule.
Tinge yetekeꞌ poi taꞌe worsip ŋaiye ka yongombe ka yule.
37 Kut Jisas Krais ŋende nihararme poi pe, ŋaimune yukur ka se ota ende yumbune poi. Pe poi se ya yohe. 38 Got kin ŋende nihararme poi pe, ŋoihmbwaip poi ka teŋei bongol ŋaiye yukur ŋainde ka se oworꞌe poi topoꞌe Got, pakai. Nule lakai narp laip, walip hlaꞌ, lakai yipihinge bongol, ŋaimune ŋaiye tukwini sai, lakai ŋaimune ŋaiye mindemboi ka ot, lakai ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye tinge bongol. 39 Ŋaimune ŋaiye sai nanah hlaꞌ, lakai ŋaimune ŋaiye na gah kekep mondom, lakai ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ ŋaiye sai nalꞌe nalꞌe kekep lalme. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku yukur ka se upwaiꞌe ŋasande tikin Got, pakai. Jisas Krais pasam poi ŋoihmbwaip ŋembere tikin Got ŋaiye ŋende nihararme poi.

8.11 1Ko 3.16

8.15 Mak 14.36, Gal 4.5-7

8.20-21 Stt 3.17-19

8.23 2Ko 5.2-4

*8.34 Kin narp syep non tikin Got: wusyep uku ki sasambe nange kin narp miyeꞌ ondoh topoꞌe Got.

8.36 Sng 44.22